Krš i baština

Krš je rijedak svjetski geološki fenomen vapnenačkoga stijenja, izbrazdana kišama, ledom i toplinom, pun pukotina, pećina i jama, pogodan za brojne florističke i faunske endeme; što škrtije tlo – to veća biološka raznolikost.

A krškima poljima, kakvo je Gacko, tek tu i tamo ravninu polja nadvisuju stožasta brda čvršće građe, poput Prozorine, Velikoga i Maloga Vitla, Umca ili Uma.

Čovjeku je vapnenac pogodan za oblikovanje, klesao je on svoje božanstvo – boga Mitru na Rajanovu griču ili na Kraljevu stolcu još u 2. st. Vadio je kamene blokove podno Velikoga Vitla, sagradivši cijeli grad – rimski Arupium. Priklonivši se kršćanstvu, od istoga kamena sagradio je crkvu Presvetoga Trojstva u Otočcu, Sv. Ilije u Sincu, kapelu Sv. Franje Paulskoga u Vrilu, crkvu Sv. Ivana Krstitelja u Švici, pored mnogih drugih.

Priroda – Fenomen krša

Nigdje ljepota vode ne dolazi toliko do izražaja kao u kršu. Izvori, slapovi, ponori, estavele, periodična i stalna jezera, poplave i suše – sve je u bezvodnu kršu moguće. A rijeka Gacka je pravo čuđenje u svijetu, po mnogo čemu. Njeno lijeno meandriranje Gackim poljem, spori tok ili dubina prije bi pristajala kakvoj ravnici dubokih i teških slojeva nepropusna tla. A ona teče na pravoj čipki krša.

Rijeka Gacka tiho izvire na Tonkovićevu i Majerovu vrilu. Njena vrila su pravilna mala jezera, tek prelijevanje vode slapom daje naslutiti izvore. Izvire ona u još tridesetak manjih izvora, smještenih ispod planinska okvira okolnih pobrđa.

Život na kršu

Voda u kršu je oduvijek određivala kvalitetu života ljudi. Krš bogat vodom privlačio je ljude jednakom snagom od prapovijesti pa sve do suvremenosti. Tome zovu krša i vode nisu odoljeli ni Japodi, sagradivši svoje gradine na uzvišenjima nižih brdašaca, razvivši iznimnu kulturu od 8. st. pr. K. pa do dolaska Rimljana.

Nisu tome odoljeli ni Gačani gusto naselivši obale rijeke Gacke, živeći uz rijeku, na rijeci i za rijeku. Na vrilima su gradili od davnina ‘malenice’ – vodene mlinove. I danas se ističe Majerov mlin na istoimenu vrilu, očuvan i obnovljen kao tradicijska baština na vodi.

Krš regije Gacke obiluje podzemnim vodama pa narod gradi zdence, jedan takav u slavu tisućite obljetnice krunidbe kralja Tomislava sagradi u Sincu.

A plav, to praiskonsko polovilo izdubljeno iz trupca, služilo je za košenje rese, tih podvodnih livada u rijeci, za prijevoz ili čistu dokolicu, izgubivši u suvremenosti svoju prvotnu namjenu i zadobivši novu – turističku.

Opis biciklističke staze

Krećemo od Hrvatskog radija Otočac uz gradski park 2, skrećemo lijevo te vozimo ulicom Bana J. Jelačića do Vojarne. Vozimo desno do mosta u Vivozama. 1 2 Prelazimo Vivoški most, skrećemo lijevo te nastavljamo ravno u pravcu Prozora. Nastavljamo u istom pravcu dok s lijeve strane ostavljamo odvojak prema Lučkom mostu (2,1 km) i odvojak koji vodi prema mostu i Domu Prozor (3,5 km). Na 4. km skrećemo lijevo pod oštrim kutom i lagano se spuštamo prema meandru Šatrić.

Vozimo lijevom obalom Gacke i zadržavamo smjer ravno iako prolazimo jedan odvojak s desne strane (Y). Dolaskom do ceste koja vodi prema Orišković mostu skrećemo lijevo (5,4 m). Nakon prelaska mosta i dalje zadržavamo smjer ravno, iako prolazimo jedan odvojak s lijeve i jedan s desne strane, te jednu malu pilanu s desne strane odmah iza mosta.

Na 6,5 km, kod trgovine na križanju, ispred nas je crkva Uzvišenja sv. Križa. 4 Skretanjem lijevo vratit ćemo se kroz naselje Prozor u Otočac i završiti malu Barkanovu rutu. Ali skrećemo desno i dalje zadržavamo isti pravac do naselja Čovići iako s lijeve i desne strane prolazimo nekoliko odvojaka sporednih asfaltiranih putova.

Prolaskom table za naselje Čovići, skrećemo desno na prvi sporedni put (8,2 km), na Y idemo lijevo i vozimo prema mostu. Prelazimo Tončin most i skrećemo lijevo, te nastavljamo makadamom lijevom obalom Gacke. Prije Vrbanovog mosta kod dvije tradicijske kuće skrećemo desno i dalje nastavljamo makadamom i dijelom zemljanim putom. Držimo se lijeve obale Gacke vozeći i dalje putem ispod brda te s lijeve strane ostavljamo odvojak za Podgorski most (11,9 km). Izbijamo na asfaltiranu cestu na spoju Kostelke s Gackom te skrećemo lijevo i prelaskom preko malog mosta vozimo dalje do glavnog mosta na cesti D-50, potom skrećemo lijevo i vozimo do rotora.

Dolaskom na rotor skrećemo na prvom odvojku desno. Vozimo se makadamom, na 13,60 km ima jedan odvojak desno, ali mi zadržavamo pravac ravno. Na 14. km dolazimo na asfaltiranu cestu, skrećemo desno. Vozimo asfaltom do prvog lijevog odvojka te skrećemo na makadam. Dolazimo do bunara 6, na cestu kroz Sinac i skrećemo desno. Prolazimo crkvu sv. Ilije 7 s desne strane, vozeći ravno prolazimo Majerovo vrilo 8 i skretanje za ribogojilište, a dolaskom do smeđeg putokaza za kapelu Sv. Franje (20,7 km) skrećemo desno na makadam.

Vozimo se prema Gacki, nailazimo na lijevi odvojak, idemo desno sve do kuće s lijeve strane. Dolaskom do kuće skrećemo na poljski putić. Pratimo putić (‘single-track’) te se spuštamo na pješački most preko Gacke. Prelazimo most i vozimo zemljanim putićem prema kapeli sv. Franje 9. Dolaskom do crkve, vozimo dalje ravno po makadamu. Nailazimo na asfalt, vozimo ravno cestom, prolazimo nekoliko odvojaka s lijeve i desne strane, te se na 23,1 km spajamo sa cestom kroz Vrilo i skrećemo lijevo. Nastavljamo voziti ravno u pravcu Tonković vrila.

Dolaskom na najvišu točku s koje puca pogled na Tonković vrilo 11 5 (24,3 km) nastavljamo putem koji vodi lagano u lijevo te se serpentinama spuštamo do samog izvora. Na kraju spusta nastavljamo desno kroz Sinac prema Majerovom vrilu, prolazeći pored dvije mlinice na Klanac vrilu (25,0 km) i odovjak za ribogojilište „Gacka-Sinac“ s lijeve strane. Vozimo oko drugog izvora rijeke Gacke, osvježivši se vodom iz izvora nastavljamo istim pravcem kroz naselje Sinac. Dolaskom na križanje Y (kod Križa, 28,6 km) skrećemo lijevo. Kod crkve Sv. Ilije prelazimo preko malog mosta i nastavljamo cestom pravo. S lijeve strane prolazimo groblje i prije spoja sporedne ceste i glavne ceste koja desno vodi u pravcu NP Plitvička jezera, na 31,9 km skrećemo lijevo poljskim putićem i prolazimo ispod mosta (D51). Prolaskom ispod mosta izlazimo lijevo (32,0 km) na put kroz Lug, na 32,7 km dolazimo do odvojka koji lijevo vodi prema školi u naselju Čovići, ali mi i dalje vozimo pravo.

Na 34,6 km prelazimo D-50 te nastavljamo ravno putem kroz polje. S desne strane je dvojna gradina Veliki i Mali Vital (japodski i rimski Arupium) i Rimski kamenolom. Dolaskom do križanja (35,7 km) skrećemo desno i sada vozimo istim dijelom ceste kojim smo ranije vozili. Nakon prolaska bufeta „Krcija“ s lijeve strane, crkva Uzvišenja sv. Križa 4 nam je sada s desne strane, na križanju (36,9 km) skrećemo lijevo te ponovo dolazimo do pilane koja nam je sad s lijeve strane, prije mosta kod stare tradicijske kuće na 37,8 km skrećemo desno i vozimo desnom obalom Gacke. Na križanju (39,3 km), od kojeg lijevi odvojak vodi prema mostu, mi skrećemo desno i vozimo prema Domu Prozor. Kod Doma Prozor (39,5 km) skrećemo lijevo i dalje vozimo ravno desnom obalom Gacke prema gradu. Iako prolazimo nekoliko odvojaka s lijeve i desne strane zadržavamo isti pravac sve do Konzumovog marketa u Otočcu. Kod Konzuma skrećemo desno i nakon 200 m nalazimo se na mjestu s kojega smo i krenuli (ispred HRO-a, uz gradski park). Odnosno produžimo do caffe bara „Enigma“, gdje se nalazi naš rent-a-bike 1, na najbolju kavu u gradu.

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod:

BK Barkan

Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac
Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276,
E-mail: bk.barkan@gmail.com
Web: barkanbike.wordpress.com

Tz grada Otočca

Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac
Tel/fax: +385 (0) 53 771 603
Mob: 099 216 54 21
E-mail: info@tz-otocac.hr
Web: www.tz-otocac.hr