Halicanum Bike Weekend – Putevima starih rimljana

/in /by

Dođite i biciklom istražite zašto su stari rimljani za svoje najznačajnije putove odabrali upravo kroz Halicanum (Halicanum = rimski naziv za Sveti Martin na Muri).
Uspjehu velikog rimskog carstava pridonijelo je to što su imali razvijene strateške pravce kretanja, odnosno glavne putove uz koje su tada nastajala glavna naselja i vojna uporišta koja su ujedno bili centri rimskog života i trgovine.

Jedan od najznačajnijih poznatih trgovačkih putova iz doba Rimljana je tzv. jantarski put od sjeverne Italije (Aquileia), preko Ljubljane (Emona), Celja (Celeia), Ptuja (Poetovio), kroz briježno međuriječje Mure i Drave i riječnog prijelaza kod današnjeg naselja Sveti Martin na Muri (Halicanum), za Szombathely (Savaria), Petronell (mjesto između Beča i Bratislave)na Dunavu (Carnuntum) i prema sjeveru kroz Moravska vrata do Baltika. Drugi značajni strateški pravac koji je također prolazio preko rijeke Mure i nastavljao prema sjeveroistoku je onaj do Budimpešte (Aquincum) i drugih vojničkih logora na Dunavu. Ova dva pravca, koja su se odvajala upravo na području današnjeg Međimurja, predstavljala su važne žile kucavice rimskog imperija i sudbinski su utjecali na sva kasnija povijesna zbivanja koja su se događala na relaciji zapad-istok na svim područjima rimskog imperija. Upravo ovom razvijenom mrežom cesta Rimljani su ubrzali razmjenu dobara, ali i izravno intervenirali u prostoru. Ti putovi ujedno pokazuju pravce rimskih osvajanja.

Kultura Rimskog Carstva zahvaća Međimurje početkom I. st. naše ere. Najznačajniji antički lokalitet u Međimurju je Halicanum, rimski grad municipij, današnji Sveti Martin na Muri. Njega čine elementi antičke arhitekture, brojna keramika, rimski novac, glinene uljanice, fibule, u rasponu od 1. do 4. st. Nove ere.

Tijekom vikenda 3,4 i 5 kolovoza biciklistički klub "Mura avantura", na prostorima doma branitelja u Svetom Martinu na Muri, organizira tradicionalni Halicanum biciklistički vikend.
Sav prihod prikupljen tijekom događaja namijenjen je osnivanju i radu male škole biciklizma za djecu do 16 godina koja će započeti s radom u jesen 2012. Godine

Program vikenda

Petak 3. kolovoza u vremenu od 16.00 – 20.00 sati, slobodni trening po XCE stazi biciklističko zagrijavanje uz POP-ROCK večer koju vodi DJ PAKTREGER

  • mogućnost kampiranja sva tri dana

Subota 4. kolovoza HALICANUM XC eliminator sprint – biciklističko natjecanje
Kategorije: Muškarci (15+), Žene, Djeca

  • SATNICA:
    do 11:30 prijave i podjela startnih brojeva
    12:00 – 15:00 kvalifikacije
    15:00 – 18:00 utrke
    18:00 – 19:00 LIMAČ LIGA, dodijela Diploma sudionicima dječjeg kampa
    19:00 – malo finale; 20:00 – veliko finale XC Eliminator sprinta
    21:00 – velika zabava uz SKANDAL BEND
    Tombola za posjetitelje, i bogata ugostiteljska ponuda.

Nedjelja 5. kolovoza HALICANUM XC + HALICANUM CE maraton
Kategorije: Muškarci, Žene

  • SATNICA:
    od 8:00 do 9:45 prijave
    10:00 Halicanum XC Maraton
    10:10 Halicanum CE Maraton
    Organizirano osvježenje na okrijepnoj točki i besplatan grah za sve sudionike nakon odvoženog maratona.
    14:00 S PECIKLINOM PROTIV ZABORAVA (organizira UDVDR Sveti Martin na Muri)
    -okrjepa i grah

Biciklistička staza "Hajdučke drage"

/0 Comments/in , /by

Kako na početku, tako i sada, i vazda, i u vijeke vjekova, dišu šume Velebita punim plućima. Nedostupni gorski visovi, plemenite kamene kose uokvirene gustim zelenilom, šumske sastojine na nadmorski najnižim obroncima, sve diše istim čistim dahom.

Pogledaj ta prekrasna, posebna stabla koja te mirno prate dok na stazi Hajdučke drage spontano otključavaš dveri otajstvene velebitske prirode. Jedno od njih proteklih je 10 godina proizvodilo kisik isključivo za tebe, za tvoje disanje sljedeće dvije godine. Ukoliko mu površina lišća iznosi 150 m², sljedećih će 100 godina proizvesti kisika koliko ti je potrebno za 20 godina života. Istovremeno će uskladištiti tonu ugljičnog dioksida. Diši i ti ritmom te savršene šume u kršu sjevernog Velebita u 21. stoljeću poslije Krista.

Doznat ćeš da se u srcu takve šume može smjestiti malo pitomo naselje poput Crnog Jezera. U mjestu je tek 2003. izgrađena crkva sv. Petra i Pavla. Na obližnji ranč Munja dolazi se igrati paintball. Njive i drage što se na tome dijelu ljeti mijenjaju sa šumskim predjelima, zimi postaju tamno jezero s vodama što se dižu iz podzemlja, a boju mu daje okolna crnogorica. Po tome je periodičnom jezeru mjesto i dobilo ime.
U divlje-romantičnoj, moćnoj prirodi, skromni su otisci čovjeka, ali ih ima i gdje ih ne očekuješ. Tako ćeš naići na planinarsku stazu prema Korenskom vrvu koju je markirala Planinarska udruga Panos Kuterevo. Od sjecišta planinarske i biciklističke staze ima još 45 minuta do Korenskog vrva. U blizini sjecišta je pitoreskni proplanak Kopije, poznat kao tromeđa velebitskih sela, Kutereva, Kosinja i Krasna. Kopije su poznatije nakon što su postale ljetnim kampom skupina volontera Utočišta za medvjede, a u jednom zakutku nalazi se i jedino medvjeđe groblje u Hrvatskoj. Kad predahneš na Kopijama, iskoristi priliku i u kampu pogledaj ‘belgijsku kuću’, ‘briselski put’, autentičan medvjeđi brlog….

Znaj da se na ovoj biciklističkoj stazi nalazi najniža točka u Hrvatskoj gdje rastu šume jele, na 450 m.n.m. Biciklom ćeš dotaknuti i najširi dio Velebita iznad slojnice od tisuću metara, linija je to Zavižan-Markovića rudine, duga 30 kilometara. Možda uhvatiš i ritam hajdučkoga daha što ga nekoć vjerno skrivahu velebitske šume. Cijeneći slobodu više od stroge vojne pokornosti i često nepravednih stranih zapovjednika u vrijeme Vojne krajine, neposlušni Krajišnici odmetnuli bi se u hajduke. Narod ih je smatrao borcima za pravdu, pjevao je pjesme o njima.

Činjenica da su boravili na prostorima uz stazu kojom se krećeš, sačuvana je u toponimu Hajdučke drage. Baš tu su se skrivali, tu su živjeli, dijelili plijen među sobom, ali i sirotinji. Narod ovdje i danas pripovijeda o zadnjim hajducima s početka 20. stoljeća, koji su zlatnike skrivene u kundacima svojih kubura podijelili pristalicama među mještanima i zauvijek otišli.

Ako dođeš ovdje na prvi dan ljeta, možda baš ti otkriješ skriveno velebitsko blago. Legenda kaže da je jedan bogati čovjek bez potomaka zakopao svoje bogatstvo u velebitskoj šumi. Učinio je to na mjestu gdje prve jutarnje zrake sunca dotaknu tlo samo jednom u godini, na prvi dan ljeta. Pa ako i ne uspiješ, opet ćeš se vratiti kući neizmjerno bogatiji – za jedan dan disanja s Velebitom.

Opis biciklističke staze

Staza Hajdučke drage zahtjevna je kružna staza, ukupne dužine 52 km s polaznom/ciljnom točkom u gradskom parku pored Hrvatskog radija Otočac.
Nakon što smo prethodno dobro provjerili svoju opremu i napunivši bidone vodom Gacke, krećemo od Hrvatskog radija Otočac uz gradski park, skrećemo lijevo te vozimo ulicom Bana J. Jelačića do vojarne. Skrećemo desno i vozimo do mosta u Vivozama. Prelazimo Vivoški most, skrećemo lijevo te nastavljamo ravno u pravcu Prozora. Nastavljamo u istom pravcu dok s lijeve strane ostavljamo odvojak prema Lučkom mostu (2,1 km) i odvojak koji vodi prema mostu i Domu Prozor (3,5 km). Na 4,0 km skrećemo lijevo pod oštrim kutom i lagano se spuštamo prema meandru Šatrić. Vozimo lijevom obalom Gacke i zadržavamo smjer ravno iako prolazimo jedan odvojak s desne strane.

Dolaskom do ceste koja vodi prema Orišković mostu skrećemo lijevo (5,4 km). Nakon prelaska mosta i dalje zadržavamo smjer ravno, iako prolazimo jedan odvojak s lijeve i jedan s desne strane, te jednu malu pilanu s desne strane odmah iza mosta.
Na 6,5 km, kod trgovine na križanju, ispred nas je crkva Uzvišenja sv. Križa, skrećemo desno i dalje zadržavamo isti pravac do naselja Čovići iako s lijeve i desne strane prolazimo nekoliko odvojaka sporednih asfaltiranih putova.

Prolaskom table za naselje Čovići, skrećemo desno na križanju kod Tončinog bunara (8,4 km). Prelazimo Tončin most (9,2 km) te zadržavamo pravac i nastavljamo u pravcu Crnog Jezera, na 10,7 km skrećemo lijevo i prelazimo na makadam. Makadamski dio staze, u cijeloj dužini, paralelan je s granicom lovišta ‘Marković – Rudine’, s lijeve strane staze, dok je lovište ‘Crno jezero’ desno u odnosu na stazu. Na raskrižju putova (13,4 km) skrećemo desno te ponovo desno iza šumarske kolibe (15,9 km). Dolaskom na raskrižje putova na 18,0 km skrećemo lijevo, nakon 1,5 km prolazimo pored malog uređenog odmorišta s prostorom za piknik ispod nastrešnice. Prolaskom pored kamenoloma s desne strane (24,2 km) na 25,0 km skrećemo lijevo i 400 m dalje kod napajališta (25,4 km) ponovo lijevo u brdo.

Dolazimo na Kopije (25,9 km) tromeđu velebitskih sela Kosinja – Krasna – Kutereva, skrećemo desno i prelazimo na asfaltiranu podlogu. Na 29,5 km skrećemo desno za Otočac, lijevo nam ostaje Krasno.
Na vrhu Grezina (30,5 km) skrećemo lijevo na makadam. Na križanju putova (30,8 km) nastavljamo ravno nakon čega sljedi izrazito strma nizbrdica. U Kuterevu kod bunara skrećemo desno (31,2 km) i prelazimo na asfalt. Sljedi skretanje desno kod hidranta (32,7 km) te ponovo desno na križanju na 33,6 km. Kod crkve BDM Karmelske u Kuterevu, na 34,0 km srećemo lijevo, potom ponovo lijevo na 37,9 km u pravcu Crnog Jezera. U Dulibama je ishodišna točka planinarske staze PU ‘Panos’ Kuterevo koja vodi na Korenski vrh. Planinarska staza sječe biciklističku na šumskoj cesti.

Dolaskom na tzv. Buzdovan (40,0 km) kod trgovine skrećemo desno. Prolazimo Ranč „Munja“, odmorište s adrenalinskim paintball parkom. Dolaskom do crkve Sv. Petra i Pavla u Crnom Jezeru, kod križa (43,3 km) skrećemo lijevo te vozimo u pravcu Prozora cca 5 km. Prolazimo ispod nadvožnjaka auto-ceste Dalmatina i nakon laganog spusta ponovo smo na Šatriću (48,3 km) i zadržavamo pravac ravno, na 48,8 km skrećemo desno prema domu Prozor, kod kojega (49,6 km) skrećemo lijevo. Vozimo kroz naselje Prozor ravno sve do Konzuma (52,5 km) kada skrećemo desno i vozimo do Hrvatskog radija Otočac, gdje smo ponovo na polaznoj točci.

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod:

BK Barkan

Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac
Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276,
E-mail: bk.barkan@gmail.com
Web: barkanbike.wordpress.com

Tz grada Otočca

Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac
Tel/fax: +385 (0) 53 771 603
Mob: 099 216 54 21
E-mail: info@tz-otocac.hr
Web: www.tz-otocac.hr

9. Panonski maraton triju država

/0 Comments/in /by

Panonski maraton triju država je međunarodna biciklistička manifestacija, koja gradi mostove između nas i naših susjeda mađara i slovenaca. Sudionici biciklističkog maratona prolaze kroz idiličnim prekmurskim i mađarskim selima, voze kroz Panonsku nizinu, prelaze rijeku Muru, uspinju se na međimursku vinsku cestu i naposljetku se mogu opustiti u lječilišnim bazenima Termi Lenti. Maraton se održava 22.07.2012.

Trase maratona su različito zahtjevne te su primjerne za svakoga. Pokraj cestovnih trasa, za ljubitelje terenske vožnje pripremljena je mountainbike-xc trasa po okolnim bespućima. Nakon uspješnog završetka maratona sve sudionike očekuje obrok, medalja, izvlačenje nagrada, bogat zabavno-kulturni program i kupanje u termalnoj vodi u Termama Lenti.

Zbog prelaska državne granice svaki sudionik obavezan je imati sa sobom važeći putni list ili osobnu iskaznicu.

Trase

Vrijeme starta

Veliki maraton – 105 km; zahtjevno; Slovenija-Hrvatska-Mađarska

9.00

Srednji maraton – 50 km; srednje-zahtjevno; Slovenija-Mađarska

9.10

Mountain bike XC – 25 km; srednje-zahtjevno;

9.20

Obiteljski maraton – 15 km; lagano; po okolici Lentija

9.30

Prijave – na startu od 7:00 do 8:45 h

Kotizacija

  • 12,00 Eura za predprijavljene
  • 15,00 Eura na dan manifestacije (Popust za nositelje olimpijske kartice -10 %)

Za više informacija o tradicionalnom Panonskom maratonu kontaktirajte Biciklistički klub Mura Avantura www.bk-muraavantura.com