Biciklistička staza "Hajdučke drage"

Kako na početku, tako i sada, i vazda, i u vijeke vjekova, dišu šume Velebita punim plućima. Nedostupni gorski visovi, plemenite kamene kose uokvirene gustim zelenilom, šumske sastojine na nadmorski najnižim obroncima, sve diše istim čistim dahom. Pogledaj ta prekrasna, posebna stabla koja te mirno prate dok na stazi Hajdučke drage spontano otključavaš dveri otajstvene velebitske prirode. Jedno od njih proteklih je 10 godina proizvodilo kisik isključivo za tebe, za tvoje disanje sljedeće dvije godine. Ukoliko mu površina lišća iznosi 150 m², sljedećih će 100 godina proizvesti kisika koliko ti je potrebno za 20 godina života. Istovremeno će uskladištiti tonu ugljičnog dioksida. Diši i ti ritmom te savršene šume u kršu sjevernog Velebita u 21. stoljeću poslije Krista. Doznat ćeš da se u srcu takve šume može smjestiti malo pitomo naselje poput Crnog Jezera. U mjestu je tek 2003. izgrađena crkva sv. Petra i Pavla. Na obližnji ranč Munja dolazi se igrati paintball. Njive i drage što se na tome dijelu ljeti mijenjaju sa šumskim predjelima, zimi postaju tamno jezero s vodama što se dižu iz podzemlja, a boju mu daje okolna crnogorica. Po tome je periodičnom jezeru mjesto i dobilo ime. U divlje-romantičnoj, moćnoj prirodi, skromni su otisci čovjeka, ali ih ima i gdje ih ne očekuješ. Tako ćeš naići na planinarsku stazu prema Korenskom vrvu koju je markirala Planinarska udruga Panos Kuterevo. Od sjecišta planinarske i biciklističke staze ima još 45 minuta do Korenskog vrva. U blizini sjecišta je pitoreskni proplanak Kopije, poznat kao tromeđa velebitskih sela, Kutereva, Kosinja i Krasna. Kopije su poznatije nakon što su postale ljetnim kampom skupina volontera Utočišta za medvjede, a u jednom zakutku nalazi se i jedino medvjeđe groblje u Hrvatskoj. Kad predahneš na Kopijama, iskoristi priliku i u kampu pogledaj 'belgijsku kuću', 'briselski put', autentičan medvjeđi brlog…. Znaj da se na ovoj biciklističkoj stazi nalazi najniža točka u Hrvatskoj gdje rastu šume jele, na 450 m.n.m. Biciklom ćeš dotaknuti i najširi dio Velebita iznad slojnice od tisuću metara, linija je to Zavižan-Markovića rudine, duga 30 kilometara. Možda uhvatiš i ritam hajdučkoga daha što ga nekoć vjerno skrivahu velebitske šume. Cijeneći slobodu više od stroge vojne pokornosti i često nepravednih stranih zapovjednika u vrijeme Vojne krajine, neposlušni Krajišnici odmetnuli bi se u hajduke. Narod ih je smatrao borcima za pravdu, pjevao je pjesme o njima. Činjenica da su boravili na prostorima uz stazu kojom se krećeš, sačuvana je u toponimu Hajdučke drage. Baš tu su se skrivali, tu su živjeli, dijelili plijen među sobom, ali i sirotinji. Narod ovdje i danas pripovijeda o zadnjim hajducima s početka 20. stoljeća, koji su zlatnike skrivene u kundacima svojih kubura podijelili pristalicama među mještanima i zauvijek otišli. Ako dođeš ovdje na prvi dan ljeta, možda baš ti otkriješ skriveno velebitsko blago. Legenda kaže da je jedan bogati čovjek bez potomaka zakopao svoje bogatstvo u velebitskoj šumi. Učinio je to na mjestu gdje prve jutarnje zrake sunca dotaknu tlo samo jednom u godini, na prvi dan ljeta. Pa ako i ne uspiješ, opet ćeš se vratiti kući neizmjerno bogatiji – za jedan dan disanja s Velebitom.

Opis biciklističke staze

Staza Hajdučke drage zahtjevna je kružna staza, ukupne dužine 52 km s polaznom/ciljnom točkom u gradskom parku pored Hrvatskog radija Otočac. Nakon što smo prethodno dobro provjerili svoju opremu i napunivši bidone vodom Gacke, krećemo od Hrvatskog radija Otočac uz gradski park, skrećemo lijevo te vozimo ulicom Bana J. Jelačića do vojarne. Skrećemo desno i vozimo do mosta u Vivozama. Prelazimo Vivoški most, skrećemo lijevo te nastavljamo ravno u pravcu Prozora. Nastavljamo u istom pravcu dok s lijeve strane ostavljamo odvojak prema Lučkom mostu (2,1 km) i odvojak koji vodi prema mostu i Domu Prozor (3,5 km). Na 4,0 km skrećemo lijevo pod oštrim kutom i lagano se spuštamo prema meandru Šatrić. Vozimo lijevom obalom Gacke i zadržavamo smjer ravno iako prolazimo jedan odvojak s desne strane. Dolaskom do ceste koja vodi prema Orišković mostu skrećemo lijevo (5,4 km). Nakon prelaska mosta i dalje zadržavamo smjer ravno, iako prolazimo jedan odvojak s lijeve i jedan s desne strane, te jednu malu pilanu s desne strane odmah iza mosta. Na 6,5 km, kod trgovine na križanju, ispred nas je crkva Uzvišenja sv. Križa, skrećemo desno i dalje zadržavamo isti pravac do naselja Čovići iako s lijeve i desne strane prolazimo nekoliko odvojaka sporednih asfaltiranih putova. Prolaskom table za naselje Čovići, skrećemo desno na križanju kod Tončinog bunara (8,4 km). Prelazimo Tončin most (9,2 km) te zadržavamo pravac i nastavljamo u pravcu Crnog Jezera, na 10,7 km skrećemo lijevo i prelazimo na makadam. Makadamski dio staze, u cijeloj dužini, paralelan je s granicom lovišta 'Marković – Rudine', s lijeve strane staze, dok je lovište 'Crno jezero' desno u odnosu na stazu. Na raskrižju putova (13,4 km) skrećemo desno te ponovo desno iza šumarske kolibe (15,9 km). Dolaskom na raskrižje putova na 18,0 km skrećemo lijevo, nakon 1,5 km prolazimo pored malog uređenog odmorišta s prostorom za piknik ispod nastrešnice. Prolaskom pored kamenoloma s desne strane (24,2 km) na 25,0 km skrećemo lijevo i 400 m dalje kod napajališta (25,4 km) ponovo lijevo u brdo. Dolazimo na Kopije (25,9 km) tromeđu velebitskih sela Kosinja – Krasna – Kutereva, skrećemo desno i prelazimo na asfaltiranu podlogu. Na 29,5 km skrećemo desno za Otočac, lijevo nam ostaje Krasno. Na vrhu Grezina (30,5 km) skrećemo lijevo na makadam. Na križanju putova (30,8 km) nastavljamo ravno nakon čega sljedi izrazito strma nizbrdica. U Kuterevu kod bunara skrećemo desno (31,2 km) i prelazimo na asfalt. Sljedi skretanje desno kod hidranta (32,7 km) te ponovo desno na križanju na 33,6 km. Kod crkve BDM Karmelske u Kuterevu, na 34,0 km srećemo lijevo, potom ponovo lijevo na 37,9 km u pravcu Crnog Jezera. U Dulibama je ishodišna točka planinarske staze PU 'Panos' Kuterevo koja vodi na Korenski vrh. Planinarska staza sječe biciklističku na šumskoj cesti. Dolaskom na tzv. Buzdovan (40,0 km) kod trgovine skrećemo desno. Prolazimo Ranč „Munja“, odmorište s adrenalinskim paintball parkom. Dolaskom do crkve Sv. Petra i Pavla u Crnom Jezeru, kod križa (43,3 km) skrećemo lijevo te vozimo u pravcu Prozora cca 5 km. Prolazimo ispod nadvožnjaka auto-ceste Dalmatina i nakon laganog spusta ponovo smo na Šatriću (48,3 km) i zadržavamo pravac ravno, na 48,8 km skrećemo desno prema domu Prozor, kod kojega (49,6 km) skrećemo lijevo. Vozimo kroz naselje Prozor ravno sve do Konzuma (52,5 km) kada skrećemo desno i vozimo do Hrvatskog radija Otočac, gdje smo ponovo na polaznoj točci. Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod: BK Barkan Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276, E-mail: bk.barkan@gmail.com Web: barkanbike.wordpress.com Tz grada Otočca Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac Tel/fax: +385 (0) 53 771 603 Mob: 099 216 54 21 E-mail: info@tz-otocac.hr Web: www.tz-otocac.hr

Biciklistička staza "Ursa major"

Zovem se Jula. Kažu da pripadam vrsti europskih smeđih medvjeda (Ursus arctos) i da sam carica životinja u Hrvatskoj, najveća zvijer na ovim dinarskim prostorima. Moj se dom nalazi na krajnjim obroncima Velebita koje možete vidjeti dok prolazite stazom Ursa Major (Veliki medvjed). Najbliže ljudsko naselje mom stanu je Kuterevo, a postala sam poznata upravo zbog priče koju o meni pronose čuvari medvjeda u kuterevskom Utočištu. Kad stignete tamo i vi ćete je čuti. Ako vam se na tome putu posreći, vidjet ćete me kako s mladuncima prelazim preko proplanka. Možda naiđete tek na moje tragove u mokroj zemlji na stazi, vjerojatno sam ih ostavila prošle noći. Noćni sam lovac, a danju više volim drijemati. Noću me vjerno prati zviježđe Velikog medvjeda koje nikada ne zalazi ispod horizonta. Možda biste i vi trebali iskusiti poseban doživljaj noćne vožnje u pratnji mog zvjezdanog brata. Ako izmjerite širinu traga između mojih prednjih šapa, saznat ćete koliko sam velika. Već znate kako izgleda otisak moje prednje šape s čapcima jer je na mnogim suvenirima, dok otisak moje zadnje šape izgleda poput otiska bosog ljudskog stopala. Kažu da dnevno prohodam oko dva kilometra. Pravi sam sportski tip. Vrlo sam brza, potrčim i do 55 kilometara na sat, volim plivati, a moji mladunci vole se i penjati po drveću. Zimi volim imati dom, obično u nekoj spilji ili šupljem deblu. Brlog obložim mahovinom i granama crnogorice. I nemojte vjerovati da čvrsto spavam zimski san. Bolje je reći da mirujem jer tada se brinem o mladima. Niti jedna druga životinja ne dobiva mlade zimi. Preživljavam hraneći se isključivo iz zaliha sala. Stručnjaci su procijenili da 95 posto moje prehrane čini razno bilje, bobice, voće, korijenje, trave, žir, kesten, a med obožavam. Imam samo jednog neprijatelja. Ne ponosim se što sam visoko trofejna lovna divljač. Ugrožava me i bučna šumska mehanizacija, autoceste su ušle u moj teritorij i presjekle stoljetne prijelaze. Ima nesmotrenih medvjeda koji su nastradali zbog smeća u kontejnerima. Rijetka sam i zaštićena vrsta, u zapadnoj Europi moji bliski rođaci gotovo su istrijebljeni. Ovdje na Velebitu i okolnim obroncima ima nas još dosta. U gorskoj Hrvatskoj nas je oko 400. Vjerujem da smo zbog sličnih genetskih obilježja jedina šansa za opstanak naših malobrojnih rođaka u ostalim dijelovima Europe. Nisam opaka zvijer. Vrijedan sam i nezamjenjiv dio iskonske prirode koju treba zaštiti. Znam što je 1855. rekao poglavica Seattle: Što god se dogodi životinji, dogodit će se i čovjeku. Sve su stvari povezane. Dok budem u miru hodala ovim šumama i čovjek će opstajati. Moja je priča spomen na trajni suživot medvjeda i čovjeka koji me poštuje. A u poštovatelje prirode ubrajam i bicikliste. Dobro došli u moju šumu.

Opis biciklističke staze

Staza Ursa Major (Veliki Medvjed) srednje je zahtjevna staza, ukupne dužine 34,7 km s polaznom točkom kod brane na Vivoškom mostu, ispred bistroa 'Bumerang'. U cijelosti je asfaltirana i vodi u pravcu Velebitskog utočišta za mlade medvjede u Kuterevu. Naglasci ove staze su na posebno vrijednoj bio-raznolikosti i potrebi njenog očuvanja na ovom području koje obuhvaća dio Parka prirode Velebit i Gacke. Napunivši bidone vodom Gacke, polazimo od Vivoškog mosta kod bistroa 'Bumerang' i vozimo uz Karlov kanal do restorana 'Ribić'. Na 0,8 km skrećemo lijevo, vozimo preko mosta, koji vodi preko kanala kojim voda rijeke Like izlazi iz tunela i spaja se s rijekom Gackom. Nakon mosta na Y križanju putova (1,5 km) skrećemo desno, prolazimo preko prve brane i vozimo ispod nadvožnjaka autoputa, uz umjetni kanal Gacke. Dolaskom do druge brane (tunela) penjemo se malim serpentinama te skrećemo lijevo (3,3 km) na županijsku cestu i vozimo ravno kroz naselje Švica. S lijeve strane imamo prekrasnu vizuru Gornjeg švičkog jezera s drvenom kućicom na malom poluotoku na jezeru. S lijeve strane prolazimo i mjesno groblje, s desne crkvu Ivana Krstitelja te dolaskom do doma u Švici (trgovina 'Vinica') na Y križanju (5,8 km) nastavljamo lijevo, preko mosta dalje kroz Švicu. S desne strane ostavljamo kompleks stare vodene centrale na isušenom koritu Gacke, od koje se makadamom možemo spustiti do isušenog korita Donjeg švičkog jezera. Staza 'Ursa Major' vodi nas dalje laganim usponom prema kraju sela, odakle imamo pogled na suho korito Donjeg švičkog jezera s desne strane, na čijem dnu se dobro razaznaje ponor Perinka. Dolaskom na 8,3 km staze, možemo napraviti kratki predah u caffe baru 'Soriso'  ili skrećemo lijevo u Lipovlje te vozimo ravno kroz selo. Dolaskom do tzv. Buzdovana, na 11,8 km nalazimo se na raskrižju putova Crno Jezero – Dulibe, kod trgovine skrećemo desno u pravcu Duliba. Nakon 2 km kod Križa skrećemo desno prema Kuterevu i vozimo ravno oko 4 km. Dolazimo na trg kod crkve BMD Karmelske u Kuterevu, koja je i zaštitnica mjesta te skrećemo lijevo (17,7 km) i spuštamo se dalje ravno putem iza crkve. Uskoro se nalazimo 18 km dalje od naše polazne točke u volonterskom kampu Velebitskog utočišta za mlade medvjede Kuterevo. Tu ostavljamo bicikle i pješke odlazimo 250 m dalje, kako bismo posjetili nezaobilaznu točku na ovoj stazi - novi dom za napuštene mlade medvjede. Iz Volonterskog kampa, koji predstavlja bazu Velebitskog utočišta za mlade medvjede Kuterevo, ponijevši sa sobom poneki zanimljivi suvenir nastavljamo dalje, istim dijelom puta do crkve BDM Karmelske. Dolaskom do crkve (18,8 km) skrećemo lijevo i nastavljamo putem kroz Kuterevo, prolazimo pored pilane i ugostiteljskog objekta 'Butina'. Na 22,00 km dolazimo na križanje Kuterevo-Krasno-Otočac (tzv. Kuterevska ruka) i skrećemo desno prema Otočcu. Vozimo županijskom cestom, laganim spustom prema Gorićima. Dolazimo do točke na stazi na kojoj smo skretali za Lipovlje. Tu završava kružni dio staze i od ovog mjesta (26,3 km) nastavljamo pravo povratak istim putem prema Otočcu. Slijedi lagani spust u pravcu Švice. Vozimo pravo kroz selo, a prolaskom doma u Švici na Y križanju (28,8 km), lijevi krak vodi u pravcu autoputa, a mi vozimo desno kroz naselje. S desne strane bacamo još jedan pogled na Gornje švičko jezero.  Dolaskom do kanala kojim se voda rijeke Gacke i Like vodi u tunel, na 31,4 km desno se malom serpentinom spuštamo prema brani i vozimo uz kanal prema Šumećici. Prolazimo ispod nadvožnjaka 'Gacka', zatim uz branu u Šumećici i vozimo pravo prema restoranu 'Ribič'. Neposredno prije mosta (33,9 km) skrećemo desno i vozimo asfaltom uz Karlov kanal sve do bistroa 'Bumerang', gdje smo ponovo na polaznoj točci. (34,7 km). Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod: BK Barkan Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276, E-mail: bk.barkan@gmail.com Web: barkanbike.wordpress.com Tz grada Otočca Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac Tel/fax: +385 (0) 53 771 603 Mob: 099 216 54 21 E-mail: info@tz-otocac.hr Web: www.tz-otocac.hr

Staza dabarskog brevijara

Kad krenete u još jednu biciklističku avanturu putem krša, stazom Dabarskog brevijara, pružit će vam se prilika da širom otvorite zagubljenu knjigu zadivljujućih prizora, ali i da svojim prolaskom postanete izravnim sudionikom revitalizacije toga zaboravljenog kraja. Najmanje je to poznat cestovni pravac prema, gle čuda, Plitvičkim jezerima. Jedinstvenost i autohtonost prostora, baštine i identiteta obilježava cijelu rutu, što sugerira i sam naziv koji je staza dobila po srednjovjekovnom glagoljskom kodeksu, Dabarskom brevijaru, nastalom 1486. godine u mjestu Dabar nedaleko Otočca. Na putu dinamične izmjene raznolikih pejsažnih vinjeta zadivit će vas bogatstvo flore i faune, raznježiti kolonije leptira, zapanjiti glasan zuj kukaca daleko od jeke civilizacije, a sigurno ćete zastati kako biste pomnije razgledali ljubičasto paperje u sjenovitoj šumi, raritetnu šumsku orhideju – grimizni kaćun. Okrijepiti se možete djevičanski čistom vodom koja iz nekoliko vrela teče jarugom prema mlinici na ulazu u selo, a potom se postepeno gubi u krškim pukotinama dabarskog polja. Na neobičnom brežuljku dominira crkva sv. Mihovila, sagrađena 1730., a malobrojni stanovnici bave se poljoprivredom i seoskim turizmom. Lokalni jelovnik sadrži egzotične specijalitete kakve je nemoguće naći igdje drugdje, dabarsku urdu, dabarski popasak, dabarske štroklje s košćicama od tikve, med sa saćem šumskih pčela… Područje obiluje i drugim zanimljivostima, kao što je legenda koja kaže da je nedaleko Osmanagino polje dobilo ime po teško ranjenom turskom vojskovođi Osman-agi, koji se sakrio u šuplje deblo na tome polju i umro, ili neistražena Antićeva pećina u kojoj, kažu mještani, prebiva čovječja ribica. Dabarski brevijar, čije ime staza nosi, spada među pet najpoznatijih hrvatskih brevijara iz 15. stoljeća, a čuva se u HAZU u Zagrebu. Sadrži 306 pergamentnih listova ispisanih glagoljskim pismom na hrvatskom jeziku, a među oslikanim inicijalima naročito se izdvaja stranica s glagoljskim 'V'. Da je ta značajna knjiga glagoljaške hrvatske baštine pisana baš u Dabru, svjedoči naknadni zapis popa Stipana o dugovanjima mjesnoj dabarskoj crkvi u kojem navodi mnoga dabarska prezimena.

Opis biciklističke staze

Staza Dabarskog brevijara vrlo je zahtjevna staza, ukupne dužine 37,3 km s polaznom točkom udaljenom 2,1 km od BARKAN rent-a-bike točke. Nakon što smo prethodno dobro provjerili svoju opremu i napunivši bidone vodom Gacke, polazimo od BARKAN rent-a-bike točke 1. te vozimo ulicom Stjepana Radića 2,1 km u pravcu Dabra, gdje je polazna točka kružnog dijela staze Dabarskog brevijara (463 mnm). Na raskrižju za Dabar-Škare-Podum (kod Lozonje), krećemo lijevo stazom Dabarskog brevijara. Dolaskom na slijedeće raskrižje D.Klanac-Dabar-Glavace (3,8 km) produžavamo pravo u pravcu Dabra i tu počinje uspon. Dolaskom na prijevoj 'Vrbovica' (10,6 km) koji se nalazi na 780 mnm počinje lagani spust prema Dabru. Kod spomenika palim braniteljima 119. brigade HV-a (11,6 km) 5. nastavljamo asfaltom desno prema Dabru. Slijedi spust u Dabarsku dolinu. Dolazimo do Vrela potoka Jaruga u Dabru (16,6 km) 6. 7. i punimo bidone pitkom vodom te nastavljamo ravno preko starog kamenog mosta prema izlazu iz sela. Na 20,1 km dolazimo na raskrižje od kojega jedan krak vodi u pravcu Ličke Jasenice i dalje prema NP Plitvička jezera, tu skrećemo desno prema Petrinić polju. Već nakon 30 m skrećemo lijevo na makadam odakle slijedi uspon u dužini cca 2 km, ispranim kamenim putom. Nakon uspona, dolaskom na 755 mnm slijedi spust poljskim putem u Petrinić polje. Na raskrižju poljskih putova (22,5 km) idemo desnim. Dolaskom do starog bunara (23,4 km) skrećemo desno dalje u Petrinić polje. Kod zadnje kuće u Petrinić polju (naselje Galinka) skrećemo ponovo desno i imamo nagli uspon šumskim putom (vododerina) u dužini oko 2 km. Dolaskom na najvišu točku na stazi (795 mnm) – vidikovac Milankovac 9. - slijedi strmi spust makadamom (vododerina) prema Doljanima. Na raskrižju dva puta (28,0 km) skrećemo lijevo u pravcu naselja Narandžići. Prolaskom između kuća u naselju Narandžići, na 28,5 km dolazimo na asfalt i skrećemo desno. Vozimo pravo do raskrižja Otočac – Škare (30,8 km), pratimo oznaku za Otočac i skrećemo desno. Lijevo je odvojak za Zalužnicu. Na slijedećem raskrižju (33,6 km) kod autobusnog stajališta vozimo lijevo prema Otočcu, a desno ostavljamo odvojak prema Doljanima. Dolaskom do pravoslavne crkve u Škarama (34,2 km) pratimo asfalt lijevo u pravcu Otočca. Nakon cca 2 km, kod skretanja za gradsko odlagalište otpada (36,5 km) nastavljamo voziti desno prema gradu. Na 37,3 km dolazimo na točku s koje smo krenuli u kružnu vožnju stazom Dabarskog brevijara, te nam preostaje još 2,1 km vožnje u povratku do BARKAN rent-a-bike točke 1. u dvorištu iza caffe bara 'Enigma' 1.. Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod: BK Barkan Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276, E-mail: bk.barkan@gmail.com Web: barkanbike.wordpress.com Tz grada Otočca Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac Tel/fax: +385 (0) 53 771 603 Mob: 099 216 54 21 E-mail: info@tz-otocac.hr Web: www.tz-otocac.hr

Biciklistička staza „Tri jezera“

U krškome kraju, kakav je Gacka, jezera su čudo prirode, evo ih ondje gdje bi ih čovjek najmanje očekivao. Poneka skrivena, samo najveći poznavatelji nešto o njima znaju, poneka otvorena poput duše domaćega čovjeka. Biciklistička staza „Tri jezera“ je jedinstvena, povezuje Crno jezero, Gornje švičko i Donje švičko jezero. Crno jezero je periodično, puni se vodom u kasnu jesen pa tako sve do kasna proljeća. Ime je dobilo po gustoj okolnoj šumi koja njegovo zrcalo čini nadasve tamnim - crnim. A ovo jezero omogućava rijetki, gotovo bizarni, prirodni fenomen, a to je rast hrasta lužnjaka, vrste koja treba obilje podzemne vode. Toj vrsti hrasta podneblje je ravnica s velikim rijekama, a ovdje – krš. Od Crnoga jezera se uređenom stazom lako stiže kroz idilične šumske pejzaže do drugoga jezera. Gornje švičko jezero se nalazi na nekadašnjem lijevom rukavcu rijeke Gacke. Pitoreskno je to jezero koje vodu dobiva podzemljem i nikada ne presušuje. Ima ono svoj mali otok, s drvenom kućicom i jablanovima, samo rijetka jezera imaju svoj otok, u pitomu okružju Švice. Ribički je to raj na kapitalne primjerke štuke i šarana. Od Gornjega švičkoga jezera se lako stiže do najnižega trećega jezera. Donje švičko jezero je, nažalost, platilo danak civilizaciji, ono je isušeno 60-tih godina prošloga stoljeća pošto su vode rijeke Gacke odvedene tunelima i kanalima do turbina HE Senj. Ali impresivno je još uvijek i dade naslutiti nekadašnju veličinu i ljepotu, kada je na velikome švičkome slapu bila s jedne i druge strane kaskadno poredana niska više od dvadesetak mlinica, pilana, stupa i koševa, o čemu svjedoče više ili manje očuvani ostatci tradicijske gradnje na vodi. Svoju pravu valorizaciju na okamenjenu slapu čekaju i ostatci prve malene hidrocentrale. Vožnja biciklom po dnu jezera otkriva najveći ponor Bezdanku ili Perinku, koji svoje drugo ime dobi po nesretnoj djevojci Peri, okonča ona svoj mladi život u tom ponoru. Još i danas iz dubine ponora šúme jecaji kletve zbog neuzvraćene ljubavi.

Opis biciklističke staze

Staza Tri jezera srednje je zahtjevna staza, s polaznom točkom na Vivoškom mostu, s lijeve strane je prekrasna poznata vizura vivoškog slapa 5 3 Krećemo s mosta lijevo te odmah prvim odvojkom desno. Nakon zadnjih kuća (kod Francetića) skrećemo lijevo i nakon 1,20 km slijedi uspon makadamom. Nakon uspona (1,60 km) skrećemo desno na nadvožnjak i prelazimo autoput. U Obilju smo, u blizini se nalazi malo uređeno izletište Hrvatskih šuma, s drvenom kućom i uređenim mjestom za odmor i roštilj. Već 200 m dalje, nakon nadvožnjaka, slijedi lagano spuštanje i skretanje lijevo te nakon 700 m opet lijevo, zadnji put ispod nadvožnjaka, finim makadamom. 200 m dalje dolazimo do rampe, obilazimo ju i nastavljamo u istom pravcu. Na 3,6 km dolazimo ponovo na asfalt, skrećemo oštro desno. Dolaskom na Y križanje (4,00 km) nalazimo se na točci u kojoj se dodiruju Barkanova staza i staza Tri jezera. Lijevo je oštro skretanje prema Šatriću (na Barkanovu stazu), ali mi nastavljamo pravo kroz Obilje. Vozimo lagano uzbrdo, prije nadvožnjaka (4,70 km) skrećemo oštro lijevo i vozimo makadamom. Slijedi oštro skretanje desno, na 6,00 km te 200 m dalje s puta koji vodi prema apartmanima 'Mistral' 5 opet desno. Vozimo se šumskim putem i dijelom starom vlakom. Skrećemo desno (6,50 km) na treći šumski put (sva tri vizualno vidljiva). Dolaskom na križanje šumskih putova (6,90 km) zadržavamo pravac ravno. Pratimo put vlake te 300 m dalje skrenemo lijevo. Na 7,50 km izlazimo na proplanak s kojega puca pogled na Gacku i selo Prozor. Nastavljamo pravo poljskim putem 100 m, sve do Tončinog mosta u Čoviću. Dolaskom na asfalt (8,90 km) skrećemo desno i imamo uspon prema šumi. Na 10,50 km prolazimo ispod nadvožnjaka, lijevo nam je tunel Plasina. Na 10,60 km dolazimo na makadam i nakon 100 m prije rampe skrećemo desno. Dolaskom na raskršće šumskih putova (12,60 km) skrećemo lijevo, a na slijedećem (12,80 km) desno i vozimo u pravcu Crnog jezera. Na 15,2 ponovo hvatamo asfalt i uz uspon nastavljamo pravo sve do Križa kad skrećemo lijevo. Dolaskom na 18,8 km nalazimo se na najvišem dijelu ove staze, na mjestu zvanom Buzdovan i skrećemo desno. Tu se nalazi trgovina. Od ove točke slijedi lagani spust i povratak u pravcu Otočca uz stalno skretanje desno na križanjima koja slijede. U Gorićima kod caffe bara „Soriso “ (22,50 km) nakon što skrenemo desno nalazimo se na županijskoj cesti i slijedi lagani spust u pravcu Švice. Prolazimo suho korito Donjeg švičkog jezera s lijeve strane, na čijem dnu se dobro razaznaje ponor Perinka. Dolaskom do doma u Švici (25,00 km) na Y križanju, lijevi krak vodi u pravcu autoputa, a mi vozimo desno i vozimo kroz naselje. S desne strane imamo prekrasnu vizuru Gornjeg švičkog jezera 8 s drvenom kućicom na malom otoku na jezeru. Dolaskom do kanala kojim se voda rijeke Gacke i Like odvodi u tunel, desno (27,60 km) malom serpentinom spuštamo se prema brani i vozimo uz kanal prema Šumećici. Prolazimo ispod mosta 'Gacka' na autoputu, zatim uz branu u Šumećici i vozimo pravo prema restoranu 'Ribič'. Neposredno prije mosta (30,00 km) skrećemo desno i vozimo asfaltom uz Karlov kanal sve do bistroa 'Bumerang' 3, gdje smo ponovo na polaznoj točci. Ova ruta je objavljena u suradnji s biciklističkim klubom Barkan iz Otočca. Ruta je realizirana u sklopu projekta "Svaka kap je važna" UNDP Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod: BK Barkan Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276, E-mail: bk.barkan@gmail.com Web: barkanbike.wordpress.com Tz grada Otočca Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac Tel/fax: +385 (0) 53 771 603 Mob: 099 216 54 21 E-mail: info@tz-otocac.hr Web: www.tz-otocac.hr

Barkanova staza

Krš i baština

Krš je rijedak svjetski geološki fenomen vapnenačkoga stijenja, izbrazdana kišama, ledom i toplinom, pun pukotina, pećina i jama, pogodan za brojne florističke i faunske endeme; što škrtije tlo – to veća biološka raznolikost. A krškima poljima, kakvo je Gacko, tek tu i tamo ravninu polja nadvisuju stožasta brda čvršće građe, poput Prozorine, Velikoga i Maloga Vitla, Umca ili Uma. Čovjeku je vapnenac pogodan za oblikovanje, klesao je on svoje božanstvo – boga Mitru na Rajanovu griču ili na Kraljevu stolcu još u 2. st. Vadio je kamene blokove podno Velikoga Vitla, sagradivši cijeli grad – rimski Arupium. Priklonivši se kršćanstvu, od istoga kamena sagradio je crkvu Presvetoga Trojstva u Otočcu, Sv. Ilije u Sincu, kapelu Sv. Franje Paulskoga u Vrilu, crkvu Sv. Ivana Krstitelja u Švici, pored mnogih drugih.

Priroda - Fenomen krša

Nigdje ljepota vode ne dolazi toliko do izražaja kao u kršu. Izvori, slapovi, ponori, estavele, periodična i stalna jezera, poplave i suše – sve je u bezvodnu kršu moguće. A rijeka Gacka je pravo čuđenje u svijetu, po mnogo čemu. Njeno lijeno meandriranje Gackim poljem, spori tok ili dubina prije bi pristajala kakvoj ravnici dubokih i teških slojeva nepropusna tla. A ona teče na pravoj čipki krša. Rijeka Gacka tiho izvire na Tonkovićevu i Majerovu vrilu. Njena vrila su pravilna mala jezera, tek prelijevanje vode slapom daje naslutiti izvore. Izvire ona u još tridesetak manjih izvora, smještenih ispod planinska okvira okolnih pobrđa.

Život na kršu

Voda u kršu je oduvijek određivala kvalitetu života ljudi. Krš bogat vodom privlačio je ljude jednakom snagom od prapovijesti pa sve do suvremenosti. Tome zovu krša i vode nisu odoljeli ni Japodi, sagradivši svoje gradine na uzvišenjima nižih brdašaca, razvivši iznimnu kulturu od 8. st. pr. K. pa do dolaska Rimljana. Nisu tome odoljeli ni Gačani gusto naselivši obale rijeke Gacke, živeći uz rijeku, na rijeci i za rijeku. Na vrilima su gradili od davnina 'malenice' – vodene mlinove. I danas se ističe Majerov mlin na istoimenu vrilu, očuvan i obnovljen kao tradicijska baština na vodi. Krš regije Gacke obiluje podzemnim vodama pa narod gradi zdence, jedan takav u slavu tisućite obljetnice krunidbe kralja Tomislava sagradi u Sincu. A plav, to praiskonsko polovilo izdubljeno iz trupca, služilo je za košenje rese, tih podvodnih livada u rijeci, za prijevoz ili čistu dokolicu, izgubivši u suvremenosti svoju prvotnu namjenu i zadobivši novu – turističku.

Opis biciklističke staze

Krećemo od Hrvatskog radija Otočac uz gradski park 2, skrećemo lijevo te vozimo ulicom Bana J. Jelačića do Vojarne. Vozimo desno do mosta u Vivozama. 1 2 Prelazimo Vivoški most, skrećemo lijevo te nastavljamo ravno u pravcu Prozora. Nastavljamo u istom pravcu dok s lijeve strane ostavljamo odvojak prema Lučkom mostu (2,1 km) i odvojak koji vodi prema mostu i Domu Prozor (3,5 km). Na 4. km skrećemo lijevo pod oštrim kutom i lagano se spuštamo prema meandru Šatrić. Vozimo lijevom obalom Gacke i zadržavamo smjer ravno iako prolazimo jedan odvojak s desne strane (Y). Dolaskom do ceste koja vodi prema Orišković mostu skrećemo lijevo (5,4 m). Nakon prelaska mosta i dalje zadržavamo smjer ravno, iako prolazimo jedan odvojak s lijeve i jedan s desne strane, te jednu malu pilanu s desne strane odmah iza mosta. Na 6,5 km, kod trgovine na križanju, ispred nas je crkva Uzvišenja sv. Križa. 4 Skretanjem lijevo vratit ćemo se kroz naselje Prozor u Otočac i završiti malu Barkanovu rutu. Ali skrećemo desno i dalje zadržavamo isti pravac do naselja Čovići iako s lijeve i desne strane prolazimo nekoliko odvojaka sporednih asfaltiranih putova. Prolaskom table za naselje Čovići, skrećemo desno na prvi sporedni put (8,2 km), na Y idemo lijevo i vozimo prema mostu. Prelazimo Tončin most i skrećemo lijevo, te nastavljamo makadamom lijevom obalom Gacke. Prije Vrbanovog mosta kod dvije tradicijske kuće skrećemo desno i dalje nastavljamo makadamom i dijelom zemljanim putom. Držimo se lijeve obale Gacke vozeći i dalje putem ispod brda te s lijeve strane ostavljamo odvojak za Podgorski most (11,9 km). Izbijamo na asfaltiranu cestu na spoju Kostelke s Gackom te skrećemo lijevo i prelaskom preko malog mosta vozimo dalje do glavnog mosta na cesti D-50, potom skrećemo lijevo i vozimo do rotora. Dolaskom na rotor skrećemo na prvom odvojku desno. Vozimo se makadamom, na 13,60 km ima jedan odvojak desno, ali mi zadržavamo pravac ravno. Na 14. km dolazimo na asfaltiranu cestu, skrećemo desno. Vozimo asfaltom do prvog lijevog odvojka te skrećemo na makadam. Dolazimo do bunara 6, na cestu kroz Sinac i skrećemo desno. Prolazimo crkvu sv. Ilije 7 s desne strane, vozeći ravno prolazimo Majerovo vrilo 8 i skretanje za ribogojilište, a dolaskom do smeđeg putokaza za kapelu Sv. Franje (20,7 km) skrećemo desno na makadam. Vozimo se prema Gacki, nailazimo na lijevi odvojak, idemo desno sve do kuće s lijeve strane. Dolaskom do kuće skrećemo na poljski putić. Pratimo putić ('single-track') te se spuštamo na pješački most preko Gacke. Prelazimo most i vozimo zemljanim putićem prema kapeli sv. Franje 9. Dolaskom do crkve, vozimo dalje ravno po makadamu. Nailazimo na asfalt, vozimo ravno cestom, prolazimo nekoliko odvojaka s lijeve i desne strane, te se na 23,1 km spajamo sa cestom kroz Vrilo i skrećemo lijevo. Nastavljamo voziti ravno u pravcu Tonković vrila. Dolaskom na najvišu točku s koje puca pogled na Tonković vrilo 11 5 (24,3 km) nastavljamo putem koji vodi lagano u lijevo te se serpentinama spuštamo do samog izvora. Na kraju spusta nastavljamo desno kroz Sinac prema Majerovom vrilu, prolazeći pored dvije mlinice na Klanac vrilu (25,0 km) i odovjak za ribogojilište „Gacka-Sinac“ s lijeve strane. Vozimo oko drugog izvora rijeke Gacke, osvježivši se vodom iz izvora nastavljamo istim pravcem kroz naselje Sinac. Dolaskom na križanje Y (kod Križa, 28,6 km) skrećemo lijevo. Kod crkve Sv. Ilije prelazimo preko malog mosta i nastavljamo cestom pravo. S lijeve strane prolazimo groblje i prije spoja sporedne ceste i glavne ceste koja desno vodi u pravcu NP Plitvička jezera, na 31,9 km skrećemo lijevo poljskim putićem i prolazimo ispod mosta (D51). Prolaskom ispod mosta izlazimo lijevo (32,0 km) na put kroz Lug, na 32,7 km dolazimo do odvojka koji lijevo vodi prema školi u naselju Čovići, ali mi i dalje vozimo pravo. Na 34,6 km prelazimo D-50 te nastavljamo ravno putem kroz polje. S desne strane je dvojna gradina Veliki i Mali Vital (japodski i rimski Arupium) i Rimski kamenolom. Dolaskom do križanja (35,7 km) skrećemo desno i sada vozimo istim dijelom ceste kojim smo ranije vozili. Nakon prolaska bufeta „Krcija“ s lijeve strane, crkva Uzvišenja sv. Križa 4 nam je sada s desne strane, na križanju (36,9 km) skrećemo lijevo te ponovo dolazimo do pilane koja nam je sad s lijeve strane, prije mosta kod stare tradicijske kuće na 37,8 km skrećemo desno i vozimo desnom obalom Gacke. Na križanju (39,3 km), od kojeg lijevi odvojak vodi prema mostu, mi skrećemo desno i vozimo prema Domu Prozor. Kod Doma Prozor (39,5 km) skrećemo lijevo i dalje vozimo ravno desnom obalom Gacke prema gradu. Iako prolazimo nekoliko odvojaka s lijeve i desne strane zadržavamo isti pravac sve do Konzumovog marketa u Otočcu. Kod Konzuma skrećemo desno i nakon 200 m nalazimo se na mjestu s kojega smo i krenuli (ispred HRO-a, uz gradski park). Odnosno produžimo do caffe bara „Enigma“, gdje se nalazi naš rent-a-bike 1, na najbolju kavu u gradu. Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod: BK Barkan Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276, E-mail: bk.barkan@gmail.com Web: barkanbike.wordpress.com Tz grada Otočca Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac Tel/fax: +385 (0) 53 771 603 Mob: 099 216 54 21 E-mail: info@tz-otocac.hr Web: www.tz-otocac.hr

Biciklistička ruta Jadovno – Svetište Marije Pomoćnice

Ova ruta objavljena je u suradnju s udrugom Jadovno. Dodatne informacije o biciklističkoj ruti s kartom možete pronaći na web stranicama udruge. Ova ruta zamišljena je da obiđe cijelo selo Jadovno i prekrasan krajolik i šumu koji ga okružuju te je stoga polazišna i završna točka ove rute Svetište Marije Pomoćnice u samom centru sela. Ruta vas vodi od središta sela Jadovno do Svetišta Marije Pomoćnice. Ovo planinsko selo udaljeno je od Gospića (prema zapadu) svega 15 km, a od Trnovca 4 km. Smješteno je u prelijepom kraškom polju na kopnenoj padini Velebita, na visini od oko 805 m n/m. Mnogi su uzroci koji ovaj kraj čine posebnim. Nadmorska visina od 805 m n/m, strme velebitske padine i vlažna klima uzroci su razvijene mreže vodotoka koje je bogato stalnim izvorima vode. Dva su nepresušna izvora, a uz njih mnogi su i izvori i potoci koji nestaju za ljetnih mjeseci te se ponovno pojavljuju u kišnim razdobljima. U samom središtu sela, podno Kapelice Marije Pomoćnice, je Stojanovo vrilo. Njegovo žuborenje daje poseban ugođaj „špici“ Jadovnog. Nešto dalje u Docu (Okrugli Dolac) nalazi se Šarino vrelo i upravo je to vrilo bilo izvor pitke vode.

Biciklistička staza Gospić – Jadovno

Ova ruta objavljena je u suradnju s udrugom Jadovno. Dodatne informacije o biciklističkoj ruti s kartom možete pronaći na web stranicama udruge. Ova biciklistička ruta zamišljena je tako da s njom upoznate sve blagodati Ličkoga kraja, njezine urbane i prirodne ljepote i kulturne znamenitosti. Sastoji se od dvije rute markirane zelenom i narančastom bojom. Ruta ima start u Smiljanu rodnom mjestu Nikole Tesle gdje se i nalazi Memorijalni centar posvećen njemu u koji možete svratiti i pogledati raznovrsne patente ovoga svjetski priznatoga znanstvenika. Ruta se dalje nastavlja prema Rosuljama mirnome mjestašcu pokraj Gospića gdje ćete naići na predivnu prirodu i prekrasne poglede na Velebit. Konfiguracija terena je jednostavna i vozite se asfaltiranom cestom držeći pravac i prateći markacije dolazimo do Novosela gdje idemo desno prema selu Trnovac. Tamo počinje zanimljiviji, a isto tako zahtjevniji dio rute uspon prema selu Jadovno. Nakon zahtjevnog uspona dolazite na prelijepi vidikovac kod kapelice Sv. Jakova te nastavljate put prema središtu sela. Tu dolazite na raskrižje ruta. Ruta skreće lijevo i odvodi vas od ovoga predivnog kraja u gustu šumu, vožnju nastavljate šumskom cestom sve dok se ne spustite na drugi kraj Novosela gdje skrećete lijevo i nastavljate put natrag u grad Gospić.