Vizure Pokupja i krašićkog pobrežja

Najduža od če riju za Vas odabranih biciklis čkih ruta (55 km) kreće iz obiteljskog hotela s 4 zvjezdice “Korana - Srakovčić”, spomenika kulturne baš ne smještenog u Vrbanićevom perivoju uz Gradsko kupalište na Korani. Nakon prolaska kroz povijesnu jezgru Karlovca, ruta uzvodno pra tok rijeke Kupe sve do Ozlja, prolazeći uz zelene livade i plodonosna polja. Prešavši branu HE Munjara u Ozlju vraća se nizvodno uz Kupu do igrališta za golf “Dolina Kardinala” u Mirkopolju. Nastavlja do Krašića, živopisnog naselja usred vinorodnog kraja, s crkvom Presvetog Trojstva (spominje se od 1334.) i Spomen-domom blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Povratak u Karlovac je kroz Draganić, jedno od najdužih sela u Hrvatskoj. Ova ruta objavljena je u suradnju s BBK T-Rex iz Karlovca. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, ...) kontaktirajte BBK T-Rex.

Od mirne Kupe do slapovite Mrežnice

Polazište kružne rute (36 km) je jedan od najljepših i najboljih malih hotela kontinentalne Hrvatske, obiteljski hotel “Korana - Srakovčić”. Ruta prolazi jugozapadnom okolicom Karlovca, do čući se triju rijeka: Kupe, Korane i Mrežnice. Uz Kupu u Kamenskom smješten je pavlinski samostan s crkvom Svete Marije Snježne, osnovan još 1404. Ruta vodi i do jedine hrvatske zbirke oružja Domovinskog rata na otvorenom u karlovačkoj četvr Turanj, te do ušća Mrežnice u Koranu. Prolazi podno vinorodnih padina Vinice, a potom uz obalu plavo-zelene ljepo ce Mrežnice s brojnim sedrenim slapovima i brzacima. Nakon odmora uz kupalište i autokamp u Brigu, povratak je kroz Dugu Resu, gradić na obalama Mrežnice. Ova ruta objavljena je u suradnju s BBK T-Rex iz Karlovca. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, ...) kontaktirajte BBK T-Rex.

Uz obronke Vodeničke gore

Podnožjem i obroncima gore Vodenice (538 m n/m), uz bjelogorične šumarke i rodne vinograde, prolazi biciklistička staza (45 km) koja za polazište ima obiteljsko imanje “SrCe Prirode” u Gorici Lipničkoj. Ruta se do če i dviju rijeka, Dobre kod mlinice i kupališta u Grduncu i Kupe između Ozlja i Jurovskog Broda. U Ozlju je Munjara grada Karlovca, hidroelektrana iz koje je struja potekla 1908. Utvrđeni grad Ozalj na stijeni iznad Kupe među najslikovi jima je u Hrvatskoj, a danas je tu Zavičajni muzej. U Kamanju je za razgled uređena spilja Vrlovka, geomorfološki spomenik prirode. Iz Jurovskog Broda ruta vodi do Ribnika, s istoimenim utvrđenim gradom, a potom Vas vraća u Goricu Lipničku. Ova ruta objavljena je u suradnju s BBK T-Rex iz Karlovca. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, ...) kontaktirajte BBK T-Rex.

Čari Gorice Lipničke i Ribničkog kraja

Seljačko domaćinstvo obitelji Srakovčić “SrCe Prirode” u Gorici Lipničkoj ishodište je dviju kružnih biciklis čkih staza. Kraća ruta (22 km) donosi istinski užitak vožnje na dvokotačnom ljubimcu kroz predio slikovite prirode. Doživljaj upotpunjuje susret s kulturno-povijesnim baš nom kraja; is če se utvrđeni srednjovjekovni grad Ribnik - jedini sačuvani nizinski “wasserburg” (njemački naziv za grad s opkopom napunjenim vodom) u Hrvatskoj, te crkva Sve Ilija Prorok u Lipniku (spominje se od 1334.). Čarobni spoj prirodnog i ljudskog umijeća predstavlja izletište uz izvor-jezerce Rilac u selu Ravnica. Obronci Vodenice oko sela Pišćetke nude nezaboravne vidike na pitomu ribničku dolinu ovjenčanu zelenim goricama. Ova ruta objavljena je u suradnju s BBK T-Rex iz Karlovca. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, ...) kontaktirajte BBK T-Rex.

Biciklistička ruta Zagreb – Kamp Slapić (Duga Resa)

Put odvezen vikendom (subota ujutro tamo, nedjelja ujutro natrag), promet umjeren do Brezovice, blag od Brezovice do Pisarovine, a gotovo odsutni auti cijelim putem od Pisarovine do Karlovca. Od Karlovca do Duge Rese gotovo cijeli put odvezen po pješačkoj stazi koja je razmjerno pusta, iako pomalo grbava, inače taj dio puta po samoj cesti promet je prilično gust i brz. Ukupna vožnja u jednom smjeru trajala je 5h s nekoliko kraćih stajanja u svrhu istezanja i razgibavanja i jednim pravim čajem i sendvičem u Donjoj Kupčini. Najljepši dio puta je bregoviti dio u Kupinečkom Kraljevcu i Bregani (usponi i spustevi uz livade i šume) i od Pisarovine do Karlovca (ravnica sa šumama, domaćinstvima s konjima i Mrežnicom s lijeve strane na putu tamo). Kamp Slapić asolutno za preporučiti, u ovom terminu (29-30.9) gotovo pust, uz malo austrijskih umirovljenika u kampericama s 2 solidna i povoljna restorana za oporavak. Jedini šator bio je moj, uz samu obalu Mrežnice.

no images were found

Biciklistička staza "Hajdučke drage"

Kako na početku, tako i sada, i vazda, i u vijeke vjekova, dišu šume Velebita punim plućima. Nedostupni gorski visovi, plemenite kamene kose uokvirene gustim zelenilom, šumske sastojine na nadmorski najnižim obroncima, sve diše istim čistim dahom. Pogledaj ta prekrasna, posebna stabla koja te mirno prate dok na stazi Hajdučke drage spontano otključavaš dveri otajstvene velebitske prirode. Jedno od njih proteklih je 10 godina proizvodilo kisik isključivo za tebe, za tvoje disanje sljedeće dvije godine. Ukoliko mu površina lišća iznosi 150 m², sljedećih će 100 godina proizvesti kisika koliko ti je potrebno za 20 godina života. Istovremeno će uskladištiti tonu ugljičnog dioksida. Diši i ti ritmom te savršene šume u kršu sjevernog Velebita u 21. stoljeću poslije Krista. Doznat ćeš da se u srcu takve šume može smjestiti malo pitomo naselje poput Crnog Jezera. U mjestu je tek 2003. izgrađena crkva sv. Petra i Pavla. Na obližnji ranč Munja dolazi se igrati paintball. Njive i drage što se na tome dijelu ljeti mijenjaju sa šumskim predjelima, zimi postaju tamno jezero s vodama što se dižu iz podzemlja, a boju mu daje okolna crnogorica. Po tome je periodičnom jezeru mjesto i dobilo ime. U divlje-romantičnoj, moćnoj prirodi, skromni su otisci čovjeka, ali ih ima i gdje ih ne očekuješ. Tako ćeš naići na planinarsku stazu prema Korenskom vrvu koju je markirala Planinarska udruga Panos Kuterevo. Od sjecišta planinarske i biciklističke staze ima još 45 minuta do Korenskog vrva. U blizini sjecišta je pitoreskni proplanak Kopije, poznat kao tromeđa velebitskih sela, Kutereva, Kosinja i Krasna. Kopije su poznatije nakon što su postale ljetnim kampom skupina volontera Utočišta za medvjede, a u jednom zakutku nalazi se i jedino medvjeđe groblje u Hrvatskoj. Kad predahneš na Kopijama, iskoristi priliku i u kampu pogledaj 'belgijsku kuću', 'briselski put', autentičan medvjeđi brlog…. Znaj da se na ovoj biciklističkoj stazi nalazi najniža točka u Hrvatskoj gdje rastu šume jele, na 450 m.n.m. Biciklom ćeš dotaknuti i najširi dio Velebita iznad slojnice od tisuću metara, linija je to Zavižan-Markovića rudine, duga 30 kilometara. Možda uhvatiš i ritam hajdučkoga daha što ga nekoć vjerno skrivahu velebitske šume. Cijeneći slobodu više od stroge vojne pokornosti i često nepravednih stranih zapovjednika u vrijeme Vojne krajine, neposlušni Krajišnici odmetnuli bi se u hajduke. Narod ih je smatrao borcima za pravdu, pjevao je pjesme o njima. Činjenica da su boravili na prostorima uz stazu kojom se krećeš, sačuvana je u toponimu Hajdučke drage. Baš tu su se skrivali, tu su živjeli, dijelili plijen među sobom, ali i sirotinji. Narod ovdje i danas pripovijeda o zadnjim hajducima s početka 20. stoljeća, koji su zlatnike skrivene u kundacima svojih kubura podijelili pristalicama među mještanima i zauvijek otišli. Ako dođeš ovdje na prvi dan ljeta, možda baš ti otkriješ skriveno velebitsko blago. Legenda kaže da je jedan bogati čovjek bez potomaka zakopao svoje bogatstvo u velebitskoj šumi. Učinio je to na mjestu gdje prve jutarnje zrake sunca dotaknu tlo samo jednom u godini, na prvi dan ljeta. Pa ako i ne uspiješ, opet ćeš se vratiti kući neizmjerno bogatiji – za jedan dan disanja s Velebitom.

Opis biciklističke staze

Staza Hajdučke drage zahtjevna je kružna staza, ukupne dužine 52 km s polaznom/ciljnom točkom u gradskom parku pored Hrvatskog radija Otočac. Nakon što smo prethodno dobro provjerili svoju opremu i napunivši bidone vodom Gacke, krećemo od Hrvatskog radija Otočac uz gradski park, skrećemo lijevo te vozimo ulicom Bana J. Jelačića do vojarne. Skrećemo desno i vozimo do mosta u Vivozama. Prelazimo Vivoški most, skrećemo lijevo te nastavljamo ravno u pravcu Prozora. Nastavljamo u istom pravcu dok s lijeve strane ostavljamo odvojak prema Lučkom mostu (2,1 km) i odvojak koji vodi prema mostu i Domu Prozor (3,5 km). Na 4,0 km skrećemo lijevo pod oštrim kutom i lagano se spuštamo prema meandru Šatrić. Vozimo lijevom obalom Gacke i zadržavamo smjer ravno iako prolazimo jedan odvojak s desne strane. Dolaskom do ceste koja vodi prema Orišković mostu skrećemo lijevo (5,4 km). Nakon prelaska mosta i dalje zadržavamo smjer ravno, iako prolazimo jedan odvojak s lijeve i jedan s desne strane, te jednu malu pilanu s desne strane odmah iza mosta. Na 6,5 km, kod trgovine na križanju, ispred nas je crkva Uzvišenja sv. Križa, skrećemo desno i dalje zadržavamo isti pravac do naselja Čovići iako s lijeve i desne strane prolazimo nekoliko odvojaka sporednih asfaltiranih putova. Prolaskom table za naselje Čovići, skrećemo desno na križanju kod Tončinog bunara (8,4 km). Prelazimo Tončin most (9,2 km) te zadržavamo pravac i nastavljamo u pravcu Crnog Jezera, na 10,7 km skrećemo lijevo i prelazimo na makadam. Makadamski dio staze, u cijeloj dužini, paralelan je s granicom lovišta 'Marković – Rudine', s lijeve strane staze, dok je lovište 'Crno jezero' desno u odnosu na stazu. Na raskrižju putova (13,4 km) skrećemo desno te ponovo desno iza šumarske kolibe (15,9 km). Dolaskom na raskrižje putova na 18,0 km skrećemo lijevo, nakon 1,5 km prolazimo pored malog uređenog odmorišta s prostorom za piknik ispod nastrešnice. Prolaskom pored kamenoloma s desne strane (24,2 km) na 25,0 km skrećemo lijevo i 400 m dalje kod napajališta (25,4 km) ponovo lijevo u brdo. Dolazimo na Kopije (25,9 km) tromeđu velebitskih sela Kosinja – Krasna – Kutereva, skrećemo desno i prelazimo na asfaltiranu podlogu. Na 29,5 km skrećemo desno za Otočac, lijevo nam ostaje Krasno. Na vrhu Grezina (30,5 km) skrećemo lijevo na makadam. Na križanju putova (30,8 km) nastavljamo ravno nakon čega sljedi izrazito strma nizbrdica. U Kuterevu kod bunara skrećemo desno (31,2 km) i prelazimo na asfalt. Sljedi skretanje desno kod hidranta (32,7 km) te ponovo desno na križanju na 33,6 km. Kod crkve BDM Karmelske u Kuterevu, na 34,0 km srećemo lijevo, potom ponovo lijevo na 37,9 km u pravcu Crnog Jezera. U Dulibama je ishodišna točka planinarske staze PU 'Panos' Kuterevo koja vodi na Korenski vrh. Planinarska staza sječe biciklističku na šumskoj cesti. Dolaskom na tzv. Buzdovan (40,0 km) kod trgovine skrećemo desno. Prolazimo Ranč „Munja“, odmorište s adrenalinskim paintball parkom. Dolaskom do crkve Sv. Petra i Pavla u Crnom Jezeru, kod križa (43,3 km) skrećemo lijevo te vozimo u pravcu Prozora cca 5 km. Prolazimo ispod nadvožnjaka auto-ceste Dalmatina i nakon laganog spusta ponovo smo na Šatriću (48,3 km) i zadržavamo pravac ravno, na 48,8 km skrećemo desno prema domu Prozor, kod kojega (49,6 km) skrećemo lijevo. Vozimo kroz naselje Prozor ravno sve do Konzuma (52,5 km) kada skrećemo desno i vozimo do Hrvatskog radija Otočac, gdje smo ponovo na polaznoj točci. Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod: BK Barkan Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276, E-mail: bk.barkan@gmail.com Web: barkanbike.wordpress.com Tz grada Otočca Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac Tel/fax: +385 (0) 53 771 603 Mob: 099 216 54 21 E-mail: info@tz-otocac.hr Web: www.tz-otocac.hr

Biciklistička staza "Ursa major"

Zovem se Jula. Kažu da pripadam vrsti europskih smeđih medvjeda (Ursus arctos) i da sam carica životinja u Hrvatskoj, najveća zvijer na ovim dinarskim prostorima. Moj se dom nalazi na krajnjim obroncima Velebita koje možete vidjeti dok prolazite stazom Ursa Major (Veliki medvjed). Najbliže ljudsko naselje mom stanu je Kuterevo, a postala sam poznata upravo zbog priče koju o meni pronose čuvari medvjeda u kuterevskom Utočištu. Kad stignete tamo i vi ćete je čuti. Ako vam se na tome putu posreći, vidjet ćete me kako s mladuncima prelazim preko proplanka. Možda naiđete tek na moje tragove u mokroj zemlji na stazi, vjerojatno sam ih ostavila prošle noći. Noćni sam lovac, a danju više volim drijemati. Noću me vjerno prati zviježđe Velikog medvjeda koje nikada ne zalazi ispod horizonta. Možda biste i vi trebali iskusiti poseban doživljaj noćne vožnje u pratnji mog zvjezdanog brata. Ako izmjerite širinu traga između mojih prednjih šapa, saznat ćete koliko sam velika. Već znate kako izgleda otisak moje prednje šape s čapcima jer je na mnogim suvenirima, dok otisak moje zadnje šape izgleda poput otiska bosog ljudskog stopala. Kažu da dnevno prohodam oko dva kilometra. Pravi sam sportski tip. Vrlo sam brza, potrčim i do 55 kilometara na sat, volim plivati, a moji mladunci vole se i penjati po drveću. Zimi volim imati dom, obično u nekoj spilji ili šupljem deblu. Brlog obložim mahovinom i granama crnogorice. I nemojte vjerovati da čvrsto spavam zimski san. Bolje je reći da mirujem jer tada se brinem o mladima. Niti jedna druga životinja ne dobiva mlade zimi. Preživljavam hraneći se isključivo iz zaliha sala. Stručnjaci su procijenili da 95 posto moje prehrane čini razno bilje, bobice, voće, korijenje, trave, žir, kesten, a med obožavam. Imam samo jednog neprijatelja. Ne ponosim se što sam visoko trofejna lovna divljač. Ugrožava me i bučna šumska mehanizacija, autoceste su ušle u moj teritorij i presjekle stoljetne prijelaze. Ima nesmotrenih medvjeda koji su nastradali zbog smeća u kontejnerima. Rijetka sam i zaštićena vrsta, u zapadnoj Europi moji bliski rođaci gotovo su istrijebljeni. Ovdje na Velebitu i okolnim obroncima ima nas još dosta. U gorskoj Hrvatskoj nas je oko 400. Vjerujem da smo zbog sličnih genetskih obilježja jedina šansa za opstanak naših malobrojnih rođaka u ostalim dijelovima Europe. Nisam opaka zvijer. Vrijedan sam i nezamjenjiv dio iskonske prirode koju treba zaštiti. Znam što je 1855. rekao poglavica Seattle: Što god se dogodi životinji, dogodit će se i čovjeku. Sve su stvari povezane. Dok budem u miru hodala ovim šumama i čovjek će opstajati. Moja je priča spomen na trajni suživot medvjeda i čovjeka koji me poštuje. A u poštovatelje prirode ubrajam i bicikliste. Dobro došli u moju šumu.

Opis biciklističke staze

Staza Ursa Major (Veliki Medvjed) srednje je zahtjevna staza, ukupne dužine 34,7 km s polaznom točkom kod brane na Vivoškom mostu, ispred bistroa 'Bumerang'. U cijelosti je asfaltirana i vodi u pravcu Velebitskog utočišta za mlade medvjede u Kuterevu. Naglasci ove staze su na posebno vrijednoj bio-raznolikosti i potrebi njenog očuvanja na ovom području koje obuhvaća dio Parka prirode Velebit i Gacke. Napunivši bidone vodom Gacke, polazimo od Vivoškog mosta kod bistroa 'Bumerang' i vozimo uz Karlov kanal do restorana 'Ribić'. Na 0,8 km skrećemo lijevo, vozimo preko mosta, koji vodi preko kanala kojim voda rijeke Like izlazi iz tunela i spaja se s rijekom Gackom. Nakon mosta na Y križanju putova (1,5 km) skrećemo desno, prolazimo preko prve brane i vozimo ispod nadvožnjaka autoputa, uz umjetni kanal Gacke. Dolaskom do druge brane (tunela) penjemo se malim serpentinama te skrećemo lijevo (3,3 km) na županijsku cestu i vozimo ravno kroz naselje Švica. S lijeve strane imamo prekrasnu vizuru Gornjeg švičkog jezera s drvenom kućicom na malom poluotoku na jezeru. S lijeve strane prolazimo i mjesno groblje, s desne crkvu Ivana Krstitelja te dolaskom do doma u Švici (trgovina 'Vinica') na Y križanju (5,8 km) nastavljamo lijevo, preko mosta dalje kroz Švicu. S desne strane ostavljamo kompleks stare vodene centrale na isušenom koritu Gacke, od koje se makadamom možemo spustiti do isušenog korita Donjeg švičkog jezera. Staza 'Ursa Major' vodi nas dalje laganim usponom prema kraju sela, odakle imamo pogled na suho korito Donjeg švičkog jezera s desne strane, na čijem dnu se dobro razaznaje ponor Perinka. Dolaskom na 8,3 km staze, možemo napraviti kratki predah u caffe baru 'Soriso'  ili skrećemo lijevo u Lipovlje te vozimo ravno kroz selo. Dolaskom do tzv. Buzdovana, na 11,8 km nalazimo se na raskrižju putova Crno Jezero – Dulibe, kod trgovine skrećemo desno u pravcu Duliba. Nakon 2 km kod Križa skrećemo desno prema Kuterevu i vozimo ravno oko 4 km. Dolazimo na trg kod crkve BMD Karmelske u Kuterevu, koja je i zaštitnica mjesta te skrećemo lijevo (17,7 km) i spuštamo se dalje ravno putem iza crkve. Uskoro se nalazimo 18 km dalje od naše polazne točke u volonterskom kampu Velebitskog utočišta za mlade medvjede Kuterevo. Tu ostavljamo bicikle i pješke odlazimo 250 m dalje, kako bismo posjetili nezaobilaznu točku na ovoj stazi - novi dom za napuštene mlade medvjede. Iz Volonterskog kampa, koji predstavlja bazu Velebitskog utočišta za mlade medvjede Kuterevo, ponijevši sa sobom poneki zanimljivi suvenir nastavljamo dalje, istim dijelom puta do crkve BDM Karmelske. Dolaskom do crkve (18,8 km) skrećemo lijevo i nastavljamo putem kroz Kuterevo, prolazimo pored pilane i ugostiteljskog objekta 'Butina'. Na 22,00 km dolazimo na križanje Kuterevo-Krasno-Otočac (tzv. Kuterevska ruka) i skrećemo desno prema Otočcu. Vozimo županijskom cestom, laganim spustom prema Gorićima. Dolazimo do točke na stazi na kojoj smo skretali za Lipovlje. Tu završava kružni dio staze i od ovog mjesta (26,3 km) nastavljamo pravo povratak istim putem prema Otočcu. Slijedi lagani spust u pravcu Švice. Vozimo pravo kroz selo, a prolaskom doma u Švici na Y križanju (28,8 km), lijevi krak vodi u pravcu autoputa, a mi vozimo desno kroz naselje. S desne strane bacamo još jedan pogled na Gornje švičko jezero.  Dolaskom do kanala kojim se voda rijeke Gacke i Like vodi u tunel, na 31,4 km desno se malom serpentinom spuštamo prema brani i vozimo uz kanal prema Šumećici. Prolazimo ispod nadvožnjaka 'Gacka', zatim uz branu u Šumećici i vozimo pravo prema restoranu 'Ribič'. Neposredno prije mosta (33,9 km) skrećemo desno i vozimo asfaltom uz Karlov kanal sve do bistroa 'Bumerang', gdje smo ponovo na polaznoj točci. (34,7 km). Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod: BK Barkan Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276, E-mail: bk.barkan@gmail.com Web: barkanbike.wordpress.com Tz grada Otočca Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac Tel/fax: +385 (0) 53 771 603 Mob: 099 216 54 21 E-mail: info@tz-otocac.hr Web: www.tz-otocac.hr

Biciklistička ruta 11 – Petrova Gora

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, ...) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 11 - Petrova Gora. Petrova gora predstavlja jedinstven šumski ekosustav čija je glavna odlika velika stabilnost i trajnost. Ovaj brdski masiv je izuzetno stanište za veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Na Petrovoj gori nalazi se Kraljev grob, po legendi grob zadnjeg kralja hrvatske krvi Petra Svačića koji je stradao 1097. godine u sukobu za hrvatsko prijestolje sa mađarskim kraljem Kolomanom. Također je Petrova gora poznata po prvoj partizanskoj bolnici koja je neotkrivena radila gotovo četiri godine sve do oslobođenja kao svojevrsni fenomen  narodnooslobodilačkog rata (1941.-1944.)Danas se u blizini nalazi lovački dom Muljava smješten u samom srcu Petrove gore. Ime je dobio po predjelu koji od davnine nosi naziv “Muljava” jer se na sutoku dvaju potoka, Velike i Male Radonje, nakuplja mulj. Danas je to suvremeno uređeni lovački dom otvorenog tipa koji u prekrasnom šumskom ambijentu pored bogate gastronomske ponude i komforno uređenih soba nudi pregršt sadržaja svojim posjetiteljima
Vozeći se ovom rutom primjetit ćete ostatke ratnih razaranja. Ljudi ovog kraja oduševit će vas prijaznošću i spremnošću da vam ispričaju kako je bilo za vrijeme trajanja rata, a i da vas upoznaju s prošlošću svog kraja. Svega nekoliko kilometara od centra grada Karlovca nalazi se mjesto Turanj. Njegovo predgrađe danas je poznato po razaranjima koje je preživjelo tijekom Domovinskog rata. S desne strane ceste, u mjestu, nalazi se budući muzej domovinskog rata u kojem možete upoznati dio najnovije hrvatske povijesti. Vožnja ovom prometnicom sve do mjesta Tušilović zahtijeva dodatan oprez zbog učestalog motornog prometa tijekom ljetnih mjeseci. Skretanjem iza Tušilovića prema Vojniću vožnja se nastavlja ugodnom lokalnom cestom koja prati rijeku Radonju sve do Turističkog centra Petrova Gora gdje možete nadopuniti svoju vožnju ugodnim odmorom u prekrasnoj šumi ili se prepustiti gastronomskim užicima koji se nude u lovačkoj kući „Muljava“. U drugom dijelu rute od Vojnića prema Turnju vožnja se nastavlja kroz sela i zaseoke. Povremeno će vam se činiti kao da je ovdje vrijeme stalo, jer priroda izgleda gotovo netaknuto

Biciklistička ruta 10 – Slunj, Rastoke

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, ...) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 10 - Slunj, Rastoke.
Rastoke su nastale igrom prirode na utoku rijeke Slunjčice u rijeku Koranu. Priroda se poigrala modrozelenim vodama rijeke Slunjčice i rastočila ih u mnoštvo prštavih slapova i slapića od kojih su najljepši Buk, Hrvoje i Vilina kosa. Po svom nastanku, Rastoke su zapravo prvi uvod u Plitvička jezera. Za razliku od tih jezera, Rastoke su posebne po tome što se u to bogatstvo zelenila po otočićima i hridima pred tristo godina ispreplelo ljudsko naselje s mlinicama žličarama. Ono što je priroda tisućama godina stvarala, a čovjek kasnije, prilagođavajući se prirodnim uvjetima, izgradio, s okolnim vapnenačkim stjenama, starim gradinama i gradićem Slunjem skladno se uklapa u jedinstvenu cjelinu. Zbog te skladnosti povijesne, etnografske i graditeljske kulturne baštine Rastoke su nezaobilazno mjesto za posjetiti za svakog cikloturista. Vožnjom kroz sela pored ruševina Starog grada dolazite do djela staze koja će vas laganim usponima dovesti do Podcetina sa čijih ruševina možete uživati u pogledu na Cetingrad s okolicom. Na povratku, ispod samog Slunja, obavezan je posjet selu Rastoke smještenom na rijeci Slunjčici čije su “ulice” išarane mnogobrojnim slapovima istoimene rijeke čije vode su čiste i pitke. Centrom grada Slunja kojim prolazi Jozefina krećete na vožnju usponom uz Stari grad u pravcu sela Popovac. Kroz visoravan ćete se približiti granici sa susjednom državom Bosnom i Hercegovinom. Uspon koji slijedi dovesti će vas na ruševine Starog grada u Podcetinu s nezaboravnim pogledom na Cetinu i susjednu državu. Cetingrad je imao važnu ulogu u hrvatskoj povijesti kao prvo mjesto u kojem je održan hrvatski sabor. Sam gradić dočekati će vas svojom obnovljenom arhitekturom i gostoljubivim stanovništvom. Zelenilo šuma i polja pratit će vas na povratku u Slunj. Kod mjesta Ponor udaljenog jedan kilometar od staze nalazi se neobična pećina uz rijeku. Na desnoj strani prije samog centra Slunja svakako se spustite u selo Rastoke. Neobična arhitektura kuća čiji su temelji sagrađeni od vapnenca neće vas ostaviti ravnodušnima.

Biciklistička ruta 9 – Rakovica, Saborsko

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, ...) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 9 - Rakovica, Saborsko.
Rakovica je smještena uz granicu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Kroz Rakovicu prolazi glavna magistralna prometnica od Zagreba preko Karlovca i Plitvičkih jezera do Jadranskog mora s ogrankom prema Bihaću. Kao naselje Rakovica se pojavljuje u srednjem vijeku, a drugo veće naselje je frankopanski grad Drežnik koji se spominje već u 11. stoljeću. U vrijeme turskih osvajanja Drežnik je bio vrlo važno obrambeno uporište, više puta osvajano, razrušeno i ponovo obnavljano. Današnji ostaci utvrde zaštićeni su spomenik kulture, a podno grada na obali Korane obnovljena je mlinica i uređena poučna staza. Saborsko je brdsko mjesto smješteno u zakrivljenoj dugoj i uskoj kotlini. Vjerojatno je to i najduže selo u Hrvatskoj. Od ulaza sa strane Plaškog, do kraja zaseoka Sertić-Poljane dugo je 12 km. Četvrtina Saborskog dio je nacionalnog parka Plitvička jezera. Osobito je zanimljiv posjet prašumi Čorkova uvala. U prašumi ćete naći stojeća suha i prelomljena stabla, te odumrla stabla koja leže na tlu i u različitim su fazama  raspadanja. Sve je prepušteno zubu vremena bez utjecaja čovjeka. Od Saborskog šumska cesta kroz Čorkovu uvalu vodi do jezera Kozjak. Prvi dio staze prolazi kroz Nacionalni park Plitvička jezera, a vozit ćete se i Čorkovom uvalom koja je dijelom prašuma. Zbog pogleda na Plitvička jezera koji ostavlja bez daha, uspon je vrijedan truda. Drugim djelom staze nastavljate putovanje preko mjesta Plaški do Josipdola. Lokalna cesta preko Mrežnice do Slunja namjenjena je istinskim ljubiteljima tišine dok se voze kroz prirodu. Iz centra Rakovice vozi se vrlo prometnom cestom do skretanja na lokalnu cestu prema selu Poljanak. Tu je moguće nastaviti vožnju lokalnom stazom koja preko Sertić Poljane i Čorkove uvale vodi do Saborskog, ili ostati na asfaltnom dijelu rute i nastaviti vožnju laganim uspinjanjem prema Saborskom. Kako je većina područja kojim se vozite pod zaštitom prirode, pomisao da ste možda u nekom prapovijesnom filmu neće vas napuštati jer će vam visoravni koje se otvaraju uz stazu zaustavljati dah. Dolaskom iznad jezera Kozjak otvorit će vam se pogled na modro-zeleni biser. Nakon Saborskog slijedi spust u Plašku dolinu te vožnja do mjesta Josipdol. Nakon Josipdola pa sve do ulaska u mjestu Tounj i skretanja na lokalnu cestu za Kamenicu Skradničku, potreban je dodatni oprez radi pojačanog motornog prometa. Vožnja do Slunja uz veći spust na most preko rijeke Mrežnice i zatim jači, ali ne predugačak uspon, otvorit će prekrasan pogled na sam kanjon. Od Slunja pa sve do Rakovice potreban je oprez zbog pojačanog motornog prometa. U Rakovici postoji nekoliko biciklističkih lokalnih ruta i staza koje vam nude poseban doživljaj i mogućnost upoznavanja krajolika, a svakako stoji preporuka posjeta Baraćevim špiljama.

Biciklistička ruta 8 – Sabljaci, Klek

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, ...) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 8 - Sabljaci, Klek.
Jezero Sabljaci udaljeno je svega nekoliko kilometara od grada Ogulina i jednodnevno je odredište mnogih mještana. Na svojim obalama jezero nudi raznolike mogućnosti provođenja aktivnog odmora. U mjestu Ribarići nalazi se Bike park povezan s lokalnim brdskim rutama za nadopunu aktivnosti vezanih uz vožnju biciklom.  Bjelolasica kao najviša planina Gorskog kotara nalazi se unutar gorja Velika Kapela s vrhom Kula (1534 m) i planinom Klek (1182 m) kao i strogim prirodnim rezervatima: Bijele stijene (1335 m) i Samarske stijene (1302 m). Ime je dobila po uskome svijetlom hrptu koji se ističe iznad šumskog pojasa osobito kad je pod snijegom. Dugačka 7 km, vrlo strmih strana, obiluje prostranim i gustim šumama prošaranim vapnenačkim stijenama i prostranim livadama, a šumski putevi i ceste povezuju ih u jedinstveni kaleidoskop šuma i proplanaka pružajući nezaboravan doživljaj ljubiteljima prirode, pješačenja, biciklizma i drugih aktivnosti. Vožnja uz jezero Sabljake očekuje vas u prvom dijelu ove rute, a zatim uspon do Modruša te prijevoja Male Kapele. Dolaskom do Jasenka  upoznat ćete dobar dio Bjelolasice, a vožnjom uz Klek vratiti se do Ogulina. Prvi dio rute vodi vas od centra Ogulina na jezero Sabljake. Za bicikliste koji nisu ljubitelji uspona, preporučamo vožnju oko jezera, eventualno do mjesta Ivanec i Šmitovog jezera te povratak u Ogulin. Uspon nakon jezera Sabljaci prema Modrušu i zatim izlazak na prometniju cestu preko Male Kapele, koliko god da je zahtjevan, nudi poseban doživljaj planinske vožnje. Nakon spusta do mjesta Jezerane, vožnjom do Jasenka  prolazit ćete kroz šumovite predjele i slabije naseljena mjesta po cesti vrlo preglednoj i sa rijetkim motornim prometom. U Jasenku se možete voziti i lokalnim biciklističkim stazama ili posjetiti HOC Bjelolasica (udaljen od rute svega 4 km). Šumskom stazom moguć je dolazak do Modruša, a ako se odlučite za ovu varijantu svakako se zaustavite u Kujinoj dragi gdje se nalaze špilje bez dna, jedno od omiljenih mjesta speleologa. Kod mjesta Bjelsko također postoji lokalna mtb staza za vožnju oko planine Klek (1181 m). Zbog neobičnog oblika planine u narodu su nastale legende o usnulom divu, ali i o okupljanju vještica, vila i vilenjaka iz cijelog svijeta za vrijeme olujnih noći. Prolaskom kroz Bjelsko, bjelogorična i crnogorična šuma povremeno će razmaknuti svoje zelenilo kako biste imali pogled prema Kleku. Od Jasenka se vozite cestom Rudolfinom koja će vas dovesti do predgrađa grada Ogulina kod mjesta Puškarići, gdje uz stari mlin na Dobri možete pronaći mjesto za opuštanje i osvježenje prije povratka u grad.

Biciklistička ruta 7 – Ogulin

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, ...) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 7 - Ogulin.
U samom centru grada Ogulina nalazi se Frankopanski kaštel nastao oko 1500-te godine iznad ponora rijeke Dobre - Đulinog ponora. Osnivač  grada bio je Bernardin Frankopan, jedan od najmoćnijih velikaša svoga vremena. Danas je u tom zdanju Zavičajni muzej otvoren 1967. godine. Ima nekoliko zbirki: arheološka, etnografska, starog oružja, spomen soba Ivane Brlić-Mažuranić, planinarsko-alpinistička te izložba akademskog slikara podrijetlom iz Ogulina koji je muzeju darovao oko 200 svojih radova – Stjepana Galetića. U dvorištu kaštela redovito se održava Festival bajke, a to je ujedno i polazno mjesto svake godine za Ciklobajku. Sam grad sa svojom kulturno-turističkom ponudom zadovoljit će i najzahtjevnije cikloturiste Najljepši pogled na Ogulin s okolicom doživjet ćete nakon uspona u prvom dijelu staze. Prelaskom rijeke Dobre, u drugom dijelu prolazite selima i ulazite u Ogulin kroz savršen drvored iz smjera Oštarija. U centru Ogulina nalazi se Đulin ponor uz kojeg se veže legenda o Đuli ili Zulejki koja se zbog nesretne ljubavi sunovratila u ponor rijeke Dobre. U prvim zapisima Ogulin se naziva Zulum grad ili Julin grad, te tako vožnju započinjemo na samom povijesnom korijenu današnjeg grada. Nakon uspona možete uživati u panoramskom pogledu na cijeli grad s okolicom i planinu Klek iznad grada. Prolaskom kroz mjesto Trošmarije te pored rijeke Dobre i autoputa, vozite se brežuljkastim predjelima kroz sela do Tounja. Tounj se nalazi na prometnici Jozefini, a znamenit je njegov dvokatni kameni most preko rijeke Tounjčice koji je građen u dva navrata i jedinstven po svom postanku i obliku. Nastavak staze vodi kroz Ogulinsko polje koje je jedno od većih krških polja u Hrvatskoj. Na povratku, nezaobilazan je Marmontov kameni most u Oštarijama i jezero Sabljaci kojim ćete doći do grada bogate kulturno-povijesne baštine.

Biciklistička ruta 6 – Duga Resa

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, ...) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 6 - Duga Resa.
Duga Resa s okolicom područje je neobično privlačne ljepote, smješteno u podnožju brda Vinica (321 m) uz modrozelenu ljepoticu Hrvatske -rijeku Mrežnicu. Brdo Vinica sa šetalištem Tušmer pruža mogućnost za ugodnu šetnju ili vožnju biciklom uz rijeku Mrežnicu i gorskim uzvisinama Vinice. Rijeka Mrežnica svojom bojom, čistom vodom, sedrenim barijerama, kaskadama, brzacima i slapovima privlači kupače, ribiče i sve ostale ljubitelje riječnog športa. Dugoreška vinorodna okolica sve više obogaćuje ponudu kvalitetnih vina na budućoj vinskoj cesti. U ovom mirnom i lijepom gradiću očuvane prirode možete ugodno boraviti uz raznovrsnu ponudu športsko-rekreativnih sadržaja i bogat izbor domaćih specijaliteta priznatih ugostitelja. Nakon prolaska kroz sela, vožnjom uz obalu rijeke Korane, proći ćete kroz šumovite predjele prije samog ulaska u Generalski Stol. Drugi dio ove staze slijedi tok rijeke Mrežnice poznate po bistroj vodi i mnogobrojnim slapovima cijelom svojom dužinom, do povratka u Dugu Resu. Od hotela Duga Resa, vozimo se centrom preko mosta na rijeci Mrežnici prema Belajskim Poljicama. Vozeći se lokalnom prometnicom na kojoj gotovo da i nema prometa, prolazit ćete kroz šume i polja bogata prepelicama. Uz Koranu ćete uživati u nedirnutoj prirodi, a u šumi nakon sela Perjasice iznenadit će vas leptiri. U Mateškom selu nalazi se crkvica Sv. Jurja koju svakako razgledajte jer zidovi rastu iz temelja koji su složeni od poklopaca i dijelova sarkofaga (pretpostavlja se da je ovdje bilo središte proizvodnje sarkofaga Rimskog carstva). Prolazeći kroz Generalski Stol vozimo se glavnom prometnicom - cestom koju je izgradila austrijska vlast prije 225 godina i nazvala je Jozefina. Iako danas moderna prometnica, narod je zadržao ime kojim su je nazvali graditelji. S Jozefine skrećemo na prijelaz preko rijeke Mrežnice kod Mrežničkog Briga te dodirujemo obalu rijeke i slijedeći njen tok dolazimo u Dugu Resu.
 

Biciklistička ruta 5 – Netretić

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, ...) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 5 - Netretić. Cijeli netretićki kraj kao da je stvoren za šetnje i uživanje u ljepotama prirode, a opet je oplemenjen i prekrasnim zdanjima. Tako u Novigradu na Dobri možete posjetiti Stari grad koji se trenutno restaurira, ali je jedna njegova kula u potpunosti završena i na njoj je uređen vidikovac s kojeg puca pogled na dolinu Dobre. Odmah podno Starog grada je stari most čiji današnji izgled datira iz 1736. godine u vrijeme gradnje Karolinske ceste. Ako se tijekom ljetnih vožnji umorite, osvježenje možete potražiti u kupanju odmah podno mosta ili na nekom malom kupalištu kojih ima bezbroj uz pitome obale rijeke Dobre. Mjesto Novigrad na Dobri nekad je nosilo ime Crikveno Selo, što se još i danas zna čuti od starijih mještana. Nastalo je u blizini starog grada Novigrada, sagrađenog 1193. godine na stijeni iznad Dobre. Vozeći se stazom uz rijeku Kupu koja vas vodi do mjesta Bosiljevo uživat ćete u vožnji praćeni mirisom paprati. U povratku, jednim dijelom dodirnut ćete obale rijeke Dobre i ugledati ruševine staroga grada. Od centra Netretića očekuje nas spust te laganiji uspon prema Vukovoj Gorici širokom prometnicom slabijeg motornog prometa. Od V. Gorice prelaskom ispod autoputa ulazimo u carstvo paprati i dolazimo u pitoreskno mjesto Bosiljevo. Vozeći se iz Bosiljeva možemo vidjeti sačuvanu seosku arhitekturu drvenih kuća do kojih se uspinjemo i od kojih se spuštamo vozeći se zelenim oazama. Nakon susreta s rijekom Dobrom i vožnjom kroz Jarče polje, pa podno dvorca Novigrad na Dobri i autoputa, započinjemo uspon prema Netretiću preko Brajakovog brda.

Biciklistička ruta 4- Žakanje

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, ...) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 4 - Žakanje.
Najznačajnija prirodna znamenitost općine Žakanje je svakako rijeka Kupa koja svojim tokom od Stankovaca do Bubnjaraca obgrljuje ovaj prostor. Kupa je čista rijeka, bogata ribom. Tu se može naći som, šaran, štuka, klen, mrena, plotica i ostale vrste slatkovodnih riba. Na cijelom toku Kupe koji prolazi općinom Žakanje nalazi se dvanaest prekrasnih slapova. Na ponekom od tih prirodnih fenomena sačuvane su stare mlinice, a četiri su slapa nanovo uređena: Sračak, Pravutina, Mišinci i Bubnjarci. Ljeti se s užitkom možete i okupati na uređenim kupalištima. Posebno su uređena kupališta u Pravutini, Jurovu i Bubnjarcima. Penjući se laganim usponom prvim dijelom staze uz Kupu kroz sela doći ćete do kanjona Kupe, a zatim šumovitim predjelima i spustom do Netretića. Drugi dio staze prolazi brežuljkastim predjelima preko Ozlja u pravcu Kamanja. U prvom dijelu staze očekuje vas vožnja kroz sela obalnog dijela Kupe. Najprije laganim usponom koji postaje nešto strmiji, nakon sela Mošanci, dići ćete se na 300 metara iznad rijeke i imati pogled na “zeleni” kanjon rijeke i susjednu državu Sloveniju. Vožnjom obroncima Lipnika kroz zaseoke i sela, nakon prolaska Rosopajnika, spustit ćete se na raskršće prema Netretiću. Širokom prometnicom laganijim usponom dolazite u Netretić, te nastavljate vožnju prema Modrušu pored stare kurije iz 19. stoljeća. Nakon Tomašnice vozite jednim dijelom do Jaškova stazom broj 1. Iz Jaškova vozite do M. Erjavca, a nastavljate prema Ozlju. Samo nekoliko kilometara od M. Erjavca nalazi se mjesto Svetice u kojem se nalazi Pavlinski samostan. To je ujedno i alternativni dio rute koji vas vodi do samostana, a zatim preko Ribnika je moguć odlazak do Netretića ili Karlovca. Prolaskom pored Ozlja ulazimo u šumovito–brdovite predjele koji nas kroz sela vode do Kamanje. U Kamanji posjetite špilju Vrlovka. Nakon Kamanja u Bubnjaračkom Brodu nalazi se i granični prijelaz. Tu možete pronaći mnogobrojne restorane i trgovine.

Biciklistička ruta 3 – Ozalj

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, ...) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 3 - Ozalj. Na vapnenačkoj stijeni ponad tihe zrcalne Kupe, osovio se zrinsko-frankopanski stari grad - simbol Ozlja i srce njegovog povijesnog razvitka. Unutar zidina, kao i u okolici mjesta, nađeni su prapovijesni, starorimski i srednjovjekovni arheološki nalazi, no prvi povijesni zapis o gradu potječe iz 1244. godine. Prema svojoj vrijednosti stari grad Ozalj pripada prvoj spomeničkoj kategoriji. U njemu je smještena bogata zbirka zavičajnog muzeja. Okolicom Ozlja rasuta su mnogobrojna sela, a jedno od najstarijih je svakako Vivodina, smještena na hrptu brijega. S lijeve i desne strane otvara se prekrasan pogled na gustu šumu, duboke dolove, raštrkane zaseoke i vinorodne brežuljke. Krajobraz sela nadvisuje visoki zvonik župne crkve Sv. Lovre koja je jedan od najvrjednijih spomenika baroknog graditeljstva ozaljskog kraja. Vožnjom od sela do sela smještenih na vrhovima brežuljaka Parka prirode Žumberak moći ćete uživati u panoramskom pogledu, osobito sa Lovića Prekriškog. Prelaskom mosta preko Kupe u samom Ozlju ugledat ćete “Munjaru”. Iz centra Ozlja uspinjemo se prema Starome gradu koji pripada prvoj spomeničkoj kategoriji, a neslužbeno je bio hrvatska prijestolnica u 17. stoljeću za vrijeme vladavine bana Petra Zrinskog. U Starome gradu svakako razgledajte bogatu zavičajnu zbirku. Nakon prvih uspona počinje lagodnija vožnja uz rijeku Kupu do mjesta Kamanje gdje prelaskom Kupe ulazimo u šumovite predjele i Park prirode Žumberak. Vožnja ovim dijelom tražit ce od vas stalne izmjene ritma. Nakon uspona slijedit će spust i tako sve do povratka u Ozalj. Najdulji uspon je prema mjestu Vivodina. Nagrada za taj trud je pogled na zelene brežuljke vinorodnog područja. Najstrmiji uspon, ali s najljepšim panoramskim pogledom, očekuje vas na putu do crkve Sv. Križa u Lovicu Prekriškom. “Tko nije bio na Loviću Prekriškom, taj se nije nagledao hrvatske domovine”, rekao je pjesnik D. Trstenjak. Prolaskom kroz sela Ferenci i Škaljevica dolazite u Vrhovac, a nakon Vrhovca spuštate se kroz Zaječko selo na most preko Kupe. Pogled će vam se prvo zaustaviti na Kamenoj zgradi Munjare. Ona je sagrađena 1908. godine i koristi se kao hidroelektrana. Na drugoj strani je Stari grad Ozalj.

Biciklistička ruta 1 – Karlovac

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, ...) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 1 - Karlovac. U 16. st. podignut je renesansni grad u obliku šesterokrake zvijezde u medurječju četiri rijeke – Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre. Karlovac se kasnije razvio u barokni grad s brojnim primjerima „pučkog baroka“, no popularna karlovačka Zvijezda i danas je privlačna za obilazak grada i šetnju uz šanceve. Samo ime Karlovac (Carlstadt) grad je dobio u čast svog osnivača austrijskog nadvojvode Karla Habsburškog. Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km istočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu. Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu. Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad - Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica. Ova staza će vas voditi od samog centra grada Karlovca kroz prigradska naselja i sela do obala rijeke Dobre. Vožnja uz Dobru završava prijelazom mosta u Novigradu na Dobri, a nastavlja se brežuljkastim krajolikom do starog grada Dubovac. Vožnja počinje prolaskom kroz staru jezgru Karlovca koja ima oblik pravilne šestokrake zvijezde okružene srednjovjekovnim šancevima. To je ujedno jedan od najljepših primjera renesansnog tlocrta grada i obrambene arhitekture. Kasnije se Karlovac razvio u barokni grad s brojnim primjerima “pučkog baroka” u čijem ugođaju ćete svakako uživati. Nakon prijelaza mosta na rijeci Kupi prolazimo prigradskim naseljima i selima koja su okružena obrađenim poljima kukuruza i bez većih napora stižemo do mjesta Jaškovo. Dolazimo do rijeke Dobre, a kod restorana “Papalina” moguć je prijelaz mosta i povratak u Karlovac kroz selo Zadobarje. Vožnja se nastavlja uskom asfaltnom cestom bez većeg prometa koja prati rijeku Dobru i vodi nas u Novigrad na Dobri. Prelaskom starog kamenog mosta započinje uspon prema utvrdama staroga grada s obnovljenom kulom koja je ujedno i vidikovac. S vidikovca ćete moći gledati krivudanje rijeke Dobre utonule u zelenilo okoliša. Vožnja brdovitim predjelom kroz zaseoke i sela donijet će poseban užitak svakom zaljubljeniku u vožnje kroz prirodu. Nakon sela Vučjak počinje jači spust prema staroj utvrdi Dubovac koja datira iz 13. stoljeća i koja je smještena na brežuljku iznad grada. S jedne od njenih kula možete vidjeti gotovo cijeli grad kojem se vraćate.

Biciklistička ruta 2 – Draganić

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, ...) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 2 - Draganić.
Ovaj pitomi reljef i krajolik daje vam priliku za razgledavanje, boravak te rekreativne aktivnosti u raznim oblicima. Na zapadnom povišenom dijelu su vinogradi, klijeti i vikendice te sakralni spomenici kulture, a od novijeg vremena i označene biciklističke staze, dok se u središnjem nastanjenom području nude razni ugostiteljski sadržaji. Na području ribnjaka i ostalih voda možete se okušati u ribolovu, a u nizini su šume sa stoljetnom opstojnošću i pretežito hrastom lužnjakom. Tu se možete baviti lovom ili gljivarstvom. Najljepši pogled na Draganić je svakako s brda Piramida. Iako samo brdo nema veliku nadmorsku visinu (220 m), zbog svog položaja i oblika pruža prekrasan pogled na cijeli Draganić i njegovu okolicu. Prvi dio ove staze vas vodi kroz Draganičku šumu do ribnjaka, dok vas u drugom dijelu očekuje vožnja uz Kupu do Ozlja, te povratak Dolinom kardinala uz golf terene i obalna sela. Od centra mjesta Draganić prolaskom kroz selo Lazina i prijelazom autoputa ulazimo u carstvo tišine ravničarske šume. Ruta je lagana pa se preporučuje biciklistima s manje iskustva. Vožnja makadamskom cestom okruženom cvrkutom ptica i pokojim pratiteljem kao što su srne, vraća nas prirodi na najljepši mogući način. Očekuju vas prijelazi kanala koji spajaju rijeke i Draganički ribnjak u kojem ce vas iznenaditi rode i divlje patke. Drugi dio staze upoznaje vas s nacinom života ljudi uz rijeku Kupu. Nakon G. Pokupja cesta skoro dodiruje samu rijeku, a povremeno ste odvojeni obrađenim poljima i naseocima gdje možete susresti lokalno stanovništvo. Prijelazom rijeke Kupe u Ozlju vraćate se drugom obalom prema Draganiću. Pogled na rijeku povremeno će vam spriječiti jedinstveni golf tereni u Dolini kardinala, ali već u drugom dijelu moći ćete vidjeti cestu koju ste odvozili.

Staza dabarskog brevijara

Kad krenete u još jednu biciklističku avanturu putem krša, stazom Dabarskog brevijara, pružit će vam se prilika da širom otvorite zagubljenu knjigu zadivljujućih prizora, ali i da svojim prolaskom postanete izravnim sudionikom revitalizacije toga zaboravljenog kraja. Najmanje je to poznat cestovni pravac prema, gle čuda, Plitvičkim jezerima. Jedinstvenost i autohtonost prostora, baštine i identiteta obilježava cijelu rutu, što sugerira i sam naziv koji je staza dobila po srednjovjekovnom glagoljskom kodeksu, Dabarskom brevijaru, nastalom 1486. godine u mjestu Dabar nedaleko Otočca. Na putu dinamične izmjene raznolikih pejsažnih vinjeta zadivit će vas bogatstvo flore i faune, raznježiti kolonije leptira, zapanjiti glasan zuj kukaca daleko od jeke civilizacije, a sigurno ćete zastati kako biste pomnije razgledali ljubičasto paperje u sjenovitoj šumi, raritetnu šumsku orhideju – grimizni kaćun. Okrijepiti se možete djevičanski čistom vodom koja iz nekoliko vrela teče jarugom prema mlinici na ulazu u selo, a potom se postepeno gubi u krškim pukotinama dabarskog polja. Na neobičnom brežuljku dominira crkva sv. Mihovila, sagrađena 1730., a malobrojni stanovnici bave se poljoprivredom i seoskim turizmom. Lokalni jelovnik sadrži egzotične specijalitete kakve je nemoguće naći igdje drugdje, dabarsku urdu, dabarski popasak, dabarske štroklje s košćicama od tikve, med sa saćem šumskih pčela… Područje obiluje i drugim zanimljivostima, kao što je legenda koja kaže da je nedaleko Osmanagino polje dobilo ime po teško ranjenom turskom vojskovođi Osman-agi, koji se sakrio u šuplje deblo na tome polju i umro, ili neistražena Antićeva pećina u kojoj, kažu mještani, prebiva čovječja ribica. Dabarski brevijar, čije ime staza nosi, spada među pet najpoznatijih hrvatskih brevijara iz 15. stoljeća, a čuva se u HAZU u Zagrebu. Sadrži 306 pergamentnih listova ispisanih glagoljskim pismom na hrvatskom jeziku, a među oslikanim inicijalima naročito se izdvaja stranica s glagoljskim 'V'. Da je ta značajna knjiga glagoljaške hrvatske baštine pisana baš u Dabru, svjedoči naknadni zapis popa Stipana o dugovanjima mjesnoj dabarskoj crkvi u kojem navodi mnoga dabarska prezimena.

Opis biciklističke staze

Staza Dabarskog brevijara vrlo je zahtjevna staza, ukupne dužine 37,3 km s polaznom točkom udaljenom 2,1 km od BARKAN rent-a-bike točke. Nakon što smo prethodno dobro provjerili svoju opremu i napunivši bidone vodom Gacke, polazimo od BARKAN rent-a-bike točke 1. te vozimo ulicom Stjepana Radića 2,1 km u pravcu Dabra, gdje je polazna točka kružnog dijela staze Dabarskog brevijara (463 mnm). Na raskrižju za Dabar-Škare-Podum (kod Lozonje), krećemo lijevo stazom Dabarskog brevijara. Dolaskom na slijedeće raskrižje D.Klanac-Dabar-Glavace (3,8 km) produžavamo pravo u pravcu Dabra i tu počinje uspon. Dolaskom na prijevoj 'Vrbovica' (10,6 km) koji se nalazi na 780 mnm počinje lagani spust prema Dabru. Kod spomenika palim braniteljima 119. brigade HV-a (11,6 km) 5. nastavljamo asfaltom desno prema Dabru. Slijedi spust u Dabarsku dolinu. Dolazimo do Vrela potoka Jaruga u Dabru (16,6 km) 6. 7. i punimo bidone pitkom vodom te nastavljamo ravno preko starog kamenog mosta prema izlazu iz sela. Na 20,1 km dolazimo na raskrižje od kojega jedan krak vodi u pravcu Ličke Jasenice i dalje prema NP Plitvička jezera, tu skrećemo desno prema Petrinić polju. Već nakon 30 m skrećemo lijevo na makadam odakle slijedi uspon u dužini cca 2 km, ispranim kamenim putom. Nakon uspona, dolaskom na 755 mnm slijedi spust poljskim putem u Petrinić polje. Na raskrižju poljskih putova (22,5 km) idemo desnim. Dolaskom do starog bunara (23,4 km) skrećemo desno dalje u Petrinić polje. Kod zadnje kuće u Petrinić polju (naselje Galinka) skrećemo ponovo desno i imamo nagli uspon šumskim putom (vododerina) u dužini oko 2 km. Dolaskom na najvišu točku na stazi (795 mnm) – vidikovac Milankovac 9. - slijedi strmi spust makadamom (vododerina) prema Doljanima. Na raskrižju dva puta (28,0 km) skrećemo lijevo u pravcu naselja Narandžići. Prolaskom između kuća u naselju Narandžići, na 28,5 km dolazimo na asfalt i skrećemo desno. Vozimo pravo do raskrižja Otočac – Škare (30,8 km), pratimo oznaku za Otočac i skrećemo desno. Lijevo je odvojak za Zalužnicu. Na slijedećem raskrižju (33,6 km) kod autobusnog stajališta vozimo lijevo prema Otočcu, a desno ostavljamo odvojak prema Doljanima. Dolaskom do pravoslavne crkve u Škarama (34,2 km) pratimo asfalt lijevo u pravcu Otočca. Nakon cca 2 km, kod skretanja za gradsko odlagalište otpada (36,5 km) nastavljamo voziti desno prema gradu. Na 37,3 km dolazimo na točku s koje smo krenuli u kružnu vožnju stazom Dabarskog brevijara, te nam preostaje još 2,1 km vožnje u povratku do BARKAN rent-a-bike točke 1. u dvorištu iza caffe bara 'Enigma' 1.. Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod: BK Barkan Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276, E-mail: bk.barkan@gmail.com Web: barkanbike.wordpress.com Tz grada Otočca Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac Tel/fax: +385 (0) 53 771 603 Mob: 099 216 54 21 E-mail: info@tz-otocac.hr Web: www.tz-otocac.hr

Biciklistička staza „Tri jezera“

U krškome kraju, kakav je Gacka, jezera su čudo prirode, evo ih ondje gdje bi ih čovjek najmanje očekivao. Poneka skrivena, samo najveći poznavatelji nešto o njima znaju, poneka otvorena poput duše domaćega čovjeka. Biciklistička staza „Tri jezera“ je jedinstvena, povezuje Crno jezero, Gornje švičko i Donje švičko jezero. Crno jezero je periodično, puni se vodom u kasnu jesen pa tako sve do kasna proljeća. Ime je dobilo po gustoj okolnoj šumi koja njegovo zrcalo čini nadasve tamnim - crnim. A ovo jezero omogućava rijetki, gotovo bizarni, prirodni fenomen, a to je rast hrasta lužnjaka, vrste koja treba obilje podzemne vode. Toj vrsti hrasta podneblje je ravnica s velikim rijekama, a ovdje – krš. Od Crnoga jezera se uređenom stazom lako stiže kroz idilične šumske pejzaže do drugoga jezera. Gornje švičko jezero se nalazi na nekadašnjem lijevom rukavcu rijeke Gacke. Pitoreskno je to jezero koje vodu dobiva podzemljem i nikada ne presušuje. Ima ono svoj mali otok, s drvenom kućicom i jablanovima, samo rijetka jezera imaju svoj otok, u pitomu okružju Švice. Ribički je to raj na kapitalne primjerke štuke i šarana. Od Gornjega švičkoga jezera se lako stiže do najnižega trećega jezera. Donje švičko jezero je, nažalost, platilo danak civilizaciji, ono je isušeno 60-tih godina prošloga stoljeća pošto su vode rijeke Gacke odvedene tunelima i kanalima do turbina HE Senj. Ali impresivno je još uvijek i dade naslutiti nekadašnju veličinu i ljepotu, kada je na velikome švičkome slapu bila s jedne i druge strane kaskadno poredana niska više od dvadesetak mlinica, pilana, stupa i koševa, o čemu svjedoče više ili manje očuvani ostatci tradicijske gradnje na vodi. Svoju pravu valorizaciju na okamenjenu slapu čekaju i ostatci prve malene hidrocentrale. Vožnja biciklom po dnu jezera otkriva najveći ponor Bezdanku ili Perinku, koji svoje drugo ime dobi po nesretnoj djevojci Peri, okonča ona svoj mladi život u tom ponoru. Još i danas iz dubine ponora šúme jecaji kletve zbog neuzvraćene ljubavi.

Opis biciklističke staze

Staza Tri jezera srednje je zahtjevna staza, s polaznom točkom na Vivoškom mostu, s lijeve strane je prekrasna poznata vizura vivoškog slapa 5 3 Krećemo s mosta lijevo te odmah prvim odvojkom desno. Nakon zadnjih kuća (kod Francetića) skrećemo lijevo i nakon 1,20 km slijedi uspon makadamom. Nakon uspona (1,60 km) skrećemo desno na nadvožnjak i prelazimo autoput. U Obilju smo, u blizini se nalazi malo uređeno izletište Hrvatskih šuma, s drvenom kućom i uređenim mjestom za odmor i roštilj. Već 200 m dalje, nakon nadvožnjaka, slijedi lagano spuštanje i skretanje lijevo te nakon 700 m opet lijevo, zadnji put ispod nadvožnjaka, finim makadamom. 200 m dalje dolazimo do rampe, obilazimo ju i nastavljamo u istom pravcu. Na 3,6 km dolazimo ponovo na asfalt, skrećemo oštro desno. Dolaskom na Y križanje (4,00 km) nalazimo se na točci u kojoj se dodiruju Barkanova staza i staza Tri jezera. Lijevo je oštro skretanje prema Šatriću (na Barkanovu stazu), ali mi nastavljamo pravo kroz Obilje. Vozimo lagano uzbrdo, prije nadvožnjaka (4,70 km) skrećemo oštro lijevo i vozimo makadamom. Slijedi oštro skretanje desno, na 6,00 km te 200 m dalje s puta koji vodi prema apartmanima 'Mistral' 5 opet desno. Vozimo se šumskim putem i dijelom starom vlakom. Skrećemo desno (6,50 km) na treći šumski put (sva tri vizualno vidljiva). Dolaskom na križanje šumskih putova (6,90 km) zadržavamo pravac ravno. Pratimo put vlake te 300 m dalje skrenemo lijevo. Na 7,50 km izlazimo na proplanak s kojega puca pogled na Gacku i selo Prozor. Nastavljamo pravo poljskim putem 100 m, sve do Tončinog mosta u Čoviću. Dolaskom na asfalt (8,90 km) skrećemo desno i imamo uspon prema šumi. Na 10,50 km prolazimo ispod nadvožnjaka, lijevo nam je tunel Plasina. Na 10,60 km dolazimo na makadam i nakon 100 m prije rampe skrećemo desno. Dolaskom na raskršće šumskih putova (12,60 km) skrećemo lijevo, a na slijedećem (12,80 km) desno i vozimo u pravcu Crnog jezera. Na 15,2 ponovo hvatamo asfalt i uz uspon nastavljamo pravo sve do Križa kad skrećemo lijevo. Dolaskom na 18,8 km nalazimo se na najvišem dijelu ove staze, na mjestu zvanom Buzdovan i skrećemo desno. Tu se nalazi trgovina. Od ove točke slijedi lagani spust i povratak u pravcu Otočca uz stalno skretanje desno na križanjima koja slijede. U Gorićima kod caffe bara „Soriso “ (22,50 km) nakon što skrenemo desno nalazimo se na županijskoj cesti i slijedi lagani spust u pravcu Švice. Prolazimo suho korito Donjeg švičkog jezera s lijeve strane, na čijem dnu se dobro razaznaje ponor Perinka. Dolaskom do doma u Švici (25,00 km) na Y križanju, lijevi krak vodi u pravcu autoputa, a mi vozimo desno i vozimo kroz naselje. S desne strane imamo prekrasnu vizuru Gornjeg švičkog jezera 8 s drvenom kućicom na malom otoku na jezeru. Dolaskom do kanala kojim se voda rijeke Gacke i Like odvodi u tunel, desno (27,60 km) malom serpentinom spuštamo se prema brani i vozimo uz kanal prema Šumećici. Prolazimo ispod mosta 'Gacka' na autoputu, zatim uz branu u Šumećici i vozimo pravo prema restoranu 'Ribič'. Neposredno prije mosta (30,00 km) skrećemo desno i vozimo asfaltom uz Karlov kanal sve do bistroa 'Bumerang' 3, gdje smo ponovo na polaznoj točci. Ova ruta je objavljena u suradnji s biciklističkim klubom Barkan iz Otočca. Ruta je realizirana u sklopu projekta "Svaka kap je važna" UNDP Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod: BK Barkan Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276, E-mail: bk.barkan@gmail.com Web: barkanbike.wordpress.com Tz grada Otočca Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac Tel/fax: +385 (0) 53 771 603 Mob: 099 216 54 21 E-mail: info@tz-otocac.hr Web: www.tz-otocac.hr