Biciklistička staza „Tri jezera“

U krškome kraju, kakav je Gacka, jezera su čudo prirode, evo ih ondje gdje bi ih čovjek najmanje očekivao. Poneka skrivena, samo najveći poznavatelji nešto o njima znaju, poneka otvorena poput duše domaćega čovjeka. Biciklistička staza „Tri jezera“ je jedinstvena, povezuje Crno jezero, Gornje švičko i Donje švičko jezero.

Crno jezero je periodično, puni se vodom u kasnu jesen pa tako sve do kasna proljeća. Ime je dobilo po gustoj okolnoj šumi koja njegovo zrcalo čini nadasve tamnim – crnim. A ovo jezero omogućava rijetki, gotovo bizarni, prirodni fenomen, a to je rast hrasta lužnjaka, vrste koja treba obilje podzemne vode. Toj vrsti hrasta podneblje je ravnica s velikim rijekama, a ovdje – krš. Od Crnoga jezera se uređenom stazom lako stiže kroz idilične šumske pejzaže do drugoga jezera.

Gornje švičko jezero se nalazi na nekadašnjem lijevom rukavcu rijeke Gacke. Pitoreskno je to jezero koje vodu dobiva podzemljem i nikada ne presušuje. Ima ono svoj mali otok, s drvenom kućicom i jablanovima, samo rijetka jezera imaju svoj otok, u pitomu okružju Švice. Ribički je to raj na kapitalne primjerke štuke i šarana. Od Gornjega švičkoga jezera se lako stiže do najnižega trećega jezera.

Donje švičko jezero je, nažalost, platilo danak civilizaciji, ono je isušeno 60-tih godina prošloga stoljeća pošto su vode rijeke Gacke odvedene tunelima i kanalima do turbina HE Senj. Ali impresivno je još uvijek i dade naslutiti nekadašnju veličinu i ljepotu, kada je na velikome švičkome slapu bila s jedne i druge strane kaskadno poredana niska više od dvadesetak mlinica, pilana, stupa i koševa, o čemu svjedoče više ili manje očuvani ostatci tradicijske gradnje na vodi. Svoju pravu valorizaciju na okamenjenu slapu čekaju i ostatci prve malene hidrocentrale. Vožnja biciklom po dnu jezera otkriva najveći ponor Bezdanku ili Perinku, koji svoje drugo ime dobi po nesretnoj djevojci Peri, okonča ona svoj mladi život u tom ponoru. Još i danas iz dubine ponora šúme jecaji kletve zbog neuzvraćene ljubavi.

Opis biciklističke staze

Staza Tri jezera srednje je zahtjevna staza, s polaznom točkom na Vivoškom mostu, s lijeve strane je prekrasna poznata vizura vivoškog slapa 5 3 Krećemo s mosta lijevo te odmah prvim odvojkom desno. Nakon zadnjih kuća (kod Francetića) skrećemo lijevo i nakon 1,20 km slijedi uspon makadamom. Nakon uspona (1,60 km) skrećemo desno na nadvožnjak i prelazimo autoput. U Obilju smo, u blizini se nalazi malo uređeno izletište Hrvatskih šuma, s drvenom kućom i uređenim mjestom za odmor i roštilj.

Već 200 m dalje, nakon nadvožnjaka, slijedi lagano spuštanje i skretanje lijevo te nakon 700 m opet lijevo, zadnji put ispod nadvožnjaka, finim makadamom. 200 m dalje dolazimo do rampe, obilazimo ju i nastavljamo u istom pravcu.

Na 3,6 km dolazimo ponovo na asfalt, skrećemo oštro desno. Dolaskom na Y križanje (4,00 km) nalazimo se na točci u kojoj se dodiruju Barkanova staza i staza Tri jezera. Lijevo je oštro skretanje prema Šatriću (na Barkanovu stazu), ali mi nastavljamo pravo kroz Obilje.

Vozimo lagano uzbrdo, prije nadvožnjaka (4,70 km) skrećemo oštro lijevo i vozimo makadamom. Slijedi oštro skretanje desno, na 6,00 km te 200 m dalje s puta koji vodi prema apartmanima ‘Mistral’ 5 opet desno. Vozimo se šumskim putem i dijelom starom vlakom. Skrećemo desno (6,50 km) na treći šumski put (sva tri vizualno vidljiva). Dolaskom na križanje šumskih putova (6,90 km) zadržavamo pravac ravno. Pratimo put vlake te 300 m dalje skrenemo lijevo.

Na 7,50 km izlazimo na proplanak s kojega puca pogled na Gacku i selo Prozor. Nastavljamo pravo poljskim putem 100 m, sve do Tončinog mosta u Čoviću. Dolaskom na asfalt (8,90 km) skrećemo desno i imamo uspon prema šumi. Na 10,50 km prolazimo ispod nadvožnjaka, lijevo nam je tunel Plasina. Na 10,60 km dolazimo na makadam i nakon 100 m prije rampe skrećemo desno. Dolaskom na raskršće šumskih putova (12,60 km) skrećemo lijevo, a na slijedećem (12,80 km) desno i vozimo u pravcu Crnog jezera.

Na 15,2 ponovo hvatamo asfalt i uz uspon nastavljamo pravo sve do Križa kad skrećemo lijevo. Dolaskom na 18,8 km nalazimo se na najvišem dijelu ove staze, na mjestu zvanom Buzdovan i skrećemo desno. Tu se nalazi trgovina.

Od ove točke slijedi lagani spust i povratak u pravcu Otočca uz stalno skretanje desno na križanjima koja slijede. U Gorićima kod caffe bara „Soriso “ (22,50 km) nakon što skrenemo desno nalazimo se na županijskoj cesti i slijedi lagani spust u pravcu Švice. Prolazimo suho korito Donjeg švičkog jezera s lijeve strane, na čijem dnu se dobro razaznaje ponor Perinka.

Dolaskom do doma u Švici (25,00 km) na Y križanju, lijevi krak vodi u pravcu autoputa, a mi vozimo desno i vozimo kroz naselje. S desne strane imamo prekrasnu vizuru Gornjeg švičkog jezera 8 s drvenom kućicom na malom otoku na jezeru.

Dolaskom do kanala kojim se voda rijeke Gacke i Like odvodi u tunel, desno (27,60 km) malom serpentinom spuštamo se prema brani i vozimo uz kanal prema Šumećici. Prolazimo ispod mosta ‘Gacka’ na autoputu, zatim uz branu u Šumećici i vozimo pravo prema restoranu ‘Ribič’. Neposredno prije mosta (30,00 km) skrećemo desno i vozimo asfaltom uz Karlov kanal sve do bistroa ‘Bumerang’ 3, gdje smo ponovo na polaznoj točci.

Ova ruta je objavljena u suradnji s biciklističkim klubom Barkan iz Otočca. Ruta je realizirana u sklopu projekta “Svaka kap je važna” UNDP

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod:

BK Barkan

Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac
Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276,
E-mail: bk.barkan@gmail.com
Web: barkanbike.wordpress.com

Tz grada Otočca

Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac
Tel/fax: +385 (0) 53 771 603
Mob: 099 216 54 21
E-mail: info@tz-otocac.hr
Web: www.tz-otocac.hr

Barkanova staza

Krš i baština

Krš je rijedak svjetski geološki fenomen vapnenačkoga stijenja, izbrazdana kišama, ledom i toplinom, pun pukotina, pećina i jama, pogodan za brojne florističke i faunske endeme; što škrtije tlo – to veća biološka raznolikost.

A krškima poljima, kakvo je Gacko, tek tu i tamo ravninu polja nadvisuju stožasta brda čvršće građe, poput Prozorine, Velikoga i Maloga Vitla, Umca ili Uma.

Čovjeku je vapnenac pogodan za oblikovanje, klesao je on svoje božanstvo – boga Mitru na Rajanovu griču ili na Kraljevu stolcu još u 2. st. Vadio je kamene blokove podno Velikoga Vitla, sagradivši cijeli grad – rimski Arupium. Priklonivši se kršćanstvu, od istoga kamena sagradio je crkvu Presvetoga Trojstva u Otočcu, Sv. Ilije u Sincu, kapelu Sv. Franje Paulskoga u Vrilu, crkvu Sv. Ivana Krstitelja u Švici, pored mnogih drugih.

Priroda – Fenomen krša

Nigdje ljepota vode ne dolazi toliko do izražaja kao u kršu. Izvori, slapovi, ponori, estavele, periodična i stalna jezera, poplave i suše – sve je u bezvodnu kršu moguće. A rijeka Gacka je pravo čuđenje u svijetu, po mnogo čemu. Njeno lijeno meandriranje Gackim poljem, spori tok ili dubina prije bi pristajala kakvoj ravnici dubokih i teških slojeva nepropusna tla. A ona teče na pravoj čipki krša.

Rijeka Gacka tiho izvire na Tonkovićevu i Majerovu vrilu. Njena vrila su pravilna mala jezera, tek prelijevanje vode slapom daje naslutiti izvore. Izvire ona u još tridesetak manjih izvora, smještenih ispod planinska okvira okolnih pobrđa.

Život na kršu

Voda u kršu je oduvijek određivala kvalitetu života ljudi. Krš bogat vodom privlačio je ljude jednakom snagom od prapovijesti pa sve do suvremenosti. Tome zovu krša i vode nisu odoljeli ni Japodi, sagradivši svoje gradine na uzvišenjima nižih brdašaca, razvivši iznimnu kulturu od 8. st. pr. K. pa do dolaska Rimljana.

Nisu tome odoljeli ni Gačani gusto naselivši obale rijeke Gacke, živeći uz rijeku, na rijeci i za rijeku. Na vrilima su gradili od davnina ‘malenice’ – vodene mlinove. I danas se ističe Majerov mlin na istoimenu vrilu, očuvan i obnovljen kao tradicijska baština na vodi.

Krš regije Gacke obiluje podzemnim vodama pa narod gradi zdence, jedan takav u slavu tisućite obljetnice krunidbe kralja Tomislava sagradi u Sincu.

A plav, to praiskonsko polovilo izdubljeno iz trupca, služilo je za košenje rese, tih podvodnih livada u rijeci, za prijevoz ili čistu dokolicu, izgubivši u suvremenosti svoju prvotnu namjenu i zadobivši novu – turističku.

Opis biciklističke staze

Krećemo od Hrvatskog radija Otočac uz gradski park 2, skrećemo lijevo te vozimo ulicom Bana J. Jelačića do Vojarne. Vozimo desno do mosta u Vivozama. 1 2 Prelazimo Vivoški most, skrećemo lijevo te nastavljamo ravno u pravcu Prozora. Nastavljamo u istom pravcu dok s lijeve strane ostavljamo odvojak prema Lučkom mostu (2,1 km) i odvojak koji vodi prema mostu i Domu Prozor (3,5 km). Na 4. km skrećemo lijevo pod oštrim kutom i lagano se spuštamo prema meandru Šatrić.

Vozimo lijevom obalom Gacke i zadržavamo smjer ravno iako prolazimo jedan odvojak s desne strane (Y). Dolaskom do ceste koja vodi prema Orišković mostu skrećemo lijevo (5,4 m). Nakon prelaska mosta i dalje zadržavamo smjer ravno, iako prolazimo jedan odvojak s lijeve i jedan s desne strane, te jednu malu pilanu s desne strane odmah iza mosta.

Na 6,5 km, kod trgovine na križanju, ispred nas je crkva Uzvišenja sv. Križa. 4 Skretanjem lijevo vratit ćemo se kroz naselje Prozor u Otočac i završiti malu Barkanovu rutu. Ali skrećemo desno i dalje zadržavamo isti pravac do naselja Čovići iako s lijeve i desne strane prolazimo nekoliko odvojaka sporednih asfaltiranih putova.

Prolaskom table za naselje Čovići, skrećemo desno na prvi sporedni put (8,2 km), na Y idemo lijevo i vozimo prema mostu. Prelazimo Tončin most i skrećemo lijevo, te nastavljamo makadamom lijevom obalom Gacke. Prije Vrbanovog mosta kod dvije tradicijske kuće skrećemo desno i dalje nastavljamo makadamom i dijelom zemljanim putom. Držimo se lijeve obale Gacke vozeći i dalje putem ispod brda te s lijeve strane ostavljamo odvojak za Podgorski most (11,9 km). Izbijamo na asfaltiranu cestu na spoju Kostelke s Gackom te skrećemo lijevo i prelaskom preko malog mosta vozimo dalje do glavnog mosta na cesti D-50, potom skrećemo lijevo i vozimo do rotora.

Dolaskom na rotor skrećemo na prvom odvojku desno. Vozimo se makadamom, na 13,60 km ima jedan odvojak desno, ali mi zadržavamo pravac ravno. Na 14. km dolazimo na asfaltiranu cestu, skrećemo desno. Vozimo asfaltom do prvog lijevog odvojka te skrećemo na makadam. Dolazimo do bunara 6, na cestu kroz Sinac i skrećemo desno. Prolazimo crkvu sv. Ilije 7 s desne strane, vozeći ravno prolazimo Majerovo vrilo 8 i skretanje za ribogojilište, a dolaskom do smeđeg putokaza za kapelu Sv. Franje (20,7 km) skrećemo desno na makadam.

Vozimo se prema Gacki, nailazimo na lijevi odvojak, idemo desno sve do kuće s lijeve strane. Dolaskom do kuće skrećemo na poljski putić. Pratimo putić (‘single-track’) te se spuštamo na pješački most preko Gacke. Prelazimo most i vozimo zemljanim putićem prema kapeli sv. Franje 9. Dolaskom do crkve, vozimo dalje ravno po makadamu. Nailazimo na asfalt, vozimo ravno cestom, prolazimo nekoliko odvojaka s lijeve i desne strane, te se na 23,1 km spajamo sa cestom kroz Vrilo i skrećemo lijevo. Nastavljamo voziti ravno u pravcu Tonković vrila.

Dolaskom na najvišu točku s koje puca pogled na Tonković vrilo 11 5 (24,3 km) nastavljamo putem koji vodi lagano u lijevo te se serpentinama spuštamo do samog izvora. Na kraju spusta nastavljamo desno kroz Sinac prema Majerovom vrilu, prolazeći pored dvije mlinice na Klanac vrilu (25,0 km) i odovjak za ribogojilište „Gacka-Sinac“ s lijeve strane. Vozimo oko drugog izvora rijeke Gacke, osvježivši se vodom iz izvora nastavljamo istim pravcem kroz naselje Sinac. Dolaskom na križanje Y (kod Križa, 28,6 km) skrećemo lijevo. Kod crkve Sv. Ilije prelazimo preko malog mosta i nastavljamo cestom pravo. S lijeve strane prolazimo groblje i prije spoja sporedne ceste i glavne ceste koja desno vodi u pravcu NP Plitvička jezera, na 31,9 km skrećemo lijevo poljskim putićem i prolazimo ispod mosta (D51). Prolaskom ispod mosta izlazimo lijevo (32,0 km) na put kroz Lug, na 32,7 km dolazimo do odvojka koji lijevo vodi prema školi u naselju Čovići, ali mi i dalje vozimo pravo.

Na 34,6 km prelazimo D-50 te nastavljamo ravno putem kroz polje. S desne strane je dvojna gradina Veliki i Mali Vital (japodski i rimski Arupium) i Rimski kamenolom. Dolaskom do križanja (35,7 km) skrećemo desno i sada vozimo istim dijelom ceste kojim smo ranije vozili. Nakon prolaska bufeta „Krcija“ s lijeve strane, crkva Uzvišenja sv. Križa 4 nam je sada s desne strane, na križanju (36,9 km) skrećemo lijevo te ponovo dolazimo do pilane koja nam je sad s lijeve strane, prije mosta kod stare tradicijske kuće na 37,8 km skrećemo desno i vozimo desnom obalom Gacke. Na križanju (39,3 km), od kojeg lijevi odvojak vodi prema mostu, mi skrećemo desno i vozimo prema Domu Prozor. Kod Doma Prozor (39,5 km) skrećemo lijevo i dalje vozimo ravno desnom obalom Gacke prema gradu. Iako prolazimo nekoliko odvojaka s lijeve i desne strane zadržavamo isti pravac sve do Konzumovog marketa u Otočcu. Kod Konzuma skrećemo desno i nakon 200 m nalazimo se na mjestu s kojega smo i krenuli (ispred HRO-a, uz gradski park). Odnosno produžimo do caffe bara „Enigma“, gdje se nalazi naš rent-a-bike 1, na najbolju kavu u gradu.

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod:

BK Barkan

Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac
Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276,
E-mail: bk.barkan@gmail.com
Web: barkanbike.wordpress.com

Tz grada Otočca

Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac
Tel/fax: +385 (0) 53 771 603
Mob: 099 216 54 21
E-mail: info@tz-otocac.hr
Web: www.tz-otocac.hr

Staza "Novalja – Lun" (Staza 14.)

I ova staza je ujedno prometnica kao i [intlink id=”696″ type=”post”]biciklistička staza br. 13[/intlink]. Stoga vrijedi isto pravilo; u sezoni dodatan oprez! Svakog biciklistu razveselit će vožnja od Novalje do Luna. Bez obzira na duljinu, moguće je potražiti odmor skretanjem lijevo (ako idete iz Novalje) do plaža Potočnica ili Jakišnica. Poseban doživljaj je vožnja zadnjim dijelom staze pored maslinovih stabala starijih i više od 1000 godina! Lun je prekrasno mjesto gdje se možete okrijepiti u restoranima s domaćim specijalitetima.

Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga.

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod:

Turistički Info centar TZG Pag

Trg Petra Krešimira IV, Pag
Tel: + 385 23 611 286
Email: tzgpag@gmail.com
Web: www.tzgpag.hr

Staza "Caska – Metajna – kanjon Rućice" (Staza 13.)

Ova staza je ujedno i prometnica. Nemojte je zaobići (uz dodatan oprez, svakako) jer nudi prekrasan ugođaj vožnje. Užitak je voziti se na 20-30 m n/v uz polja i pogled na Paški zaljev. U Kustićima i Zubovićima na pola staze moguće je okrijepa, a duž cijele staze gdje god da se spustite do mora (prema vlastitom nahođenju) možete napraviti time out i okupati se. U Metajni se svakako napijte na izvoru velebitske vode ili kušajte izvrsne pržene girice. Iz Metajne skretanje lijevo dovodi vas nakon 2 km do uvale Ručice i prekrasne plaže. Kod Slaveka (Grill Kanjon) možete jesti, piti i odmoriti se bez obzira u koje vrijeme došli. Dok se budete kupali na plaži zvuk velikog zvona navjestiti će da su vam ručak ili večera spremni. Uživajte!

Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga.

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod:

Turistički Info centar TZG Pag

Trg Petra Krešimira IV, Pag
Tel: + 385 23 611 286
Email: tzgpag@gmail.com
Web: www.tzgpag.hr

Staza "Vinske staze" (Staza 12.)

Zbog oštrih uspona ova staza zahtjeva potpunu koncentraciju i dobru kondiciju. Nakon odmora na kraju staze i užitka pogleda na Novaljsko polje, spuštanje završite u vinskom podrumu sa lijeve strane. Izvrstan meni u isto takvom ambijentu biti će vam dovoljna nagrada.

Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga.

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod:

Turistički Info centar TZG Pag

Trg Petra Krešimira IV, Pag
Tel: + 385 23 611 286
Email: tzgpag@gmail.com
Web: www.tzgpag.hr

Staza "Novaljsko polje" (Staza 11.)

Ova staza je poseban doživljaj za sve ljubitelje prirode staza i za obiteljsku vožnju. Nakon 1,7 km od centra Novalje možete uživati u manjim usponima i vožnji preko malih mostova. Ne morate se držati označenog dijela staze, nego se možete poigrati presjecanjem raznih smjerova unutar polja. Zahtjevniji mogu otići na [intlink id=”695″ type=”post”]biciklističku stazu br.12[/intlink] ili nadopuniti ugođaj izletom do Caske.

Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga.

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod:

Turistički Info centar TZG Pag

Trg Petra Krešimira IV, Pag
Tel: + 385 23 611 286
Email: tzgpag@gmail.com
Web: www.tzgpag.hr

Staza "Kamenolom" (Staza 10.)

Staza kreće sa ruba Stare Novalje, prije trajektnog pristaništa na lijevoj strani, kao da ulazite u nečije dvorište, potrebno je zatvoriti za sobom velika vrata. I tada krećete na avanturu dugu 10,5 km. Nakon 500 metara težeg uspona vožnja se nastavlja makadamskom cestom. Na prvom lijevom odvojku (800 m), možete se spustiti do prekrasne plaže. Ako ste ipak odlučili svladati ovu stazu usponi se smjenjuju sa spustovima nakon 5 km staza se “smiruje” i u jednom trenutku se osjećate sami okruženi kamenjem i žbunjem. Na 6,8 kilometru dolazite do prvog kamenoloma. Na 7,4 km nalazi se sa lijeve strane odvojak do pojilišta za ovce. Možete tamo napraviti kratki odmor ili nastaviti do drugog kamenoloma na 8,8 km. Nakon spuštanja u centar kamenoloma, došli ste na kraj 10,5 km staze. Par stotina metara dalje nalazi se cesta od Žigljena prema Novalji. Ako skrenete lijevo za Žigljan nakon 2,1 km je skretanje desno prema UFO parku. Skretanjem desno na kraju ove staze, dolazite na prekrasan spust. Nakon 1350 metara skretanje lijevo vodi vas do Caske a dalje uz obalu po kamenoj stazi još 1000 metara do poznate plaže Zrće sa raznim sadržajima: beach club Calypso, fast-food, osvježavajuća pića i jedino mjesto gdje možete provjeriti svoj e-mail (u sezoni!)

Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga.

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod:

Turistički Info centar TZG Pag

Trg Petra Krešimira IV, Pag
Tel: + 385 23 611 286
Email: tzgpag@gmail.com
Web: www.tzgpag.hr

Staza "Kolan" (Staza 9.)

Ako krećete iz Kolana ova staza vas upućuje na dolazak na [intlink id=”646″ type=”post”]biciklističku stazu br. 1[/intlink], skretanjem desno dolazi se u Pag, a ako nastavite ravno stižete u Novalju. Staza je kratka, zanimljiva zbog vododerina i visoke trstike, te vožnje kroz polja. Za one koji vole nositi bicikl ili imaju sklonosti ekstremizmu mogu “prevaliti” prijevoj prema Mandrama te doći na [intlink id=”690″ type=”post”]biciklističku stazu br. 8[/intlink]. Ili, ako ste krenuli iz Paga, nakon Sv. Jerolima skretanje lijevo dovodi vas na ovu stazu za Kolan. U Kolanu se možete osvježiti ili kupiti domaće proizvode: paški sir, prošek, vino, kajmak.

Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga.

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod:

Turistički Info centar TZG Pag

Trg Petra Krešimira IV, Pag
Tel: + 385 23 611 286
Email: tzgpag@gmail.com
Web: www.tzgpag.hr

Staza "Šimuni – Uvala Girenica" (Staza 8.)

Ovu stazu koristite i kao prečicu za dolazak u Mandre. Na početku staze sa lijeve strane je odvojak za kamp i plažu u Šimunima. Nakon 2,6 km uska asfaltirana staza sječe cestu Kolan-Mandre. U sezoni je potreban oprez jer je do toga dijela staza vrlo uska i ograđena kamenim zidovima, te je mimoilaženje sa drugim sudionicima otežano. Nakon raskršća postoje dvije makadamske staze koje vode do Uvale. Prva je ravno, a druga počinje nakon vožnje prema Mandrama (400 m) po cesti. Najprije laganim, a kasnije nešto oštrijim spustom dolazite u prekrasnu uvalu Girenica, gdje je i mogućnost okrijepe u restoranu, ali samo u sezoni. Van sezone restoran je zatvoren.

Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga.

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod:

Turistički Info centar TZG Pag

Trg Petra Krešimira IV, Pag
Tel: + 385 23 611 286
Email: tzgpag@gmail.com
Web: www.tzgpag.hr

Staza "Rt Dubrovnik" (Staza 7.)

Prvi dio staze vozi se uz obalu kroz šumarak na rubu kojeg je plaža. Nakon 1 km potrebno je za sobom zatvoriti vrata na ogradi. Po stazi prekrivenoj oštrim kamenjem počinje lagani uspon. Nema hladovine, niti mogućnosti za okrijepom. Sa vrha staze pruža se prekrasan pogled na Košljunski zaljev sa lijeve strane. Bez obzira na težinu staza nije preduga, za svaki slučaj potrebne su rezervne zračnice jer oštro kamenje i trnje mogu lako probušiti gume. Zadnji dio staze vodi uz ovčarske nastambe i torove. Izlaz staze je na cesti za Povljane koje se nalaze na 1 km, a na 400 metara udaljenosti je i [intlink id=”682″ type=”post”]biciklistička staza br. 4[/intlink].

Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga.

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod:

Turistički Info centar TZG Pag

Trg Petra Krešimira IV, Pag
Tel: + 385 23 611 286
Email: tzgpag@gmail.com
Web: www.tzgpag.hr

Staza "Prutna" (Staza 6.)

Na cijeloj stazi nema nikakvih objekata niti izvora vode, stoga se za vožnju treba dobro pripremiti, kupiti piće u Povljani ili napuniti bidone. Nakon 1 km od Povljana skretanje desno znači da ste na ovoj stazi. Skretanje lijevo vodi vas na [intlink id=”684″ type=”post”]biciklističku stazu br. 5[/intlink]. Nakon 1,5 km su velika vrata koja treba za sobom zatvoriti, tu počinje i lagani uspon makadamskom stazom. Vozite se cijelo vrijeme kamenim pejzažem po samom vrhu malenog poluotoka Prutna. Cijeli pejzaž je išaran ogromnim dalekovodima koji dovode struju na otok iz Zadra. Na kraju staze pruža se pogled na Paški most.

Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga.

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod:

Turistički Info centar TZG Pag

Trg Petra Krešimira IV, Pag
Tel: + 385 23 611 286
Email: tzgpag@gmail.com
Web: www.tzgpag.hr

Staza “Smokvica” (Staza 5.)

Uska, asfaltna cesta duga 1,2 km od Vlašića do Smokvica kroz ovčje pašnjake i osamljene male pješčane plaže, dovesti će vas na početak jedne od težih staza, ne zbog svoje duljine već zbog nepristupačnog terena i oštrog kamenja. Ova staza zahtjeva veliku izdržljivost kako za vas tako i za bicikle. Nakon prijeđenih 4,5 km ne preporučamo silaženje sa bicikla i šetnju kamenim okolišem zbog mogućnosti susreta sa jedinim otrovnim stanovnikom ovog otoka (zmija poskok). Sav trud biti će nagrađen predivnim zelenim završetkom staze. Nakon 5,5 km nalaze se drvena vrata koja treba zatvoriti za sobom. Staza završava na početku [intlink id=”688″ type=”post”]biciklističke staze br. 6[/intlink]. a udaljenost od Povljana je samo 1 km lagane vožnje

Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga.

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod:

Turistički Info centar TZG Pag

Trg Petra Krešimira IV, Pag
Tel: + 385 23 611 286
Email: tzgpag@gmail.com
Web: www.tzgpag.hr

Staza “Ptica” Veliko blato (Staza 4.)

Ako ste krenuli iz [intlink id=”653″ type=”post”]Paga biciklističkom stazom br. 2[/intlink] (desno skretanje na njenom izlazu ), nakon 4 km dovest će Vas do skretanja na ovu stazu. Izrazito atraktivna za sve kategorije, vožnja asfaltnom, uskom, slabo prometnom cestom. Vožnja duga 2,9 km dovodi vas u područje ornitološkog rezervata. Izlaz staze je na 5,5 km od zanimljivog mjesta Vlašići. Uz prekrasnu plažu nalazi se i ljekovito blato. Prije Vlašića skretanje desno vodi vas u Smokvice i na [intlink id=”684″ type=”post”]biciklističku stazu br. 5[/intlink].

Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga.

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod:

Turistički Info centar TZG Pag

Trg Petra Krešimira IV, Pag
Tel: + 385 23 611 286
Email: tzgpag@gmail.com
Web: www.tzgpag.hr