Vidikovcima krašićko-vivodinskog kraja (Karta 4)

/1 Comment/in , , /by

Rutu započnite u središtu naselja Krašić s parkirališta nedaleko crkve Presvetog Trojstva (pogodno za ostavljanje automobila). 1 Krenite cestom oko 400 m u smjeru Jastrebarskog i odmah nakon mosta skrenite s glavne ceste desno uzbrdo. Nakon jačeg, ali kratkog uspona dolazite na lijepi vidikovac na Krašić s klupicom prikladnom za kraći odmor. Na 1,4 km od početka rute na raskrižju nastavite lijevim krakom ceste. 200 m od raskrižja desno se s glavne ceste odvaja prilazni put kroz borik do kapele Sv. Ivana Krstitelja. Ruta nastavlja dalje grebenskom, lagano valovitom cestom kroz Hrženik i Škaljevicu s lijepim vidicima na vinograde i klijeti. 2 Na 5,7 km od početka rute kod raspela skrenite desno u smjeru putokaza Ferenci. Oprez slijedi jača nizbrdica, mostić preko potoka Bukovica i jači, konstanti uspon uz selo Ferenci do kapele Sv. Duha i točke 3, gdje na raskrižju treba skrenuti lijevo prema Gornikima Vivodinskim. Nakon zahtjevnijeg uspona slijedi relaksirajuća vožnja pitoresknom cesticom koja prijeći strme padine ispod Donjeg i Gornjeg Lovića. U Obrežu Vivodinskom usmjerite pozornost desno uz cestu na kapelu Sv. Nikole okruženu grobljem, barokiziranu u 18. stoljeću. Relaksirajućom vožnjom nizbrdo spustili ste se već gotovo do same obale rijeke Kupe. Neočekivane promjene i raznolikost pejzaža u vožnjama ovim krajem oduševljavaju, ponekad i iznenađuju, sve ljubitelje boravka u prirodi. Tako nakon pitomih vinorodnih brežuljaka i strmih travnatih jugoistočnih padina Lovića, ulazite u nešto tamniju, šumovitiju nizinu rijeke Kupe. I ovdje su na samoj obali rijeke prisutne kuće za odmor. Kupa je odmah lijevo uz cestu iza šumovitih krošnji. Njenu blizinu osjećate u svježini zraka i u zvuku rijeke dok pada preko mnogobrojnih kaskada i slapova. 4 Na samoj ste granici Parka prirode, ali i državnoj granici sa susjednom Republikom Slovenijom i Europskom Unijom.

Vožnju rutom nastavite desno uz riječicu Kamenicu prema Vivodini. Ukoliko želite još neko vrijeme produžiti vaš boravak uz rijeku, a k tome ste ljubitelj podzemnog svijeta, svakako skrenite s rute oznakom C prema Kamanju. Oprez jer ćete jednom biciklom, a zatim drugi put i pješice morati prijeći željezničku prugu. Pratite prilazni putokaz špilji, a zatim planinarsku markaciju. Špilja je odavna poznata prastanovnicima i stanovnicima ovoga kraja, a za turiste je otvorena nakon jednogodišnjeg uređenja još 2. rujna 1928. godine. Špilju Vrlovku ukupne duljine 380 m, moguće je posjetiti u svako doba godine, ali u dogovoru s vodičem. Posjet traje oko pola sata. Posebno je interesantan ulazni dio špilje zbog blizine rijeke Kupe, dok su u špilji zanimljivi sigasti ukrasi i podzemna jezerca. Prije nastavka vožnje u Kamanju se možete odmoriti i opskrbiti, te pogledati lijepu župnu crkvu Sv. Marije. Od mosta na Kupi do Vivodine je 5 km ugodne vožnje hladovinom kroz dolinu uz samu državnu granicu. Granicu ovdje trenutno nije moguće preći osim u slučaju lokalnog stanovništva. Zadnjih 1 i pol kilometar prije Vivodine uspinjete se lagano u serpentinama sve dok ne ugledate župnu crkvu Sv. Lovre, jedan od najvrijednijih spomenika baroknog graditeljstva ozaljskog kraja. Duboki dolovi, raštrkani zaseoci, vinorodni brežuljci, svi će vas spomenuti prizori oduševiti dok odmarate u središtu vivodinskog kraja, poznatog po janjetini i kvalitetnim vinima.

Od Vivodine nastavite dalje glavnom cestom. 5 Na 22,8 km ove kružne rute prolazite kroz naselje Dvorište Vivodinsko, a samo 1 km dalje dolazite do točke 6. Skretanje s rute D vodi do kapele Sv. Križa i jednog od najljepših vidikovaca biciklističkih ruta Parkom prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Put je dobro označen drvenim putokazima “Vidikovac” sve do vrha (476 m). Uspon je zahtjevan i konstantan, a vodi uskom, vijugavom asfaltiranom cesticom. Na vidikovcu i danas stoji ploča s natpisom iz 1878. godine: “Tko nije bio na Loviću, taj se nije nagledao hrvatske domovine!” Riječi su to velikog hrvatskog pedagoga i književnika Davorina Trstenjaka čiji je doživljaj prirode s jedinstvenog vidikovca na planinske vrhunce i široku pokupsku ravnicu ostao zapisan za sve buduće generacije koje ovdje dođu. Stol i klupice u hladovini stabla uz kapelu Sv. Križa (vidikovac) kao stvoreni su za odmor i istinsko uživanje u pogledu kao iz zrakoplova. Spustite se istim putem kroz zaselak Maljani, do glavne ceste Vivodina – Krašić i nastavite desno do Jezerina. Prije Jezerina je nizbrdica s dva jača zavoja, stoga prilagodite brzinu vožnje. U Jezerinama je sjecište plave i smeđe rute. Moguć je odmor u bistrou s trgovinom Jezerine 13. Iz središta Jezerina još je jedan jači uspon na prijevoj do točke 7. Potreban je ponovo oprez na spustu koji slijedi prije ulaska u Kućer, a zatim i Krašić. Pri ulasku u Krašić na 32,1 km od početka rute usmjerite pozornost na drvenu Etno kuću – Stara hiža Mrzljak desno uz cestu, posjet etnografskoj zbirci moguć je uz najavu obitelji Božidara Ćuka. Preporuka je također i posjet Spomen sobi blaženog Alojzija Stepinca u župnom dvoru crkve Presvetog Trojstva.

Ova ruta nastala je kao dio projekta organizacije biciklističke mreže Zagrebačke županije koji vodi turistički ured Turističke zajednice Zagrebačke županije. Uz ovaj opis preporučamo koristiti tiskanu kartu formata 1:40000 kako bi se što lakše snašli u prostoru. Tiskana karta dostupna je u turističkom uredu Turističke zajednice Zagrebačke županije, Preradovićeva 42, Zagreb, uredovno vrijeme pon-pet 08:00-16:00, www.tzzz.hr.

Tehnički opis rute

  1. Parkiralište nedaleko središta Krašića i crkve Presvetog Trojstva.
  2. Na raskrižju s raspelom u Škaljevici skrenite desno u smjeru putokaza Ferenci, slijedi dugačka strmija nizbrdica, a zatim zahtjevnija uzbrdica u smjeru kapele Sv. Duha.
  3. Na raskrižju skrenite lijevo u smjeru Gornika Vivodinskih i Obreža Vivodinskog.
  4. Oprez! Raskrižje s glavnom cestom Vivodina – Ozalj, odnosno Kamanje – Žakanje. Na raskrižju skrenite desno kroz dolinu uz riječicu Kamenicu prema Vivodini. Lijevo se odvaja skretanje s rute C u smjeru Kamanja i špilje Vrlovke.
  5. T raskrižje nakon Vivodine. Vožnju rutom nastavite ravno glavnom cestom prema Dvorištu Vivodinskom. Desno se cesta odvaja za Hodince, a lijevo za Belošiće i Dojutrovicu.
  6. Na raskrižju dviju cesta nastavite ravno. Odavde imate još oko 3,5 km do Jezerina odnosno oko 8 km do Krašića. Onima koji mogu i žele više, preporuka je skretanje s rute D do jednog posebnog mjesta na ruti.
  7. Raskižje dviju cesta na prijevoju s lijepim vidicima na cijeli kraj. Nastavite nizbrdo u serpentinama prema Krašiću. Lijevo uzbrdo odvaja se cesta za živopisna naselja Donje i Gornje Prekrižje.

Dolinom riječice Bregane do žumberačkih visoravni (Karta 6)

/2 Comments/in , /by

Ruta je nešto zahtjevnija zbog ukupnog uspona koji savladava (1026 m), no može se podijeliti u dva dijela. Prvi nešto laganiji dio, pogodan za bicikliste rekreativce kao izlet i vožnja od Samobora preko Bregane i Grdanjaca do popularnih izletišta Bio parka Divlje vode i Žumberačkog eko sela u prirodnom okruženju doline riječice Bregane. Udaljenost od Samobora je oko 22 km, pa toliko treba računati i za povratak istim putem. Drugi dio ove rute bio bi za fizički nešto jače ljubitelje vožnje biciklom, spremne odvesti cijeli krug s puno uspona i strmih nizbrdica. Ruta prolazi vrlo lijepim krajolicima Samoborskog i Žumberačkog gorja s vidicima na žumberačke visoravni, sela i najviši vrh Žumberačke gore – Svetu Geru, posebno na dijelovima rute oko sela Golubići, Pavkovići, Dragonoš i Šipački Breg. Ruta najvećim dijelom prati već postojeću trasu označene biciklističke staze Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, pa orijentacija uz pomoć ove karte neće biti nikakav problem.

Ruta započinje na parkiralištu u središtu Samobora. 1 Na izlasku s parkirališta skrenite lijevo do kružnog toka, nastavite ravno uz Dom zdravlja do semafora. Na semaforu skrenite desno u Ulicu bana Josipa Jelačića. Na 4,2 km od početka rute prolazite raskrižje na kojem lijevo možete skrenuti za Veliku Jazbinu, Otruševac i Grgosovu špilju, a istovremeno i biciklistički servis “Instruktor”, ruta ovdje nastavlja ravno. Na raskrižju u Bregani 2 skrenite lijevo. Neposredno prije međudržavnog, poznatijeg “malog” graničnog prijelaza Bregana, skrenite lijevo cestom prema Grdanjcima i Gabrovici. Na 9,7 km od početka rute nalazite se u centru Grdanjaca na Y raskrižju 3 na kojem skrenite desno i nastavite cestom prema Gabrovici. Od graničnog prijelaza Bregana vozite uz samu granicu sa susjednom Republikom Slovenijom i EU kroz dolinu riječice Bregane. Nakon 13,8 km vožnje dolazite do Y raskrižja 4 neposredno prije restoran-izletišta Bio park Divlje vode. Na raskižju skrenite lijevo, dok desno cesta nastavlja uzbrdo prema Stojdragi, Budinjaku, Gornjoj Vasi i Kostanjevcu sve do Krašića odnosno Sošica. Nakon raskrižja prolazite uz restoran-izletište Bio park Divlje vode pa ovdje možete kratko zastati, odmoriti se ili pak okrijepiti. Ruta nastavlja pokraj ribnjaka i ubrzo prelazi u široki makadam koji vijuga najprije livadom, a zatim šumom uz riječicu Breganu prema restoran-izletištu Žumberačko eko selo i Koretićima. Na 21,6 km od početka rute dolazite u Koretiće do T raskrižja 5 na kojem nastavljate ravno. Desno se makadam odvaja za Žumberačko eko selo. Na ovom mjestu možete odlučiti želite li se samo kratko odmoriti u Eko selu ili ovdje možda završiti vožnju, pa nakon ručka, okrijepe i odmora u prirodi krenuti nazad put Samobora istim putem vašeg dolaska. Ukoliko ste odmorni i dobro se osjećate, s ovog mjesta nastavite vožnju cijelog kruga.

Ubrzo nakon rakrižja za Eko selo, odnosno lijevo za Scout i planinarski centar Koretići, počinje uspon prema Jelenićima. Na 24. km dolazite do T raskrižja s mostićem na kojem skrenite desno i pratite uzbrdo glavnu makadamsku cestu. Za otprilike 3 km od T raskrižja i mostića, dolazite na slijedeće T raskrižje na kojem nastavljate ravno, dok se desno makadamska cesta odvaja za Šimrake. I dalje pratite glavnu makadamsku cestu. Na 27,7 km na Y raskrižju skrenite lijevo prema Jelenićima. Cesta dalje desno od raskrižja vodi uzbrdo prema Budinjaku i Eko centru Parka prirode. U centru Jelenića je Y raskrižje 6 s raspelom, ovdje skrenite lijevo, pratite oznaku biciklističke staze broj 3 Parka prirode. Uspinjanjem i izlaskom iz šumovitog kanjona riječice Bregane, u daljnjoj vožnji rutom prema selu Dragonoš uživate u žumberačkim vidicima. Ubrzo prolazite kroz pitoreskno selo Golubići, a zatim pokraj crkve Sv. Ivana s grobljem. Nedaleko crkve je i lokalna oznaka i prilaz jednoj špilji lijevo uz cestu. Nastavite makadamskom cestom prema selu Pavkovići. U Pavkovićima, na 31,3 km od početka rute, na Y raskrižju skrenite desno i pratite oznaku biciklističke staze broj 3 Parka prirode. Na 34,6 km od početka rute dolazite usred šume na jedno Y raskrižje 7. Ovdje nastavite ravno uzbrdo i pratite biciklističku oznaku staze 3a Parka prirode. Desno nizbrdo odvaja se označena staza 3b Parka prirode prema Dragi i Gorici Svetojanskoj, a moguće je povezati je s biciklističkom kartom broj 5 Turističke zajednice Zagrebačke županije. Vožnju nastavite uzbrdo vrlo lijepom i prilično gustom šumom. Ljetna vožnja hladovinom pravi je užitak. Na 36,7 km dolazite na veliko Y raskrižje na kojem skrenite desno za Dragonoš, dok lijevo makadam vodi za Jarušje. Uskoro ulazite u Dragonoš. Dragonoš je poznato planinarsko raskrižje puteva od Japetića prema Svetoj Geri ili Noršić Selu, ali i Slanom Dolu, slapu Cerinski vir i Smerovišću. Poznato je također i motiv je mnogih fotografa zaljubljenika u Samoborsko gorje radi svog lijepog i istaknutog položaja na brijegu s crkvom Sv. Antuna. U središtu sela, kraj bunara, skrenite lijevo prema Šipačkom Bregu i pratite biciklističku oznaku 3 Parka prirode.

Od Dragonoša se pružaju fantastični vidici na Svetu Geru i žumberačke visoravni s razbacanim selima, a za lijepog vremena pogled prema jugozapadu seže sve do grada Ogulina i stijena poznatog alpinističkog i planinarskog središta – Kleka. Neposredno prije ulaska u Šipački Breg (40,3 km) završava makadam i započinje asfalt. Započinju i strmiji spustevi na kojima treba biti oprezniji pogotovo na 43,4 km od starta 8 kada započinje niz oštrih zavoja na jako strmoj nizbrdici gdje treba posvetiti posebnu pozornost i prilagoditi brzinu uvjetima na cesti. Jedan od lokalno, slabije označenih desnih odvojaka s ceste dok vozite nizbrdo, po želji, vas može odvesti za samo 15 minuta do slapa Cerinski vir smještenog na označenoj planinarskoj stazi. Nakon 44,6 km od početka rute ulazimo u Smerovišće s poznatim izletištem-restoranom Dumić, prikladnim za odmor i okrijepu. U Smerovišću završavaju svi strmiji dijelovi rute, te se vraćate prema Samoboru. Na 49 km dolazite na Y raskrižje s mostom 9 na kojem nastavljate ravno, dok se lijevo uzbrdo odvaja cesta za, skretanje s rute D, Eko centar Slani Dol Parka prirode Žumerak – Samoborsko gorje, jednog od najboljih mjesta za upoznavanje sa svim vrijednostima parka prirode. Uskoro ulazimo u Samobor. Na semaforu, na raskrižju ulica Ferde Livadića, Starogradske i Obrtničke, skrenite desno u centar prema glavnom gradskom trgu uz Samoborski muzej, Hotel Lavica i Hotel Livadić. Nemojte otići kući dok se ne nagradite, a netom odvoženu rutu zasladite poznatim samoborskim kremšnitama. Ponesite kući i poznate samoborske gastro suvenire: bermet, muštardu ili pak samoborsku salamu ili ih kušajte u jednoj od simpatičnih domaćih gostionica. Iz centra nastavite Ulicom Mirka Kleščića uz riječicu Gradnu do parkirališta na Trgu Matice hrvatske. Dođite nam opet!

Ova ruta nastala je kao dio projekta organizacije biciklističke mreže Zagrebačke županije koji vodi turistički ured Turističke zajednice Zagrebačke županije. Uz ovaj opis preporučamo koristiti tiskanu kartu formata 1:55000 kako bi se što lakše snašli u prostoru. Tiskana karta dostupna je u turističkom uredu Turističke zajednice Zagrebačke županije, Preradovićeva 42, Zagreb, uredovno vrijeme pon-pet 08:00-16:00, www.tzzz.hr.

[nggallery id=22]

Tehnički opis rute

  1. Parkiralište kod kino dvorane na Trgu Matice hrvatske u Samoboru.
  2. Bregana. Na raskrižju u Bregani skrenite lijevo i nastavite do međudržavnog (“malog”) graničnog prijelaza Bregana. Prije samog prijelaza skrenite lijevo cestom za Grdanjce.
  3. Grdanjici. Na raskrižju skrenite desno. Pratite glavnu cestu prema Gabrovici i Bio parku Divlje vode.
  4. Gabrovica. Kod Bio parka Divlje vode, na raskrižju skrenite lijevo. Nakon 300 m počinje makadamska cesta, po kojoj uz Divlje vode nastavite dolinom riječice Bregane prema Koretićima.
  5. Koretići. Na T raskrižju nastavite ravno. Desno je skretanje za Žumberačko eko selo.
  6. Jelenići. Y raskrižje, s raspelom. Ovdje skrenite lijevo prema Golubićima i Pavkovićima, pratite biciklističku oznaku broj 3 za biciklističku stazu parka prirode.
  7. Na raskrižju nastavite ravno. Desno se odvaja skretanje za Dragu i Goricu Svetojansku i spoj sa rutom na karti 5 TZ Zagrebačke županije.
  8. Nakon Dragonoša, gdje počinje makadamski spust prema Šipačkom Bregu, nekoliko je oštrih zavoja. Potreban je oprez i brzina spuštanja prilagođena uvjetima na cesti.
  9. Hamor. Y raskrižje dvije asfaltirane ceste. Nastavite ravno prema Samoboru. Lijevo se odvaja skretanje s rute “D” prema Slanom Dolu i Eko centru Slani Dol Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje.

Kanjonom Slapnice do Budinjačkog polja i Gornje Vasi (Karta 6)

/2 Comments/in , /by

Ovom težom ali lijepom biciklističkom rutom krenite najudaljenijim područjem Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Provesti ćete se zaštićenim krajolikom kanjonske doline probijene kroz dolomitne stijene sve do raštrkanih žumberačkih sela smještenih na prostranim, travnatim visoravnima karakterističnim za ovaj jedinstveni, najviši goranski prostor Središnje Hrvatske. Upoznati ćete brojne zapise prošlosti i kulture koje u sebi čuva ovaj kraj, naseljen od pradavnih vremena o čemu svjedoče arheološka nalazišta, ruševine strarih gradova i etnološke zbirke.

Početak rute je Kostanjevac, središnje naselje i administrativni centar općine Žumberak, gdje nedaleko zgrade općine i bistora Mateo možete parkirati automobil. Od Kostanjevca ćete se glavnom cestom vratiti oko 4 km na jug kako biste došli do Medvenove Drage, kurije obitelji Medven i info centra Parka prirode lijevo uz cestu. 1 Otprilike jedan kilometar od glavne ceste prelaskom mostića i ulaskom u kamenolom prestaje asfalt i počinje makadamska cesta i konstantni uspon sve do Budinjaka. Ulazite u kanjon riječice Slapnice, jedne od najvećih pritoka Kupčine. Na 7,8 km od početka rute uočite skretanje desno u šumu za Vranjački slap. Prelazite jedan od puno mostića preko riječice Slapnice kojima ćete vozeći se kroz kanjon još mnogo puta prijeći vijugavi tok Slapnice. Ostavite li nakratko bicikl, markiranim planinarskim putem možete za desetak minuta stići do Vranjačkog slapa i dalje po želji do sela Vranjak. Biciklistička ruta nastavlja glavnom makadamskom cestom sve dublje u kanjon probijen kroz dolomitne stijene.

Na otprilike 10,5 km od početka rute još je jedno označeno skretanje desno s rute markiranim planinarskim putem za 10 minuta do slapa Brisalo. Ovaj petnaest metara visok slap, ima posebnu čar zbog tankog mlaza vode koji sa samog vrha slapa pada direktno do dna i jezerca, veoma nalik tropskim slapovima. Na 12,3 km od početka rute na makadamskoj cesti dolazite do mjesta gdje se kanjon riječice Slapnice maksimalno širi u prostranu travnatu dolinu. Prestaje hučenje riječice dok pada preko mnoštva malih slapova nastalih od sedrenih barijera. Slapnica počinje mnogo mirnije i tiše teći prostranom livadom okruženom šumom. Idiličnu sliku ovom širem dijelu kanjona daje Draganov mlin s lijeve strane uz cestu. Još oko 1 km vozite uz tok riječice Slapnice. Nakon jačeg desnog zavoja ostavljate kanjon i nastavljate uspinjanje strmijom makadamskom cestom s nezaboravnim vidicima na kanjon. Ukupna dužina kanjona Slapnice kojim ste prošli je 10 km. Sada je pred vama konstantan, teži uspon lošijim makadamom uglavnom kroz šumu. Na raskrižjima slijedite oznake biciklističke staze Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje koja vodi prema Eko centru Budinjak. Od kraja kanjona Slapnice uspon vodi u dužini od 7,5 km do Jelenića. 2 Od Jelenića je još oko 3 km do raskrižja i asfalta u zaselku Vidovići. 3 Na 23,6 km od početka rute nalazite se u selu Vidovići. Skretanje s rute A vodi ravno uzbrdo i dalje po makadamu kroz šumu do Budinjaka i Eko centra Parka prirode s vrijednim arheološkim lokalitetom, poučnom stazom i kapelom Sv. Petke (772 m) odakle je dobar vidik.

Plava biciklistička ruta na raskrižju u Vidovićima nastavlja lijevo po asfaltiranoj cesti kroz Mrzlo Polje do Gornje Vasi. 4 Gornja Vas je jedno od većih žumberačkih sela, granica područja grada Samobora i općine Žumberak. Smješteno je na istaknutom mjestu s preglednim vidikom na veliki dio Žumberka, dio Samoborskog gorja i Pokuplje, te cijeli Gorski kotar s Malom i Velikom Kapelom i stijenom Kleka iznad Ogulina. Kod trgovine lijevo uz cestu u Gornjoj Vasi odvaja se cesta za Kalje, moguće je planinarskom markacijom strmo se spustiti u kanjon Slapnice. Nakon Gornje Vasi ruta nastavlja nizbrdo kroz Petričko Selo. U Petričkom Selu moguće je skrenuti desno s glavne ceste na makadamsku cestu 5. Skretanje s rute B preporuka je onima koji imaju više snage, a žele malo bolje upoznati Žumberak i njegove ljepote. Sa skretanja s rute na dijelu Petričko Selo – Tomaševci – Kekić Draga pruža se lijep vidik na arheološko nalazište Stari grad Žumberački lijevo dolje uz cestu. U nastavku također prolazite uz Sopotski slap i jamu Jazovku, te dolazite do Sošica. Dionica od skretanja Petričko Selo – Sošice po makadamskoj cesti dugačka je 9,5 km, dok je dionica Sošice – Kostanjevac asfaltiranom cestom dugačka 11, 5 km. Ovim skretanjem ruta se produžava za oko 10 km, ali ostaje kružna i završava u Kostanjevcu. Ukoliko ne odlučite skrenuti desno s glavne ceste, nastavite ravno glavnom cestom oštro nizbrdo prema Kostanjevcu. Počinje nagli spust u zavojima stoga prilagodite brzinu vožnje. Prolazite kroz sela Hartje, Drašći Vrh i Željezno Žumberačko, sva smještena na grebenu s prelijepim vidicima na žumberački kraj. Na 38, 7 km od starta je skretanje s rute C kod točke 6.

Na skretanju s rute C vrijedan je lokalitet crkva Sv. Nikole s ostacima Novog grada Žumberačkog, a predah i okrijepu možete potražiti u Seoskom domaćinstvu Podžumberak na istoj cesti. Prilazna cestica dolinom riječice Kupčine i potoka Vorbašica toliko je lijepa da vrijedi skrenuti s rute. Skretanje s rute produžava plavu rutu za nekih 8 km. U Jurkovom Selu rodna je kuća Petra Skoka (1881-1956), hrvatskog lingivsta i romanista. Odavde dolazite do točke 7, odakle je još 800 m glavnom cestom do Kostanjevca i početka rute.

Ova ruta nastala je kao dio projekta organizacije biciklističke mreže Zagrebačke županije koji vodi turistički ured Turističke zajednice Zagrebačke županije. Uz ovaj opis preporučamo koristiti tiskanu kartu formata 1:55000 kako bi se što lakše snašli u prostoru. Tiskana karta dostupna je u turističkom uredu Turističke zajednice Zagrebačke županije, Preradovićeva 42, Zagreb, uredovno vrijeme pon-pet 08:00-16:00, www.tzzz.hr.

Tehnički opis rute

  1. Skretanje s glavne ceste Kostanjevac – Krašić u Medvenovoj Dragi lijevo za kanjon riječice Slapnice.
  2. U selu Jelenići raskrižje cesta, ali Ii raskrižje plave i crvene biciklističke rute. Ruta nastavlja ravno uz kuću s desne strane ceste prema Budinjaku.
  3. U selu Vidovići, gdje ujedno i završava makadamski dio rute, ruta skreće lijevo na asfalt prema Mrzlom Polju i Gornjoj Vasi. Skretanje s rute A u selu Vidovići nastavlja makadamom ravno uzbrdo sve do sela Budinjak i Eko centra Parka prirode.
  4. Oprez na raskrižju cesta jer izlazite na glavnu državnu cestu Samobor – Bregana – Stojdraga – Kostanjevac u selu Gornja Vas. Nastavite ravno prema Petričkom Selu.
  5. Raskrižje nakon Petričkog Sela omogućava skretanje s rute B desno s glavne ceste na makadamsku cestu kojom se može produžiti plava biciklistička ruta i doći okolnim putem do Sošica.
  6. Skretanje s rute C u mjestu Žamarija odvesti će vas desno s glavne ceste kod gostionice Ribnjaci za Kupčinu Žumberačku i Žumberak., pratite oznaku na cesti.
  7. Oprez, dolazite na raskrižje s glavnom cestom Krašić – Kostanjevac – Sošice, nastavite lijevo prema Kostanjevcu još oko 700 m do početka rute.