Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Z bičikleton v Roč.

Započinjemo sa Sv. Martinom odakle vozimo ravno u Roč – gradić smješten na 334m nadmorske visine, po prvi put spomenut 1064. godine, mada kao gradinsko naselje svoje početke baštini još od pretpovijesti. Sa svojim aktivnim pisarnicama, i tiskarama s vrsnim prevoditeljima i poznavateljima triju pisama latinice, glagoljice i ćirilice, Roč je tijekom srednjeg vijeka uživao status pravog akademskog rasadnika odakle je glasoviti Žakan Juri najavio i prvu hrvatsku tiskanu knjigu Misal na glagoljici. Prošećete li njegovim sačuvanim dijelovima zidina i kula te crkvicama Sv. Bartula iz 15. st. i Sv. Antuna Opata iz 12. st., sa značajnim freskama i znamenitim “abecedarijem”- jednim od najpoznatijih glagoljskih grafita, ne zaboravite još posjetiti pokraj mjesne gostionice i jednu posebnu obnovljenu renesansnu kuću u čijem se prizemlju nalazi replika Gutenbergove tipografske preše. Nekada sjedište bratovština i žive glagoljaške djelatnosti, Roč je danas izuzetno aktivno kulturno, središte najpoznatije kao domaćin susreta svirača dijatonskih harmonika tzv. “Triještinki”, stoga, zateknete li se ovdje slučajno druge svibanjske nedjelje, na propustite vesele zvuke tradicionalnog susreta “Z armoniku v Roč”. Izniknuo na 153 metara nadmorske visine, u vrijeme Rimljana poznat kao Pinquentium, prelijepi srednjovjekovni Buzet, danas je najpoznatiji kao grad “tartufa” zbog božanstvenog gomolja čija su najbolja “lovišta” u Istri smještena upravo u njegovim obližnjim šumama uz dolinu rijeke Mirne. Zateknete li se ovdje tijekom rujna ili listopada, ne propustite “Dane tartufa” kada se božanski miris ovog podzemnog zlata širi sve do okolnih gradića. U srednjem vijeku utvrđeno mjesto pod vlašću akvilejskog patrijarha, a poslije raznih feudalnih obitelji, Buzet svoj današnji izgled dobiva uglavnom za venecijanskog razdoblja svoje povijesti, koje ovdje traje od 1421. sve do 1797. godine. Upravo iz tog vremena sačuvane su mu gradske zidine i dvoja gradska vrata, a provozate li se njime nikako ne propustite obići župnu crkvu Uznesenja Marijina isklesanu u živu kamenu na glavnom gradskom trgu te baroknu fontanu, jednu od najljepših sačuvanih gradskih fontana u Istri obnovljenu još 1789. godine. Ako ste ljubitelj starina, svakako obiđite još i Zavičajni muzej Buzeta s bogatom arheološkom, etnografskom i povijesnom zbirkom u kojoj se nalaze kopije srednjovjekovnih fresaka i odljevi glagoljaških natpisa.

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Po istarskim vrhovima.

Dobro došli na stazu legendarne istarske gore koja otkriva svu ljepotu krajolika na vrhovima gdje se zemlja i nebo sljubljuju. Krećemo iz Lanišća – najvećeg naselja na planini Ćićariji, kojim dominira crkva Sv. Kancijana sagrađena 1927. godine na mjestu starije iz 17 stoljeća. Smješteno na rubu prostranoga kraškog polja, u podnožju vrha Orljak visokog čak 1106 metara i nešto nižeg vrha Stražice 964m, Lanišće je idealno mjesto za sve ljubitelje prirode, gorskih pejzaža i planinarenja, stoga slobodno šećite i uživajte prije no se odvezete stazom u pravcu Bresta. Nekoć poznato mjesto majstora ugljenara, kojima je šuma bila glavni izvor zarade, drva su služila osim za ogrijev i za pravljenje “karbuna” koji se potom prodavao po obližnjim primorskim mjestima. Danas je Brest naselje od svega 56 kućnih brojeva i jedva pedesetak žitelja pretežno starije životne dobi. Provozate li se njime, otkrit ćete da su gotovo sve građevine ovdje isključivo stambene namjene, izuzev stare škole koja samuje napuštena, budući da odavno ovdje više nema učenika. Nastavljamo dalje i stižemo do parka prirode Učka na kojem nema mnogo naselja, a pogotovo nema gradova niti većih sela. S najvišim vrhom Vojak visokim 1396 metara na istočnoj strani, Učka je u cijelosti ruralnog karaktera, pa su njeni zaseoci izrasli na izoliranim, ali zaštićenim položajima poput Bresta i Vele Učke, te u blizini pašnjaka kao Mala Učka ili pak na padinama poput Lovranske Drage i dijelova naselja Kožljak. Svojim istaknutim položajem te bogatstvom i raznolikošću prirodnih osobitosti, naročito njenog biljnog pokrova i geološke strukture, Učka je oduvijek privlačila pozornost istraživača, znanstvenika i putopisaca među kojima se još 1838. našao i saski kralj, strastveni botaničar Friedrich August u pratnji Tommasinija i Biasoletta te pukovnika Jelačića, kasnijeg glasovitog hrvatskog bana. Slijedimo li dalje stazu, stižemo do Ćićarije – prostranog planinskog područja oduvijek vezanim za stočarstvo, a posebno ovčarstvo. Nekoć brojna i raštrkana sela Ćićarije puna života i pastira, danas su gotovo potpuno opustjela pa je ovdašnji krajolik gotovo arkadijski zelen i netaknut. Provezite se njime i otkrijte najmanji zvonik u Istri u Brestu pod Žbevnicom, najveće i najstarije stablo lipe u Slumu ili pak slikovita sela Jelovice, Prapoće, Podgaće, Rašpor, Trstenik i Brgudac, koji je sa svojih 747 metara nadmorske visine ujedno i najviše naselje u Istri te stoga i obvezna postaja svih planinarskih pohoda prema Ćićariji i Učki. Okrijepljeni vodom iz uređenog izvora usred sela Račje Vasi, krenite polako natrag prema Lanišću odakle je vaša avantura i počela.

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Glagoljaška staza.

Dobro došli na stazu koja će vas provozati zavodljivim krajolikom djevičanski netaknute prirode središnje Istre. Kreće se od Cerovlja, nekada znanog po proizvodnji cigli. Cerovlje se danas diči poprilično neobičnom turističkom ponudom – rekreacijskim slatkovodnim pecanjem u barama uz tok rijeke Pazinčice nastalim u iskopima gline za potrebe ciglane. Ako niste ljubitelj pecanja i više volite obilaziti kulturno-povijesne spomenike, ovdje ne propustite posjetiti kasnogotičku crkvicu Sv. Trojstva iz 15.st. oslikanu freskama i župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 19.st. Nastavite li dalje stazom, put vodi brežuljskastom pitomom Cerovljanštinom preko Previša do jednog od najatraktivnijih i najživopisnijih srednjovjekovnih istarskih gradića – Draguća. Mjesto u kojem se do prije stotinjak godina živjelo od uzgoja dudovog svilca, danas je gotovo potpuno napušteno. Ipak, njegov nezaboravan prirodni položaj i izuzetna ljepota kamene arhitekture, samozatajne palače, zidine i stare crkve, možda vam se učine nekako poznate. Budući da su upravo ovdje snimani brojni domaći i strani filmovi i televizijske serije, možda ste Draguć već negdje zamijetili na filmskom platnu ili tv-ekranu. Želite li potpuno uživati u raskošnoj ljepoti srednjovjekovnog Draguća, posjetite njegove crkve od kojih je najstarija ona Sv. Elizeja iz 12.st. koja za oltarnu menzu ima pravu rimsku stelu, a najzanimljivija crkva Sv. Roka na samom ulazu u gradić s impresivnim freskama iz 16.st., djelom Antuna iz Padove. Krenete li dalje, staza vodi kroz šume, polja i livade do bajkovitih Kotla. Nekada mjesto poznatih mlinara, Kotli će vas potpuno začarati svojim prizorom. Mostić, rustične kamene kućice, mlin, rijeka i slapovi koji dube u kamenu kotlaste udubine po kojima mjesto nosi ime, upravo kao da su preslikani iz kakve bajke braće Grimm. Nastavite li dalje, iz jedne ćete bajke preseliti u drugu. Pred vama je upravo najmanji grad na svijetu – Hum! Ne, nije šala, ušetate li kroz njegove zidine, ovaj će vas srednjovjekovni gradić, poznat po svojoj glagoljaškoj baštini, zarobiti svojom izvornom ljepotom stiješnjenom na tako maloj površini. Iako vam za obilazak grada neće trebati više od 10-ak minuta, ipak razgledavanje njegovih sakralnih interijera, posebno grobljanske crkvice Sv. Jeronima iz 12. st., moglo bi potrajati mnogo duže budući da se ovdje nalaze vrijedne freske, glagoljaški grafiti, polikromni drveni retabl… a Hum je, konačno, i završna postaja znamenite 7 km duge Aleje glagoljaša. Otisnete li dalje polako stazom preko valovitog reljefa borutskih sela, doskora ćete, ispunjeni jedinstvenim doživljajima ove bajkovite Glagoljaške staze, stići natrag u Cerovlje.

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Staza istarskog razvoda.

Dobro došli na stazu Istarskog razvoda koja vas vodi od jednog od najstarijih pa sve do onog najmlađeg naselja u Istri. Krećemo iz starog grada Labina smještenog na brežuljku visokom čak 320m. Iako ćete se u njegovom povijesnom centru na vrhu brda moći diviti uglavnom građevinama sačuvanim iz doba vladavine Venecije, kao što su prelijepa gradska vrata San Fior, gradska loža, palače Franković, Manzini, Scampicchio, Negri i Battiala-Lazzarini (Narodni muzej), ili pak arhitekturi s kraja 19. stoljeća, mala napomena: Labin je doista drevni grad! Izrastao na ilirskoj gradini čiji postanak seže čak u 2000. godinu prije Krista, Labin – rimska Alvona, nekoć poznat i kao bastion istarskog rudarstva, danas je, međutim, grad umjetničkih galerija i atteliera, a njegovi su obližnji rudnici (nekadašnji ugljenokopi) izvan gradskih zidina pretvoreni u podzemni grad umjetnosti, u njima se dešavaju najznačajnije manifestacije suvremene umjetničke scene (Labin Art Republika). Ne oklijevajte stoga, provozajte se starim gradom i zavirite u galerije, attelliere i razgledajte labinske crkvice kao što su Sv. Stjepan i Sv. Just ili pak uđite u župnu crkvu Blažene Djevice Marije iz 14. st. Pritom možete posjetiti i memorijalnu zbirku Matije Vlačića Ilirika (1520.-1575.), suradnika slavnog Martina Luthera i jednog od najistaknutijih zagovornika protestantske reforme, rođenog upravo ovdje. Slijedite li pak ulicu G. Martinuzzi, stići ćete i do Fortice (vidikovac), odakle se za burnog vremena pruža fantastičan pogled prema moru s obližnjim Rapcem i otokom Cresom, ali i na najvišu istarsku planinu – Učku. Ako vam je dosta labinskih senzacija, krenite dalje preko Vineža ka Goljima i Sv. Martinu. S istoimenom župnom crkvicom s početka 20. st. sagrađenom na mjestu prijašnje iz doba ranog srednjeg vijeka, Sv. Martin se razvio oko nekadašnjeg plemićkog posjeda, o čemu najbolje svjedoči tzv. “Baronova korta”. S jedne strane rubljena uzgojenom borovom šumom (pinetom), ova se korta sastoji od raznih građevina nastalih u različitim razdobljima, koje zatvaraju unutarnje dvorište s malom alejom drvoreda što vodi do lijepe, jednokatne, barokne palače Lazzarini s četvrtastim tornjem na sjevernom ulazu. Proslijedite li dalje preko Martinske, stižete do Šumbera čije ime potječe od feudalne obitelji Schönberg. Tek nekoliko raštrkanih kućica i okrugle kule nekadašnjih zidina kaštela sve je što je ostalo od nekadašenjeg feudalnog dvora iz 17. st., razvijenog na temeljima prethistorijske gradine izrasle nad kanjonom rijeke Raše. Vožnjom preko Potpićna – najmlađeg naselja u Istri nastalog uz okno danas zatvorenog kamenog ugljenokopa, stižete do Kršana – feudalnog posjeda koji svoje ime dobiva prema stjenovitosti mjesta. Najkarakterističniji od svih utvrđenih gradova Raške drage, Kršan je niknuo na temeljima starog ranosrednjovjekovnog burga a sačinjavao je nezavisnu gospoštiju u okviru Pazinske grofovije. Od 14. st. pod vlašću Austrije, a zatim sve do 19. st. u vlasništvu raznih obitelji, Kršan je preživio kao jedan od najočuvanijih kaštela u Istri koji obuhvaća gotovo čitav gradić. Prije nego se otisnete u pravcu Nedešćine i industrijske zone / OMV natrag do Labina, dobro zapamtite ovo mjesto! Upravo ovdje, među visokim zidininama Kršanskog kaštela, kojim dominira kvadratna kula ukrašena ljudskim likovima te obližnja župna crkva Sv. Antuna opata iz 17. st., pronađen je 1850. jedan od najvažnijih srednjovjekovnih dokumenata – glasoviti “Istarski razvod”. Pisan glagoljicom, a zatim i latinskim i njemačkim, ovaj je tekst rasvijetlio posebno poglavlje istarskog srednjovjekovlja budući da su u njemu jasno utvrđene oblasne granice!

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Staza Teran.

Kada se zasitite mondenog rabačkog ljetovališta, prekrasnih plaža, finih restorana i zraka zasićenog mirisima najrazličitijeg mediteranskog raslinja, ukratko, kada se zamorite od ljetne groznice “Kvarnerskog bisera”, odaberite stazu Teran i s rive u Rapcu glavnom cestom krenite put Labina gdje vas, smješten na brežuljku visokom 320m, čeka stari grad. Iako ćete se u njegovom povijesnom centru na vrhu brda moći diviti uglavnom građevinama sačuvanim iz doba vladavine Venecije kao što su prelijepa gradska vrata San Fior, gradska loža, palače Franković, Manzini, Scampicchio, Negri i Battiala-Lazzarini (Narodni muzej), ili pak arhitekturi s kraja 19. stoljeća, ne zaboravite da je Labin puno stariji nego što se to u prvi mah čini. Izrastao na ilirskoj gradini čiji postanak seže čak 2000 godina prije Krista, Labin – ilirska Alvona, nekoć poznat kao bastion istarskog rudarstva, danas je, međutim, grad umjetničkih galerija i ateliera, a njegovi se ulice ljeti pretvaraju u grad umjetnosti u kojima se dešavaju najznačanije manifestacije suvremene umjetničke scene (Labin Art Republika). Ne oklijevajte stoga, provozajte se starim gradom i zavirite u galerije, atelliere i razgledajte labinske crkvice kao što su Sv. Stjepan i Sv. Just ili pak uđite u župnu crkvu Blažene Djevice Marije iz 14.st. Pritom možete posjetiti i Memorijalnu zbirku Matije Vlačića Ilirika (1520.-1575.), suradnika slavnog Martina Luthera i jednog od najistaknutijih zagovornika protestantske reforme, rođenog upravo ovdje. Slijedite li Ulicu G. Martinuzzi, stići ćete i do Fortice (vidikovac) odakle se pruža fantastičan pogled prema moru s Rapcem i otokom Cresom ali i na najvišu istarsku planinu – Učku. Spustite li se sa starog grada i u podnožju se priključite na pješačko – biciklističku stazu do Dubrove, stići ćete do fenomenalnog parka skulptura u kojem se preko trideset godina tijekom ljeta odvija Mediteranski kiparski simpozij. Ovdje se nalazi preko 75 skulptura najpoznatijih hrvatskih i svjetskih umjetnika među kojima se posebno ističe tzv. “Bijela cesta”, umjetničko djelo par excellence, čije dionice svake godine osmišljava i izrađuje po jedan umjetnik. Ako vam je dosta kulture za ovaj put, ne brinite, staza vas dalje od Nedešćine vodi vinskom cestom do Sv. Martina na kojoj se obavezno okrijepite u jednom od vinskih podruma. Prolazeći dalje kroz Snašiće, Beciće i Vinež do Labina preko Ripende stići ćete do Gornjeg Rapca, a onda eto vas ponovno na veseloj rivi ”Kvarnerskog bisera” odakle ste krenuli!

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Staza Bella vista.

Želite li se iz grada umjetničkih galerija, šarmantnih crkvica i baroknih palača otisnuti u beskraj neponovljivih vidika Kvarnera oplahujući oči ljekovitim suzama sv. Lucije – izaberite stazu Bella vista pa krenite cestom iz gornjeg Labina prema Kranjcima. Kao što samo ime staze govori, nakon što se priključite na bijeli put koji će vas kroz goru Glušići odvesti do Skitače – ovom ćete stazom doseći najviše mjesto Labinštine odakle ćete moći uživati u neponovljivom prizoru Kvarnera, a za bistrog vremena nazirat će se čak i obrisi Venecije. Raspitate li se okolo o samom mjestu, saznat ćete da je tu još uvijek živa predaja po kojoj su hrabri stanovnici Skitače 1661. izvojevali veliku pobjedu nad Turcima presrećući njihovu brodicu kod Crne Punte. Ovdje nikako ne propustite otkriti i to zašto se slabovidni kreću u ovom pravcu. Tek da vam zagolicamo zantiželju: samo 1km od uređenog Planinarskog doma ”Skitače” možete pronaći jednu posebnu stijenu iz koje izvire ljekovita voda tzv. “suze sv. Lucije” koja navodno liječi slabovidnost i očne probleme. Savjet: obavezno isprobajte! Vjerovali u Lucine suze ili ne, jedno je sigurno – stojeći na toj stijeni vaše će oči vidjeti sve do Italije! Zateknete li se ovdje preko vikenda – uređeni Planinarski dom ”Skitača” otvoren je za sve goste namjernike. Nakon što ste uživali u neponovljivom prizoru udišući prodorne mirise kadulje iznikle na bjelini gotovo golog kamena, spustite se cestom do Ravni – pravog turističkog mjesta u ljetnim mjesecima na čijim se prekrasnim plažama možete okupati i odmoriti ili jednostavno uživati u vratolomijama surfera koji nerijetko zalaze ovdje. Prolazeći dalje Drenjem preko mjesta Crni, ukrcat ćete se na stazu koja vodi natrag do gornjeg Labina odakle ste i krenuli.

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Staza kapetana Morgana.

Močvara, rijetke ptice, ukleti grad, zakopano gusarsko blago, kanjon, pećina s pračovjekom i pustinjakom i drevni solarni opservatorij i sve nadomak mediteranske vreve, u okolici Rovinja? Itekako! Odaberite Stazu kapetana Morgana i sve će vam biti jasno. Start je kod ornitološkog rezervata Palud – brakične močvare udaljene tek 10km jugoistočno od Rovinja u čijem ćete iznimnom bogatstvu orintofaune uživati gledajući i slušajući glasanje čak 217 zabilježenih vrsta. Napredujući dalje put će vas odvesti do Bala gdje možete razgledati Kaštel Bembo, prekrasni gotičko – renesansni zamak, a zatim, prolazeći kroz Stanciju Bembo, stići do Kanfanara u kojem ne propustite razgledati crkvu Sv. Silvestra u koju je 1714. prenesena vrijedna propovjedaonica s reljefom sv. Sofije iz istoimene bazilike nakon pošasti kuge u obližnjem Dvigradu. Obrise srednjovjekovnog Dvigrada nazrijet ćete već nekoliko kilometara zapadno od Kanfanara, popnete li se do njega fenomenalni krajolik Limske drage naći će vam se na dlanu. Na sjevernoj strani Limske drage, izvan glavnih puteva, naći ćete Jural sa crkvicom Sv. Margarete iz 17. st. koje je od 1622. naseljeno izbjeglicama pred Turcima. Tek da vam potpirimo maštu, nalazite se u kraju u kojem sve pršti od legendi i zagonetki na tragu povijesnih događanja. Od kuge koja je zbog nečije davno bačene kletve poharala Dvigrad do zakopanog blaga gusarskog kapetana Morgana u blizini sela koje po njemu nosi ime (Mrgani) kao i pećine u kojoj je nađen ostatak pračovjeka, a tijekom srednjeg vijeka u njoj jedno vrijeme pustinjačkim životom živio i sv. Romuald, ovdje ćete istinski uživati. Neposredno pred kraj, u blizini sela Šošići, otkrijte brdo Maklavun astroarheološko nalazište – tumul iz brončanog doba i ne zaboravite pogledati u nebo jer ćete se naći na prvom poznatom solarnom opservatoriju u Hrvatskoj. Za kraj, prođite još i kroz Rovinjsko Selo, naselje koje su 1526. osnovale izbjeglice iz okolice Zadra bježeći pred turskom najezdom. Umorni od silnih senzacija, okončajte svoju avanturu u Agroturizmu ”Milić” i nagradite se bogatim objedom. Ne zaboravite ispiti pehar vina!

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Staza Sv. Tome.

Ako ste, željni istraživanja rovinjske okolice, izbrali Stazu sv. Tome, namjestite bicikle na start kod prirodne lokve M. Piliš. Lokva Piliš ili Lamadapili pripada dijelu vrlo složenog i osjetljivog hidrološkog sistema koji će biti od posebnog značenja svima u kojima čuči zarobljen mali prirodnjak budući da nudi obilje tipične močvarne vegetacije (širokolisni rogoz, močvarna jezernica, razni sitovi, kiselice, broćike) i životinjskog svijeta među kojima se nalaze razne žabe (gatalinke, krastače), gmazovi (bjelouška), vretenca te ptice močvarnice. Prolazeći kraj Concette, staza vas vodi pokraj željezničke pruge do lijepog primjera arhitekture karolinškog razdoblja u Istri – crkve Sv. Tome iz 8. – 9.st. križnog tlocrta s kasnije dograđenim zvonikom na sjevernoj strani. U ovoj je crkvi tijekom najnovijih istraživanja nađeno više desetaka ulomaka predromaničke arhitektonske plastike kao i brojni dijelovi crkvenog namještaja (ulomci tranzena, pluteja, pilastri oltarnih pregrada, stupovi s kapitelima). Slijedite li dalje stazu, stići ćete do ostataka još jednog sakralnog punkta – romaničke crkvice Sv. Proto koja se nalazi na zapadnom podnožju istoimenog brda, a za koju se smatra da se izdvajala od ostalih tog doba na području rovinjštine zbog svoje visine i monumentalnosti. Krajnji punkt Staze sv. Tome čeka vas u Rovinjskom Selu, naselju 7km sjeveroistočno od Rovinja koje su 1526. osnovale izbjeglice iz okolice Zadra bježeći pred turskom najezdom.

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Casanovina staza.

Da li zbog opojnog crnog vina, mediteranske romantike ribarskog gradića ili možda kakve tajnovite lijepe žene, slavni se Casanova u Vrsar vraćao čak u dva navrata. Iako nam pravi razlog tomu njegovi “Memoari” nisu nikada otkrili, nanese li vas put u Vrsar, s lakoćom ćete moći o njemu razmišljati. Zato, ne dvojite, ako ste izabrali ovu stazu, uživajte u svemu što vam doskora naiđe na put. Za početak, provozajte se centrom Vrsara i otkrijte unutar prostora nekadašnjih zidina prekrasne krivudave uličice s nizom starih kuća različitih povijesnih stilova. Zaustavite se u blizini starih romaničkih gradskih vratiju kraj crkve Sv. Antona Padovanskog iz 17.st. i odmorite se u njenoj karakterističnoj tzv. Lopici – trijemu namijenjenom za okupljanje, ali i sklanjanje od žege ili kiše. Za one na tragu Casanovinih znakova, ovdje ćete negdje pronaći i kuću s dvije uzidane kamene figure žene punašna lica i bujnih grudiju. Produžite li dalje, na samom trgu Vrsara, naći ćete župnu crkvu Sv. Martina sa zvonikom i stari kaštel – nekadašnju rezidenciju porečkih biskupa, ali ono što je ovdje zaista posebno, jesu romantični zalasci sunca nad čak 18 otočića razasutih pred Vrsarskom lukom. Nastavite li dalje stazom, stići ćete do Kapetanove stancije, a od nje vas dalje put vodi do aerodroma Crljenka gdje možete predahnuti i uživati u panoramskom letu avionom, iznajmiti konja za jahanje ili se osvježiti uz hladno piće. Slijedeći punkt koji vas na stazi čeka je Spilja Sv. Romualda u kojoj su pronađeni tragovi paleolitske kulture, a nazvana je po pustinjaku koji je u njoj živio početkom 11.st. Nastavite dalje i duž staze nakon vinograda i maslinika, pred vama će osvanuti šuma Kontija čiji će vas borovi, hrastovi i netaknuta bujna vegetacija naprosto oduševiti, a zatim stižete u Kloštar, zaselak na sjevernoj strani Limskog zaljeva. Ovdje možete u blizini naselja naći ruševine benediktinskog samostana Sv. Mihovila koji je prema legendi u 11. st. osnovao sv. Romuald, osnivač reda Kamaldoljana, a čiju ste spilju prethodno obišli. Nakon što razgledate mjesto bogato kulturno spomeničkom baštinom, produžite dalje preko Šeraja i eto vas u na kraju staze u Marasima – selu u kojem vas čeka zasluženo osvježenje.