Vozeći se ovom rutom primjetit ćete ostatke ratnih razaranja. Ljudi ovog kraja oduševit će vas prijaznošću i spremnošću da vam ispričaju kako je bilo za vrijeme trajanja rata, a i da vas upoznaju s prošlošću svog kraja.

Svega nekoliko kilometara od centra grada Karlovca nalazi se mjesto Turanj. Njegovo predgrađe danas je poznato po razaranjima koje je
preživjelo tijekom Domovinskog rata. S desne strane ceste, u mjestu, nalazi se budući muzej domovinskog rata u kojem možete upoznati dio najnovije hrvatske povijesti. Vožnja ovom prometnicom sve do mjesta Tušilović zahtijeva dodatan oprez zbog učestalog motornog prometa tijekom ljetnih mjeseci. Skretanjem iza Tušilovića prema Vojniću vožnja se nastavlja ugodnom lokalnom cestom koja prati rijeku Radonju sve do Turističkog centra Petrova Gora gdje možete nadopuniti svoju vožnju ugodnim odmorom u prekrasnoj šumi ili se prepustiti gastronomskim užicima koji se nude u lovačkoj kući „Muljava“.

U drugom dijelu rute od Vojnića prema Turnju vožnja se nastavlja kroz sela i zaseoke. Povremeno će vam se činiti kao da je ovdje vrijeme stalo, jer priroda izgleda gotovo netaknuto

Rakovica je smještena uz granicu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Kroz Rakovicu prolazi glavna magistralna prometnica od Zagreba preko Karlovca i Plitvičkih jezera do Jadranskog mora s ogrankom prema Bihaću. Kao naselje Rakovica se pojavljuje u srednjem vijeku, a drugo veće naselje je frankopanski grad Drežnik koji se spominje već u 11. stoljeću. U vrijeme turskih osvajanja Drežnik je bio vrlo važno obrambeno uporište, više puta osvajano, razrušeno i ponovo obnavljano. Današnji ostaci utvrde zaštićeni su spomenik kulture, a podno grada na obali Korane obnovljena je mlinica i uređena poučna staza.
Saborsko je brdsko mjesto smješteno u zakrivljenoj dugoj i uskoj kotlini. Vjerojatno je to i najduže selo u Hrvatskoj. Od ulaza sa strane Plaškog, do kraja zaseoka Sertić-Poljane dugo je 12 km. Četvrtina Saborskog dio je nacionalnog parka Plitvička jezera. Osobito je zanimljiv posjet prašumi Čorkova uvala. U prašumi ćete naći stojeća suha i prelomljena stabla, te odumrla stabla koja leže na tlu i u različitim su fazama  raspadanja. Sve je prepušteno zubu vremena bez utjecaja čovjeka. Od Saborskog šumska cesta kroz Čorkovu uvalu vodi do jezera Kozjak.

Prvi dio staze prolazi kroz Nacionalni park Plitvička jezera, a vozit ćete se i Čorkovom uvalom koja je dijelom prašuma. Zbog pogleda na Plitvička jezera koji ostavlja bez daha, uspon je vrijedan truda. Drugim djelom staze nastavljate putovanje preko mjesta Plaški do Josipdola. Lokalna cesta preko Mrežnice do Slunja namjenjena je istinskim ljubiteljima tišine dok se voze kroz prirodu.
Iz centra Rakovice vozi se vrlo prometnom cestom do skretanja na lokalnu cestu prema selu Poljanak. Tu je moguće nastaviti vožnju lokalnom stazom koja preko Sertić Poljane i Čorkove uvale vodi do Saborskog, ili ostati na asfaltnom dijelu rute i nastaviti vožnju laganim uspinjanjem prema Saborskom. Kako je većina područja kojim se vozite pod zaštitom prirode, pomisao da ste možda u nekom prapovijesnom filmu neće vas napuštati jer će vam visoravni koje se otvaraju uz stazu zaustavljati dah. Dolaskom iznad jezera Kozjak otvorit će vam se pogled na modro-zeleni biser. Nakon Saborskog slijedi spust u Plašku dolinu te vožnja do mjesta Josipdol. Nakon Josipdola pa sve do ulaska u mjestu Tounj i skretanja na lokalnu cestu za Kamenicu Skradničku, potreban je dodatni oprez radi pojačanog motornog prometa. Vožnja do Slunja uz veći spust na most preko rijeke Mrežnice i zatim jači, ali ne predugačak uspon, otvorit će prekrasan pogled na sam kanjon. Od Slunja pa sve do Rakovice potreban je oprez zbog pojačanog motornog prometa. U Rakovici postoji nekoliko biciklističkih lokalnih ruta i staza koje vam nude poseban doživljaj i mogućnost upoznavanja krajolika, a svakako stoji preporuka posjeta Baraćevim špiljama.

U samom centru grada Ogulina nalazi se Frankopanski kaštel nastao oko 1500-te godine iznad ponora rijeke Dobre – Đulinog ponora. Osnivač  grada bio je Bernardin Frankopan, jedan od najmoćnijih velikaša svoga vremena. Danas je u tom zdanju Zavičajni muzej otvoren 1967. godine. Ima nekoliko zbirki: arheološka, etnografska, starog oružja, spomen soba Ivane Brlić-Mažuranić, planinarsko-alpinistička te izložba akademskog slikara podrijetlom iz Ogulina koji je muzeju darovao oko 200 svojih radova – Stjepana Galetića.
U dvorištu kaštela redovito se održava Festival bajke, a to je ujedno i polazno mjesto svake godine za Ciklobajku. Sam grad sa svojom kulturno-turističkom ponudom zadovoljit će i najzahtjevnije cikloturiste

Najljepši pogled na Ogulin s okolicom doživjet ćete nakon uspona u prvom dijelu staze. Prelaskom rijeke Dobre, u drugom dijelu prolazite selima i ulazite u Ogulin kroz savršen drvored iz smjera Oštarija. U centru Ogulina nalazi se Đulin ponor uz kojeg se veže legenda o Đuli ili Zulejki koja se zbog nesretne ljubavi sunovratila u ponor rijeke Dobre. U prvim zapisima Ogulin se naziva Zulum grad ili Julin grad, te tako vožnju započinjemo na samom povijesnom korijenu današnjeg grada. Nakon uspona možete uživati u panoramskom pogledu na cijeli grad s okolicom i planinu Klek iznad grada. Prolaskom kroz mjesto Trošmarije te pored rijeke Dobre i autoputa, vozite se brežuljkastim predjelima kroz sela do Tounja. Tounj se nalazi na prometnici Jozefini, a znamenit je njegov dvokatni kameni most preko rijeke Tounjčice koji je građen u dva navrata i jedinstven po svom postanku i obliku. Nastavak staze vodi kroz Ogulinsko polje koje je jedno od većih krških polja u Hrvatskoj. Na povratku, nezaobilazan je Marmontov kameni most u Oštarijama i jezero Sabljaci kojim ćete doći do grada bogate kulturno-povijesne baštine.

Ovaj pitomi reljef i krajolik daje vam priliku za razgledavanje, boravak te rekreativne aktivnosti u raznim oblicima. Na zapadnom povišenom dijelu su vinogradi, klijeti i vikendice te sakralni spomenici kulture, a od novijeg vremena i označene biciklističke staze, dok se u središnjem nastanjenom području nude razni ugostiteljski sadržaji. Na području ribnjaka i ostalih voda možete se okušati u ribolovu, a u nizini su šume sa stoljetnom opstojnošću i pretežito hrastom lužnjakom. Tu se možete baviti lovom ili gljivarstvom. Najljepši pogled na Draganić je svakako s brda Piramida. Iako samo brdo nema veliku nadmorsku visinu (220 m), zbog svog položaja i oblika pruža prekrasan pogled na cijeli Draganić i njegovu okolicu.

Prvi dio ove staze vas vodi kroz Draganičku šumu do ribnjaka, dok vas u drugom dijelu očekuje vožnja uz Kupu do Ozlja, te povratak Dolinom kardinala uz golf terene i obalna sela.

Od centra mjesta Draganić prolaskom kroz selo Lazina i prijelazom autoputa ulazimo u carstvo tišine ravničarske šume. Ruta je lagana pa se preporučuje biciklistima s manje iskustva. Vožnja makadamskom cestom okruženom cvrkutom ptica i pokojim pratiteljem kao što su srne, vraća nas prirodi na najljepši mogući način.
Očekuju vas prijelazi kanala koji spajaju rijeke i Draganički ribnjak u kojem ce vas iznenaditi rode i divlje patke. Drugi dio staze upoznaje vas s nacinom života ljudi uz rijeku Kupu. Nakon G. Pokupja cesta skoro dodiruje samu rijeku, a povremeno ste odvojeni obrađenim poljima i naseocima gdje možete susresti lokalno stanovništvo. Prijelazom rijeke Kupe u Ozlju vraćate se drugom obalom prema Draganiću.
Pogled na rijeku povremeno će vam spriječiti jedinstveni golf tereni u Dolini kardinala, ali već u drugom dijelu moći ćete vidjeti cestu koju ste odvozili.