Skelom preko rijeke Save (Karta 1)

/1 Comment/in , /by

Ovu sadržajno bogatu i raznoliku biciklističku rutu započnite s parkirališta 1 u središtu najpoznatijeg turističkog grada Zagrebačke županije, Samobora. Nakon što ste se pripremili i još jednom utvrdili cijelu rutu uz piće u živahnim bistroima smještenim na obali riječice Gradne, krenite uz župnu crkvu Sv. Anastazije, zaštitnice grada Samobora, preko romantičnog, samoborskog glavnog trga, Trga kralja Tomislava, uz Hotel Livadić pa Šmidhenovom ulicom skroz ravno do Bregane. Šmidhenova ulica do Bregane mijenja ime u Ulica Josipa Jelačića, a zatim Bistrac. Na 4,2 km od starta je raskrižje gdje možete lijevo skrenuti za Otruševac i Grgosovu špilju, istovremeno i skretanje za Servis bicikla Instruktor. Na raskrižju 2 u Bregani na 5,3 km od početka rute skrenite desno. 3 S nadvožnjaka se lijevo pruža pogled na međunarodni granični prijelaz Bregana. 4 Nedaleko skele je gostionica “Dva ribiča” na 8,5 km rute. Vožnja skelom u današnje vrijeme je prava rijetkost, pa je u tom smislu i poseban doživljaj koji se pamti, a cijena vožnje je zaista simbolična. Ukoliko skelar nije na skeli kontaktirajte ga telefonom ili se prethodno najavite i provjerite. Nakon skele ruta nastavlja lijevo posutim makadamskim putem prema Prudnicama. 5 Na 11,8 km rute izlazite na asfalt 6 . S desne strane ceste je pogon “Plive”. Skretanjem s rute A , lijevo s ceste, možete krenuti do dvije manje šljunčare gdje se gnijezde laste pjeskarice. Vožnja nizinskim područjem općine Brdovec daje vremena za predah i uživanje u vidicima na obronke Medvednice. Na 13,8 km rute kod poklonca Sv. Antuna Pustinjaka skrenite desno i nastavite ravno prema Savskom Marofu 7.

Na glavnoj cesti na 15,2 km rute s lijeve strane je gostionica Januševec pogodna za kraći odmor i okrijepu. 8 Do ulaska u Marija Goricu biti će potrebno savladati tri uzbrdice, vrlo lijepo raspoređene po ruti s dovoljno vremena za lagani predah. 9 U Marija Gorici na 21. km rute, u zavičaju pisca Ante Kovačića, preporučamo odmoriti i okrijepiti se u gostionici Ladanjski raj, desno na uzvisini uz cestu s fantastičnim vidikom na cijeli kraj i domaćim specijalitetima, ali i pogledati vrlo vrijednu župnu crkvu Pohoda B.D. Marije. Skretanjem s rute B možete doći do naselja Kraj Donji, koje uz jednu lijepu kuriju u sklopu turističke zone postaje i mjesto prelaska državne granice. 10 Iz ulice Vidikovac pruža se lijevo vidik na brežuljkasti marijagorički krajolik, dolinu rijeke Sutle i susjedne slovenske vasi. Na raskrižju sa sporednom cestom koju prelazite, uočite raspelo i nastavite samo ravno preko ceste, a zatim nakon 50 m skrenite desno strmo uzbrdo do kapele u Marija Magdaleni. 11 Na najvišoj točki i 24. km rute nagradite se zasluženom stankom i uživajte u jedinstvenom pogledu na sve strane. Udahnite ljepote marijagoričkog, dubravičkog i pušćanskog kraja! U nastavku vožnje obratite pozornost na strmu nizbrdicu nakon koje skrećete naglo lijevo, a zatim samo ravno dolinom. 12 U samom raskrižju s lijeve strane ceste je gostionica Tri platane. Na 26,8 km skretanjem s ceste C, lijevo lagano uzbrdo kraj poklonca, preporučamo pogledati župnu crkvu Sv. Jurja i kapelu Majke Božje Čislavske u Donjoj Pušći. Obje sakralne građevine smještene visoko na uzvisini nad općinskim središtem daju mjestu i pušćanskom kraju posebnu čar i izdaleka prepoznatljivu vizuru. Povratkom na glavnu cestu Pušća – Zaprešić nastavite samo ravno do točke 13. Između točaka 13 i 14 potrebno je obratiti pozornost na znatno povećan promet.

Na 31,8 km rute prolazite uz Konjički klub i restoran Trajbar team s desne strane ceste, što je ujedno i preporuka za kraći odmor, a samo 700 m dalje ruta vodi lijevo preko glavne ceste u lijepu park šumu kompleksa Novi dvori Jelačićevi u samom Zaprešiću. Vožnju kompleksom započnite ulaskom s glavne ceste u park kod neogotičke grobnice obitelji Jelačić, a izađite glavnom alejom kod Muzeja Matija Skurjeni. 14 Mokričkom ulicom dolazite do točke 15. U ulici Pavla Lončara 1/B lijevo od raskrižja nalazi se trgovina i servis bicikla Vajt Prom. Nastavite ravno i uz poklonac sve do točke 16. Otprilike 400 m nakon pruge, na 36,5 km rute dolazite na kraj asfalta i početak makadama. Od ovog mjesta do točke 17 treba obratiti pozornost na orijentaciju jer poljem do rijeke Save ima puno odvojaka poljskih puteva. Na 37,7 km na Y raskrižju skrenite desno, na 38,8 km na raskrižju ponovo skrenite desno i još jednom nakon 200 m skrenite desno. Na 39,7 km biste trebali sretno stići do točke 17. Ukoliko skelar nije na skeli kontaktirajte ga telefonom. Za visokog vodostaja Save skele ne voze! Na južnoj obali Save u mjestu Medsave počinje ponovo asfalt, vozite glavnom cestom do točke 18. Na 42,2 km rute prolazite uz SRC Celine Samoborske i školu s desne strane ceste, a 900 m dalje dolazite na nadvožnjak i točku 19. Od točke 19 do točke 20 vozite glavnom cestom kroz naselje Gradna prema Samoboru, a pred Vama se pruža pogled na Samoborsko gorje i toranj župne crkve Sv. Anastazije. Prolazite uz tvornice Fotokemika i Chromos. 20 Nakon što oprezno pređete točku 21 dolazite Zagrebačkom ulicom na raskrižje Perkovčeve i F. Ivanščaka, skrećete desno preko riječice Gradne do polazne točke rute.

Ova ruta nastala je kao dio projekta organizacije biciklističke mreže Zagrebačke županije koji vodi turistički ured Turističke zajednice Zagrebačke županije. Uz ovaj opis preporučamo koristiti tiskanu kartu formata 1:30000 kako bi se što lakše snašli u prostoru. Tiskana karta dostupna je u turističkom uredu Turističke zajednice Zagrebačke županije, Preradovićeva 42, Zagreb, uredovno vrijeme pon-pet 08:00-16:00, www.tzzz.hr.

Tehnički opis rute

  1. Početak rute parkiralište kod Kino dvorane na Trgu Matice hrvatske u Samoboru (detaljan prikaz na isječku karte dio Samobora)
  2. Raskrižje u Bregani kod autobusne stanice, skrenite desno. Oprez! Ovaj dio ceste je prometniji sve do nadvožnjaka.
  3. Nadvožnjak između Bregane i Samoborskog Otoka.
  4. Skela na Savi. Samoborski Otok – Drenje Brdovečko.
  5. Na Y rasrkižju 9,4 km od početka rute skrenite desno.
  6. Na raskrižju skrenite desno u Prudnice, završetak makadamskog puta, dolazak na asfalt.
  7. Željeznički kolodvor Savski Marof. Prijeđite prugu. Nastavite ravno prema dvorcu Januševec i glavnoj cesti.
  8. Dvorac Januševec. Kod dvorca skrenite lijevo uzbrdo cestom prema Mariji Gorici.
  9. Na raskrižju u Marija Gorici skrenite desno cestom prema Mariji Magdaleni. Sjecište crvene i plave biciklističke rute.
  10. Na raskrižju kod kapele Majke Božje Stalne skrenite lijevo s glavne ceste u ulicu Vidikovac. Sjecište crvene, plave i smeđe biciklističke rute.
  11. Kapela Sv. Marije Magdalene . vidikovac (260 m – najviša točka na ruti).
  12. Oprez! Raskrižje s glavnom cestom Dubravica – Donja Pušća, cesta može biti malo prometnija. Skrenite desno prema Donjoj Pušći. Sjecište crvene i smeđe biciklističke rute.
  13. Oprez! Pojačan promet vozila zbog izlaska na glavnu cestu Veliko Trgovišće – Pojatno – Zaprešić. Na raskrižju s glavnom cestom skrenite desno prema centru Zaprešića.
  14. Na raskrižju s ulicom Matije Skurjenija, nakon kompleksa Novih dvora Jelačićevih, skrenite desno (detaljan prikaz na isječku karte dio Zaprešića).
  15. Oprez! Dolazak na glavnu cestu Zaprešić – Brdovec – Harmica, ulicu Pavla Lončara. Na raskrižju nastavite ravno u ulicu Obrubići.
  16. Oprez! Prijelaz preko pruge.
  17. Skela na Savi. Zaprešić – Medsave.
  18. Na raskrižju skrenite desno prema Savršćaku.
  19. Nadvožnjak između Celina Samoborskih i Gradne.
  20. Raskrižje ulice N. Š. Zrinskog i Zagrebačke ulice, skrenite desno u Zagrebačku ulicu.
  21. Oprez! Raskrižje i prijelaz glave ceste, Ulice Grada Wirgesa. Nastavite ravno prema središtu Samobora i polaznoj točki rute.

Biciklom po Kvarneru

/2 Comments/in /by

Park Dotrščina

/7 Comments/in , /by

Park Dotrščina smjestio se u istočnom djelu grada Zagreba sjeveroistočno od parka Maksimir i 500 m od Opće bolnice Dubrava.

Park je idealno mjesto za početnike koji žele isprobati vožnju brdskim biciklom po prirodi. Na ulazu u park nalazi se veliko parkiralište odakle možete započeti svoju vožnju. Unutar parka ima različitih tipova staza od širokih makadama do uskih staza (single track). Južni dio park je položeniji dok se u sjeveroistočnom djelu mogu naći strme i napornije staze. Park Dotrščina ima i svoje povijesno značenje te je u parku smješteno mnoštvo spomenika posvećenih žrtvama II. svjetskog rata. Unutar parka nalazi se i veliki rasadnik različitog raslinja. Na sjeveroistočnom se dijelu parka može izaći na cestu koja spaja Maksimir i Markuševec dok se na sjeverozapadnom djelu parka može izaći na cestu koja spaja Markuševec i Mihaljevac. Za vrijeme vožnje po parku treba obratiti pažnju na pješake.

Planinarski dom Risnjak (Medvednica) – Kustošija (Zagreb)

/4 Comments/in , /by

Spust od planinarskog doma Risnjak do Kustošije odličan je za uvježbavanje spuštanja biciklom niz planinu (downhill). Kombiniranje uspona od Markuševca do pl. doma Hunjka i spusta od pl. doma Risnjak do Kustošije odličan je jednodnevni izlet za početnika u ozbiljnijem brdskom biciklizmu.
Spust je kombinacija šumskog puta i makadama, te dovoljno širok za sigurnu vožnju. Spust počinje na cesti Sljeme – Šestine 800 m cestom od pl. doma Grafičar. Na 1. km spusta nalazi se pl. dom Risnjak. Na raskršću ispred doma treba skrenuti lijevo nizbrdo. Na 2. km spust prelazi iz šumskog puta u makadam odakle se pruža predivan pogled na Zagreb. Prilikom spuštanja pazite na odrone kamenja na stazi. Na pojedinim dijelovima spusta možete susresti i divlje životinje (srne). S lijeve strane spusta prolazi potok koji će se na 7. km spojiti sa spustom. To je mjesto idealno za odmor. Od 7. kilometra počinje kratki uspon u dužiti od 1 km. Na usponu postoji još jedno odmorište s klupom. Spust završava na križanju ulica Gorenci i Kustošijanska. Daljnjim spuštanjem Kustošijanskom ulicom dolazi se do Ilice.

Markuševec (Zagreb) – Planinarski dom Hunjka (Medvednica)

/3 Comments/in , /by

Ako se želite ozbiljnije baviti brdskim biciklizmom i za početak odabrati nešto lakšu stazu onda je uspon iz Markuševca na pl. dom Hunjka odličan odabir. Uspon je u cijelosti prohodan cijelu godinu i kombinacija je makadama i kolnog puta. Uspon započinje u istočnom djelu Zagreb u Markuševcu kraj crkve. Uspon je u početku označen markacijom i kreće se ulicom Mrzljak. Uspon prolazi kraj kamenoloma i potoka koji se spuštaju s obronaka Medvednice. Duž uspona pružaju se mnogobrojni pogledi na istočni Zagreb. Na 7. km nalazi se odmorište kraj potoka. Idealno mjesto za odmoriti noge i nešto pojesti. Nakon 100 m od odmorišta staza se račva, te treba krenuti lijevo uzbrdo ako želi te na vrh. Na 10. km raskršće je te treba skrenuti lijevu uzbrdo prateći glavni put. Nakon 200 m opet raskršće, te ponovo treba držati lijevu stranu. Uspon završava kod planinarskog doma Hunjka na cesti Donja Stubica – Zagreb. Ako se želite vratiti u Zagreb trebate skrenuti lijevo na jug. Asfaltna cesta vodi kraj pl. domova Puntijarka, Tomislavac sve do Šestina. Kao idealnu kombinaciju spuštanja u Zagreb preporučamo makadam od pl. doma Risnjak do Kustošije koji je opisan u sklopu ove karte. Druga kombinacija je spuštanje već spomenutom asfaltnom cestom do Šestina.

Samobor – Bregana – Grdanjci – Jarušje – Smerovišče – Samobor

/5 Comments/in , /by

Sa glavnog trga u Samoboru prema pivnici, zatim Jelačićevom i Samoborskom ulicom prema Bregani do “malog” graničnog prijelaza Bregana. Slijedimo lijevo putokaz za Grdanjce i Eko selo.

U Grdanjcima skrenemo lijevo i pratimo putokaz za Jarušje. Nakon par kilometara počinje uspon. Na 17 km cesta se razdvaja, skrenuti lijevo. Uspon na 670 m.n.m.. Još jedan kilometar i zatim lijevo na raskršću, spuštamo se prema Jarušju (desno je Noršić selo). U Jarušju lijevo i slijedimo oznaku za Dragonoš i nakon 1.5km stižemo u Dragonoš na 742 m.n.m.. Iz Dragonoša ravno makadamskom cestom slijedeći oznaku za Smerovišče. Nakon kratkog uspona cesta se ubrzo razdvaja, tu treba skrenuti lijevo i dalje novo asfaltiranom cestom prema Šipačkom Bregu. Put vodi kroz tipičan samoborsko-žumberački krajolik. Nakon par kilometara stižemo u interesantan, autentičan zaseok Šipački breg. Dalje asfaltom, oštrim spustom u Smerovišče i cestom natrag u Samobor.

Od kleti do kleti

/0 Comments/in , /by

Kraća staza, dužina 27 km

Mursko Središće – toplice Vučkovec

Vožnju započinjemo na autobusnoj stanici u Murskom Središću. Prolazimo kraj crkve prema Sv. Martinu. Nakon 500 m skrenemo lijevo prema groblju. Dolazimo na glavnu cestu za Selnicu, skrenemo desno prema Selnici (1,3km). U Selnici prelazimo glavnu cestu i nastavljamo ravno uzbrdo (4.3km). Nakon spuštanja, kod mosta nastavljamo ravno uzbrdo prema bijelom pilu (5.2km). Nakon uspona po asfaltu, kod bijelog pila, nastavljamo ravno (6.2km). Dolazimo u Koncovčak i kod kapelice nastavljamo ravno po asfaltu (7.2km). Vozimo se hrptom Koncovčaka i Kapelćaka. S desne strane pogled na kapelicu sv. Margarete, koja dominira ovim krajem. Prije negoli prestane asfalt, iza bunara, skrenemo desno na makadam (8.6km). Slijedi 1,5 Km “besplatne vožnje”, ludi spust po makadamu. Na asfaltu skrenemo desno prema toplicama Vučkovec (10.1km). Toplice Vučkovec vrlo su stare toplice, danas temeljito obnovljene. U njihovoj blizini pronađeni su predmeti iz rimskog doba, jer je tuda prolazila rimska cesta Poetovio – Carnuntum. Ukoliko vremenske prilike dopuštaju, vrijedi provesti koji sat na kupanju.

Toplice Vučkovec – Jurovčak

U Vučkovcu se po želji možemo odmoriti ili pak provesti koji sat na kupanju (10.3km). U Vučkovcu s puta skrenemo lijevo, uzbrdo, prema Jurovčaku i Potrtom kotaču (10.6km). Nakon težeg uspona, skrenemo desno za Potrti kotač (11.8km). Posjet Potrtom kotaču, restoranu u seoskom stilu u idiličnom krajoliku okruženom vinogradima (12.2km). Nastavljamo dalje uzbrdo i na vrhu Jurovčaka obavezno zaustavljanje. Uživajmo u vidicima na Međimurje, slovensko Prekmurje, Lendavske gorice, Mađarske brežuljke… Zanimljivost na vrhu su kleti ukopane u brijeg – svojevrsna rudarska okna.

Jurovčak – Mursko Središće

Nakon spusta po asfaltu, kod pila, skrenemo desno (13.8km). Na asfaltu skrenemo lijevo prema Sv. Martinu (14.2km). Na glavnoj cesti u Brezovcu skrenemo desno (15.9km). U Sv. Martinu, kod crkve skrenemo lijevo prema Muri, ali se nakratko zadržimo u mjestu i posjetimo lokalnu crkvu. U crkvi se nalazi najstariji zapis arapskim brojkama u Hrvatskoj, a potječe iz 1468. godine. Nakon 500m od crkve dolazimo do seoskog turizma Goričanec. Osim dobrog jela, vrijeme možemo provesti jahajući konje, loveći ribe u njihovom jezeru…. Nastavljamo prema Muri, do skele. Vožnja skelom na lijevu obalu pruža poseban ugođaj. Skrenemo desno na makadam uz Muru (18.3km). Dolazimo do Vrhovljana i ribičkog doma Čikov. Nastavljamo asfaltom do izlaza na glavnu cestu. Skrenemo lijevo prema Murskom Središću (21.3km). Nakon 6 km vožnje asfaltnom cestom dolazimo do Murskog Središća.

Duža staza, dužina 63 km.

Mursko Središće – Mohokos

Start na autobusnoj stanici Mursko Središće. Krećemo kraj crkve prema Sv. Martinu. Nakon 500 m skrenemo lijevo prema groblju. Dolazimo na glavnu cestu za Selnicu, skrenemo desno prema Selnici (1,3km). U Selnici skrenemo lijevo prema Štrukovcu (4.3km). U Zebanec selu, iza trgovine građevinskim materijalom skrenemo desno prema Plešivici, putokaz Frkanovec (6.2km). Prolazimo Plešivicu, dolazimo u Frkanovec, skrenemo lijevo u selo, putokaz Slemenice (10.1km). Na velikom lijevom zavoju, kod gostionice Barbarela skrenemo desno (10.8km). Spuštamo se u dolinu i na glavnoj cesti skrenemo desno i odmah zatim još jedanput desno na makadam (12.2km). Uspinjemo se i dolaskom na glavnu cestu, skrenemo desno, prema Štrigovi (14.4km). Tu smo na najvišem vrhu Međimurja, Mohokosu (344 m.n.m). Planinari su tu postavili piramidu. S piramide “puca” prekrasan pogled na Ivanščicu, na slovenske planine i međimurske brežuljke.

Mohokos – Tkalec

Nastavljamo prema Štrigovi, preko Vukanovca i Prekope. Nakon izlaska iz Prekope skrenemo lijevo za Gornji Mihaljevec, putokaz G. Mihaljevec (19.7km). Nakon skretanja s desne strane ceste vidimo kuriju Trboc u prenavljanju. Vozimo se do Gornjeg Mihaljevca i u selu skrenemo desno, putokaz Gornja Dubrava (25.2km). U Gornjoj Dubravi skrenemo lijevo po glavnoj cesti, putokaz Badličan (27.3km). U Badličanu dolazimo na glavnu cestu, skrenemo desno, putokaz Štrigova (29.4km) i malo nakon toga opet desno, putokaz Štrigova (29.8km). Preko Stanetinca dolazimo do Urbana i na vrhu brijega do imanja Lovrec (34.0km). To je nekoliko stotina godina staro imanje, domaćini se bave proizvodnjom vrhunskih vina, koje čuvaju u tristogodišnjem podrumu. Nastavljamo spust prema Štrigovi, OPREZ, opasan desni zavoj. U zavoju skrenemo lijevo, putokaz Robadje (35.8km). Vozimo po asfaltu dok nam se s desne strane ne pokaže brežuljak zvan Tkalec, sa terasastim vinogradima. Skrenemo desno na makadam (37.3km). Vozimo se kroz vinograde po rubu tog brežuljka da bi se popeli pod sam vrh. Skrenemo lijevo (38.0km) i nakon stotinjak metara opet smo na raskršću. Lijevo je vrh brežuljka Tkaleca, odakle je po mnogima najljepši vidik u Međimurju (vidi se veliki dio gornjeg Međimurja, Kalnik, Ivanšica, slovenske planine – Donaška gora, Bož, Pohorje, austrijske Koralpe, slovensko Prekmurje, sa Lendavskim goricama i starim gradom, te mađarski bregi. Desno se možemo spustiti do grofovskog zdanja Tkalec u prenavljanju – pretpostavlja se da je posjed na Tkalecu bio u rukama pavlinskog samostana u Štrigovi sve do 1786. godine, kada je ukinut red Pavlina. Poslije toga preuzeli su ga grofovi Althan koji su godine 1791. sva svoja imanja u Međimurju prodali grofu Jurju Feštetiću. Posjed je polovicom prošlog stoljeća došao u ruke grofa Zichy (Zići), velikaša čije je sjedište bilo u Beltincu u susjednom Prekmurju.

Tkalec – Potrti kotač

S vrha Tkaleca pružaju nam se dvije mogućnosti: ukoliko se želimo brzo spustiti u Štrigovu, nastavljamo makadamom kraj dvorca Tkalec, među vinogradima i cesta nas dovodi u Štrigovu. Ako želimo vožnju asfaltom nastavljamo ravno asfaltom kroz Robadje u Štrigovu. Kod vodotornja zanimljivost – lijeva strana ceste je Slovenija, dok je desna Hrvatska. Iza vodotornja skrenemo desno (39.8km) te dolazimo do dvorca Banfi – dao ga je sagraditi gospodar Lendave, grof Banffy, još 1373. godine. Nakon dvorca skrenemo desno (41.0km) i spuštamo se u pitoresknu Štrigovu – treba pogledati crkvu Sv. Jeronima sa Rangerovim freskama. Nastavljamo ravno prema Čakovcu, uspinjemo se na Železnu Goru i to je zadnji veliki uspon. Na samom vrhu, kod vatrogasnog doma, skrenemo lijevo, putokaz Vučkovec (45.1km). Na raskršću kod kapelice skrenemo lijevo (46.1km). Malo asfaltom, malo makadamom dolazimo do raskršća gdje skrenemo desno za Jurovčak (47.5). Odmah nakon skretanja s lijeve strane je farma jelena. Kod kapelice nastavljamo ravno prema Potrtom kotaču (48.2km). Posjet Potrtom kotaču, restoranu u seoskom stilu u idiličnom krajoliku okruženom vinogradima (48.5km).

Potrti kotač – Mursko Središće

Nastavljamo dalje uzbrdo i na vrhu Jurovčaka obavezno zaustavljanje. Uživajmo u vidicima na Međimurje, slovensko Prekmurje, Lendavske gorice, Mađarske brežuljke… Zanimljivost na vrhu su kleti ukopane u brijeg – svojevrsna rudarska okna. Nakon spusta po asfaltu, kod pila, skrenemo desno (50.1km). Na asfaltu skrenemo lijevo prema Sv. Martinu (50.5km). Na glavnoj cesti u Brezovcu skrenemo desno (52.2km). U Sv. Martinu, kod crkve skrenemo lijevo, prema Muri. U crkvi u Sv. Martinu se nalazi najstariji zapis arapskim brojkama u Hrvatskoj, a potječe iz 1468. godine. Nakon 500 m dolazimo do seoskog turizma Goričanec. Osim dobrog jela, vrijeme možemo provesti jahajući konje, loveći ribe u njihovom jezeru… Nastavljamo prema Muri, do skele. Vožnja skelom. Skrenemo desno, makadamom, uz Muru (54.6km). Dolazimo do Vrhovljana, ribički dom Čikov. Asfaltom izlazimo na glavnu cestu, skrenemo lijevo prema Murskom Središću (57.6km). Nakon 6 km vožnje asfaltnom cestom dolazimo do Murskog Središća.

Vis – Uvala Stončica – Uvala Travna – Komiža – Vis

/2 Comments/in /by

Svakom biciklistu koji se odluči posjetiti otok Vis pružiti će osim uzbudljive vožnje i druga raznovrsna zadovoljstva, među kojima posebno mjesto zauzimaju kulinarska. Čitav otok moguće je proći u jednom danu, jer ukupna kilometraža ne prelazi 40 km, a ukupna nadmorska visina 870m. Zbog mnogobrojnih lijepih uvala, konoba, restorana i mjesta za odmor preporučamo da za obilazak Visa odvojite barem dva-tri dana. Obilazak Visa podijelili smo na Mali i Veliki krug. I jedan i drugi krug mogu se obići u jednom danu.

Vis – Uvala Stončica

Vožnju započinjemo ispred Hrvatskog doma na gradskoj rivi u smjeru starog grada Visa i Policijske postaje. Odmah nakon postaje, a prije restorana Villa Kaliopa treba skrenuti desno. Villa Kaliopa u svojim skutima krije jedan od najljepših mediteranskih vrtova i restorana. Villu obavezno treba posjetiti i uživati u njenim čarima.

Vožnju nastavljamo kratkim usponom do stare ceste za Komižu (1.2km od Visa), a zatim lijevo serpentinama do Križa (180m.n.m.) – križanje na cesti za Komižu (4.5km od Visa). Na križanju jedna asfaltna cesta (ravno) vodi u Komižu, druga natrag u Vis (desno), a jedan makadam se odvaja lijevo nizbrdo prema uvali Stončica. S Križa se pruža prekrasan pogled na viško polje i njegovo najveće blago vinograde.

Slijedimo nizbrdo glavni makadamski put (na nekoliko mjesta odvajaju se manji putovi na desno) i ulazimo u polje s prekrasnim starogodišnjim vinogradima. Vozimo se kroz polje do velike iskopine pijeska (za gradnju ceste), skrenemo desno na široki makadamski put pripremljen za skoro asfaltiranje (dok ovo budete čitali makadam možda bude asfaltiran), nakon 3.4km od Križa dolazimo do prvog odvojka lijevo na manju cestu, skretanje za uvalu Stončica (50-tak metara prije trafostanice).

Ovim putem vozimo 1.6km i dolazimo do prekrasne uvale u koju ćemo se zadnjih par stotina metara morati spustiti po stazi gurajući bicikl. Ovo je prva uvala na kružnom putu po Visu i svakako u njoj treba planirati odmor, kupanje, a preporučamo i mali restoran “Stončica“. Uvalu krasi prekrasna plaža s kristalno čistim morem. Razlikuje se od većine ostalih uvala na Visu, a i Jadranu po tome što je to pješčana uvala. Podmorje je blagog pada stoga i nakon 30m od obale u moru ste do pasa.

Nakon odmora vratimo se do glavnog makadama (1.6km od uvale) i nastavljamo lijevo prema uvali Milna. Također po širokom makadamu pripremljenom za asfaltiranje (vjerojatno već do ljeta 2002 god.). Nakon 2 km (od skretanja) vožnje dolazimo u uvalu Milna. Iz Milne vodi stara uska asfaltna cesta (1.5km) do sela Podstražje (95m.n.m.). U Podstražju možemo odlučiti da li želimo nastaviti do glavne ceste za Komižu (2,8km) ili želimo posjetiti još dvije poznate uvale Rukavac i Srebrenu (cca 2.2km, a zadnji dio do Srebrene još par stotina metara makadama). Od Podstražja do glavne ceste i dalje vodi uski asfaltirani put kroz polja i nakon 2.8km dolazimo do stare ceste Komiža – Vis.

Mali ili veliki krug

Na raskrižju nakon Podstražja možemo se odlučiti za “Mali krug po Visu” ili za “Veliki krug po Visu”. Ako se odlučimo za Mali krug na raskrižju skrenemo desno prema Križu i spustimo se istom cestom u Vis. U protivnom skrenemo lijevo prema Komiži i vozimo Veliki krug.

Plisko polje – Uvala Mala Travna

Na raskrižju skrenemo lijevo i dolazimo u Plisko polje poznato po vinogradima i vinskim konobama. Nakon 1.6km nailazimo na jednu od najzanimljivijih, (ujedno i restoran) “Roki’s”. Obitelj Roki već dugi niza godina proizvodi vrhunsko viško vino. Da nije samo dobra u proizvodnji vina dokazuje i ponuda jela od friških plodova mora i ekološki uzgajanog povrća. Tako u konobi možete pojesti višku pogaču, ribu i meso pečeno na drvu od loze, pravi dalmatinski pršut i sir. Nedaleko od Rokisa skretanje je s glavne ceste, lijevo, u selo Marine Zemlje. U selu skrenemo lijevo na usku cestu do središnjih kuća. Tu je najbolje ostaviti bicikl kod nekoga od domaćih (Višani su svi u pravilu vrlo gostoljubivi i lako je započeti razgovor i dobiti detaljne upute), pa se zaputiti uličicom pored kuće na kojoj je spomen ploča iz II svjetskog rata (komanda zrakoplovne eskadrile NOV-a) po putu do čistine, a zatim srednjom uskom stazom pješke do uvale Mala Travna na viškom dijalektu Mola Trovna. Spuštanje u uvalu traje najviše 15-tak minuta.

Ovo je jedno od najljepših mjesta na Visu, a svakako treba posjetiti gospodina Senka Karuzu i njegovu konobu. Ako se odlučite na objed kod Senka oprez! Kod Senka se odlično jede. Morate se pomiriti s činjenicom da nećete tako brzo krenuti dalje na put. Senko će vas nahraniti i više nego što Vam stane u želudac zato preporučamo da nakon ručka malo prilegnete ili ugodno popričate s domaćinom.

Podšpilje – Komiža – Vis

Nakon posjeta (ručka) u uvali, vratimo se do ceste u Marinim Zemljama, te ponovo na glavnu cestu. Ostalo nam je još 9 km vožnje do Komiže. Skrenemo dakle lijevo i na putu prolazimo kroz mjesta Podšpilje (205m.n.m.). U Podšpiljama se možete odlučiti za posjet selu Žena glava ili Titovoj špilji koja je udaljena 2 km.

Zatim Podhumlje (285m.n.m.) i ubrzo zatim do najvišeg mjesta na ovom djelu kružnog putovanja (310m.n.m.). Pogled s ovog mjesta je prekrasan. Ispred vidimo otok Biševo i Sv.Andriju, a lijevo u daljini Sušac. Tu počnje spust (6.5km) u Komižu vijugavom uskom cestom. Pred Komižom dolazimo do križanja: desno je cesta za Vis (tzv. nova cesta – kojom ćemo se vratiti) i lijevo do centra Komiže. Spustimo se par sto metara i dođemo do stare i napuštene tvornice ribljih konzervi “Neptun”, te skrenemo desno u uličicu Gornji Put i njom se spustimo na rivu u Komižu.

Iz Komiže je lak povratak u Vis. Glavnom cestom koja se uspinje 5km s mjestimičnim nagibom 9% – 10% do prijevoja na 385m.n.m. Na vrhu prijevoja nalazi se crkva Sv. Mihovila. Cesta se zatim spušta prema Visu. U daljini se vidi viški zaljev i otok Hvar.

Za kraj, užitak u brzoj vožnji. Pet kilometara spusta ravno do Visa. Cesta dobra i uglavnom ravna sa dugim i blagim zavojima. Ponovo smo ispred Hrvatskog doma na rivi u gradu Visu.

Vrboska (kamp Naturist) – Jelsa – Svirće – vrh Sv. Nikola

/0 Comments/in /by

Na Hvaru, među ostalim, svakako se treba popeti na najviši vrh toka – Sv. Nikolu, tim više što vožnja, a ni planinarenje pri kraju nisu previše zahtjevni, a priroda i pogled sa vrha, čini mi se, najljepši su na srednjem Jadranu.

Kamp Naturist – Jelsa

Prvi dio od početne točke kampa Naturist do Vrboske i Jelse opisan u sklopu staze Vrboska-Uvala Dubovica-Starigrad-Vrboska pa taj dio samo ponavljamo.

Na izlazu iz kampa skrenemo odmah lijevo i spustimo se dvjestotinjak metara do skretanja desno na stazu za Vrbosku. Staza vodi uz hotel i vile, tik uz more i kroz gustu šumu. Nakon 2,2 km od kampa dolazimo u Vrbosku, skrenemo lijevo na most i odmah nakon mosta ponovo lijevo. I dalje se vozimo uz more po rivi i uz zgradu marine nastavljamo prema Jelsi. Nakon 6,5 km od Vrboske stižemo na rivu u Jelsi. Skrenemo desno kod parka, prije kamene zgrade tj. Gradske kavane. To je cesta koja vodi iz Jelse na križanje, tj. na glavnu cestu za Starigrad i Hvar.

Nakon par sto metara kod vinarije skrenemo desno te dođemo do križanja. Na križanju nastavimo ravno do sela Svirće (4km od križanja). Na početku sela skrenemo lijevo u “centar” i prođemo kroz selo do male vinarije. Odmah nakon vinarije put je koji skreće desno, a na kamenom zidu vidimo i planinarsku markacija (bijeli krug s crvenim obrubom) koja nas dalje vodi sve do vrha Sv. Nikola.

Jelsa – Vrh Sv. Nikola

Nakon 300m asfaltne ceste dolazimo do malog križanja na kojem skrenemo lijevo prateći markaciju i prelazimo na makadamski put dugačak točno 5km (na strmijim mjestima makadam je zaliven betonom pa je vožnja olakšana). Cesta vodi čas kroz polja lavande, a čas kroz šumu i vinograde.

Pri kraju uspon je blaži, a makadamska cesta prolazi kroz šumarak borova. Na izlasku iz šumarka ukazuje nam se prekrasna polja lavande i vinograda posred otoka. Vozimo do sredine polja pazeći da nam ne promakne, s lijeve strane, mala tablica sa oznakom pješačkog puta do vrha.

Tu ostavimo bicikl i za 20-tak minuta, prateći markaciju, popnemo se na vrh gdje se nalazi mala crkvica i križ (vrh vidimo pred sobom čim dođemo u polje). S vrha se pruža jedinstven pogled na sve otoke srednje Dalmacije: preostali dio Hvara sa poljima na istok i Paklenim otocima na zapadu, Šoltu, Brač, Korčulu, Lastovo, Vis, poluotok Pelješac, na kontinentu planine Mosor i Biokovo.

Sv. Nikola – Kamp Naturist

Povratak u kamp je istim putem. Dužina vožnje do vrha je ukupno 17km. Vožnja nije zahtjevna osim što je makadam na par mjesta tehnički zahtjevniji.

Bike staza Rovinj

/2 Comments/in /by

Zlatar – Belec – Konjščina – Zlatar

/0 Comments/in /by

Staza Zlatar-Belec-Ivanščica-Zlatar vodi Vas kroz prekrasne krajolike hrvatskog Zagorja i dvorce koje možete posjetiti. Ono što ćini zagorski krajolik interesantnim su njegovi svima poznati brežuljci (bregi). Između brežuljaka smještena su mnoga mala i veća naselja koja svojom privlačnošću daju dodatnu ljepotu vožnje biciklom kroz Zagorje. Ako ste rekreativni biciklist i želite laganu vožnju s lijepim pogledima na krajolik i dvorce onda svakako trebate odvoziti ovu stazu.

Zlatar-Martinščina

Nakon što smo pronašli pogodno mjesto odakle ćemo krenuti, pripremimo bicikl i laganom vožnjom krećemo na put. U središtu Zlatara je prekrasna crkva (160 m/nm visine) kod koje skrećemo desno u Varaždinsku ulicu i vozimo se u smjeru Borkovca. Nakon 2km dolazimo do križanje gdje nastavljamo put prateći znak Borkovec. U Borkovcu se pruža prva prilika da razgledamo obližnji dvorac koji se nalazi nedaleko od glavne ceste. Na izlazu iz Borkovca vozimo u smjeru Ratkovca (na raskršću kod raspela skrenemo lijevo). Nakon 3 km vožnje (na 200 m/nm) otvara nam se pogled na karakteristični zagorski krajolik s bregima razasutim na sve strane, a ispred nas na gorje i najviši vrh u Zagorju – Ivanščicu (1060 m/nm). Nakon kraće vožnje stižemo u mjesto Martinščina. Tu je vrijedno pogledati gotsku crkvicu Sv. Martina. U okolici Martinščine, ako želimo, možemo posjetiti dvije crkve u obližnjem Loboru. Skrenemo s našeg planiranog puta za Belec i kratko po makadamu stignemo u Lobor u kojem su crkva Sv. Ane i crkva Majke Božje Gorske.

Martinščina-Belec

Vožnju nastavljamo skrenjem u desno prije crkve prateći putokaz na maloj žutoj pločici za Belec. Kratkim usponom na 265 m/nm dolazimo do raskršča na kojem skrenemo za Repno i našim prvim ciljem, mjestom Belec. Dalje nas cesta spušta sve do mostića dok se na lijevu stranu pruža prekrasan pogled na Ivanščicu i okolne vinograde. Nakon mosta cesta se blago uspinje i nakon 7,3 km od Zlatara dolazimo do raskršća u obliku slova “T” na kojem skrećemo desno (na lijevo je makadamski put). Kratko nakon toga uspnemo se na brežuljak i dalje se vozimo po hrptu. Desno i lijevo pruža se široki pogled na brege i vinograde. Nakon Velikog Repna cesta se ponovo spušta. Kratko se vozimo kroz šumicu (nakon izlaska iz šume ponovo lijep pogled). Ulazomo u Lončare gdje na raskršču skrenemo lijevo prateći znak za Belec. Od Lončara se cesta vijugavo spušta prema Belecu.
Nakon što prijeđemo most u mjestu G. Batina, 10km od Zlatara, kod kafića 3M skrenemo cestom lijevo i prođemo pokraj prometnog znaka (vijugava cesta 1500m). Po želji u obližnjem kafiću možemo se okrijepiti. Nakon odmora nastavljamo put. Dolazimo do raspela (na cijelom putu nailazimo na mnogobrojna prekrasan i interesantna raspela) nakon kojeg počinje blagi uspon.
Ulazimo u Belec. Na lijevoj strani iza vatrogasnog doma je crkva Marije Snježne, a nešto dalje i crkva Sv. Juraj. U daljini, u podnožju Ivanščice, lijepo se vidi Belec Grad. Na skretanju za crkvu Marije Snježne je veliki drveni putokaz/tabla sa oznakama za planinare. Više puteva vodi na vrh Ivanščice i prema Belec Gradu.

(Opcija)

Kod crkve Marije Snježne odvaja se uska cesta prema gradini, te je njome moguće doći i na stazu koja vodi na vrh Ivanščice (skrenuti desno malo prije gradine). Udaljenost od Beleca do vrha je 7.9 km. Put je pogodan za vožnju biciklom osim što poteškoće mogu predstavljati žljebovi (posebno nakon kišnog vremena) budući da tim putem domari doma na Ivanšćici voze snabdijevanje. Putem se obilno služi i šumarija. U Belecu se dakle možemo odlučiti za uspon na Ivanščicu, posjet planinarskom domu (1061 met n/m) , te nakon toga povratak u Belec i nastavak kružnog puta natrag u Zlatar.

Belec-Selnica

Nastavljamo iz Beleca glavnom ulicom u smjeru Gornje Selnice. Spuštamo se i na izlasku iz Beleca skrećemo desno kod autobusnog stajališta (drveno sklonište). Na 13,5 km od Zlatara dolazimo do potoka Selnica, mostića i planinarske oznake koja označava još jedan od mnogobrojnih puteva na vrh Ivanščice. Putovanje nastavljamo spuštajući se ravno i vijugavom cestom kroz dolinu dok Ukupni uspon varira +/- 50 metara.
Dolazimo do Belečkog Završja nakon 15km (putokaz na desno pokazuje prema Konjščini, Vižanovcu i Petruševcu). Nastavljamo samo ravno. Nakon 17,4 km dolazimo u mjesto Selnica. Na izlasku iz mjesta na desno je proširenje (parkiralište) ispred spomenika u gustoj crnogoričnoj šumi, a par sto metara dalje na desno je odvojak za stari dvorac Selnica. Dvorac je na brijegu, a u nizini se vidi malo jezero i pogled na šume.

Selnica-Konjščina-Zlatar

Nakon posjete ruševinama starog dvorca krećemo dalje, te dolazimo do jedne moderne kapelica gdje skrenemo desno, a nakon 21 km dolazimo do još jedne kapelice i skrenemo lijevo te se počinjemo spuštati. Nakon 22,8 km dolazimo u centar Budinščine. Prolazimo pokraj diskont dućana i dolazimo do raskršča na kojem skrenemo desno prema Zaboku i Zlataru.
Ubrzo nakon skretanja počinjemo kratak uspon na brežuljak i s desne strane ugledamo stari dvorac koji je u fazi renovacije. Cesta zatim vijuga uz željezničku prugu nakon par km počinje kratki uspon od 8%. U idučih nekoliko km cesta vijuga i diže se i spušta te prolazimo kroz tipičan zagorski pejzaž. Prolazimo kroz Krapina Selo (185met.n/m), Galovec (29km), Jelovec (30 km) i Konjščinu.
Nakon Konjščine (pogledajmo kasnogotički kaštel) dolazimo do benzinske pumpe “Bistra Benz” i raskršče na kojem slijedimo znak za Zlatar Bistricu. Nakon toga na velikom raskršču slijedimo znak Zabok-Zagreb i nakon 300 metara dolazimo do benzinske pumpe Total. Prekoputa pumpe na desno u polju ugledati ćemo ruševine staroga grada.
Nastavljamo ravno po glavnoj cesti kroz Turnišče, Lipovec (36,3km), zatim Veleškovec, ulazimo u Zlatar Bistricu (41km) te na raskršču skrečemo desno u Zlatar i vračamo se pred crkvu na glavnom trgu u Zlataru gdje završavamo vožnju u dužini od 45,5 km.