Povijest, priroda i more na dva kotača

Ova biciklistička ruta započinje ispred turističkog naselja Zaton Holiday Resort (najam bicikla) i provest će vas do drugog turističkog naselja Punta Skala. Uzduž rute susrest će te se s ljepotama krajolika (guste borove šume) i predivno obalom. Nakon Zaton ruta nastavlja biciklističkom stazom i dalje makadamom kroz predivnu gustu borovu šumu. Makadam vodi do Punta Skale. U nastavku prolazimo kroz D. i G. Petrčane (odmorište, oprez na cesti) i u povratu izlazimo na glavnu cestu Zaton-Zadar. Nastavljamo lijevo biciklističkom stazom i ubrzo ulazimo u Zaton. Za dodatni ugođaj vožnje iskoristite neko od skretanje s ruta.

Panorama Zadarskog kanala i predivna obala

Biciklistička ruta vodi Vas obalom Zadraskog kanala uz koju ćete upoznati predivna priobalna naselja i dijelove tradicijskog života. Ruta kreće iz središta Zadra i predivnom obalom vodi vas kroz marinu Zadar prema Boriku. U Boriku nastavljamo kroz Diklovac do naselja Diklo. Nakon Dikla kratko se vozimo šumskim putem tik uz obalu do naselja Primorje (oprez na cesti) i uskoro ulazimo u Plat. Nakon Plata nastavljamo pitoresknim makadamski put uz tradicijske, široke suhozide koji će nas dovesti u Piniju. Iz Pinije se penjemo (oprez na cesti) do glavne ceste Zadar-Zaton kraj koje biciklističkom stazom nastavljamo kroz Kožino natrga na obalu u Diklu. Iz Dikla obalom se vraćamo u Zadar.

Poluotočićem Vrsi do zavjetnih crkvica Gospe od Jasenova i Gospe od Zečeva

Smješteno na brijegu nedaleko od Nina, s pogledom na zaljev i otok Pag, slikovito je dalmatinsko mjesto Vrsi. Od ureda Turističke zajednice općine Vrsi kružnom biciklističkom rutom dužine 28 km, po gotovo ravnom terenu, krenite prema sjeveru lagano nizbrdo uz mjesno groblje do raskrižja s bunarom pitke vode (ujedno i skretanje s rute prema crkvi Gospa od Jasenova (poč.16.st.) i otočiću Zečevo s crkvom Gospe od Zečeva). Kod bunara ruta nastavlja lijevo na makadam kroz polje V. i M. vlaka, potom uz more, pa lijevo uzbrdo do raskrižja. Na raskrižju ravno kroz borik možete kružno skroz po šumi i uz more obići rt Jasenovo, a skretanjem s rute LJ preko Jamine kraticom direktno možete stići nazad na asfaltni dio rute u mjestu Mulo. U Mulu imate mogućnost ravno kroz mjesto ili alternativnom rutom uz more. Dolaskom u Zukve možete skrenuti desno s rute na obalu do kapele Sv. Jakova (11.st.).  Od Zukvi cestom ravno uvalom Prodorica i uz Ždrijac  i ninsku solanu do povijesnog, hrvatskog kraljevskog grada Nina. Nakon posjeta staroj gradskoj jezgri Nina, ponovo po cesti uz solanu na most preko Miljašić jaruge i prema mjestu Grbe. Sa ceste za Grbe skreće se desno u polje na makadam, ponovo uz Miljašić jarugu i ostatke starog „Carskog mosta“ gdje se ponovo izlazi na asfalt. U Grbama je „slavoluk“ tj. nekadašnja ulazna vrata u kompleks tvornice duhana iz 17.st. Nakon „slavoluka“ skrenite desno s ceste uz ribnjak „Ciglana“ na makadam i kroz polje Voše, lijevo od antena srednjevalnog odašiljača Grbe. Nakon 2,6 km vožnje kroz polje Voše izlazite na asfaltnu cestu nedaleko Vrsa, gdje ova ruta i završava.

Draži otočkog krajolika u modernom okruženju

Biciklistička ruta proteže se po cijelom otoku Viru i provest će vas kroz najljepše i najuzbudljivije ljepote otoka. Kružna biciklistička ruta započinje u središtu naselja Vir ispred ureda turističke zajednice. Preporučamo da kružnu rutu vozite u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Biciklistička ruta prvo će vas provesti kroz urbani dio otoka (Vir, Slatina, Lozice) kojim dominiraju apartmanske kuće za odmor (oprezno se vozite po cestama urbanog dijela). A zatim nastavljate predivnim krajolikom otoka (Rt Vrulja, Lanterna, Rt Kozjak). Ruta će vas provesti i pored povijesnih znamenitosti kao što je kula Kaštelina i lokalitet Bunari. Koristite predložena skretanja s ruta da dodatno upoznate otok.

Bunari i ljepote poluotoka Privlaka

Biciklistička ruta provest će vas prostranim i ravnim poluotokom i upoznat će vas s prirodnim i povijesnim ljepotama područja. Kružna biciklistička ruta započinje ispred ureda turističke zajednice u naselju Privlaka. Ruta vas zatim vodi uz obalu do TN Zaton i do povijesnog grada Nina. Od Nina nastavlja pored ninskog blata do vidikovca Sabunike odakle prelazi u središte poluotoka gdje ćete susresti niz bunara i povijesnih građevina (Sv. Kata, Sv. Vid, bunar Sokolar). Ruta završava u povijesnom naselju Privlaka (spomen 1296.). Za dodatno upoznavanje poluotoka ili kreiranje vlastite rute koristite skretanja s ruta.

Mirisnim poljima okolice grada Nina do vidikovaca na oazu dugih, plitkih, pjeskovitih laguna

Ispred turističkog ureda TZ Grada Nina, kod kamenog mosta i kipa kneza Branimira, započnite vožnju ovom kratkom, ali sadržajno bogatom,  raznolikom i doživljajima intenzivnom kružnom biciklističkom rutom u dužini 7 km. Iz povijesnog grada, liburnske Aenone, a u 7. st. osnovanog hrvatskog grada Nina, najprije krenite na jugozapad nešto prometnijom, glavnom cestom do crkve sv. Nikole (12.st.). S odmorišta uz cestu dostupna je ova, na brežuljku, idilično smještena crkva. Vratite se do zavoja na glavnoj cesti prije odmorišta, s kojeg se skreće do crkve sv. Nikole, lijevo  na odvojak na poljski put kojim biciklistička ruta dalje vodi idiličnim, miomirisnim poljem, uz stada ovaca područjem Praulje. Vozite se oko 1,4 km,  a potom oprezno prelazite glavnu prometnicu i nastavljate kroz polje uz vidikovce na solanu, ninsku gradsku jezgru sa zidinama i visokim tornjem župne crkve sv. Anselma (13 .st.)  i njegovu pjeskovitu lagunu. Kroz polje Vogušte biciklom se spuštate prema Miljašić jarugi, mjestimično po potrebi i gurajući bicikl radi vegetacije i opreza potrebnog na grbavom, ali idiličnom poljskom putu. Uz Miljašić jarugu lijevo je nasip, također zgodan vidikovac s kojeg se pogled pruža na „ptičji svijet“ obližnjih jezera i bijela prostranstva ninske solane. Sa makadama dolazite na most na asfaltiranoj cesti (oprez pri uključivanju u promet), nastavite lijevo uz Ždrijac i solanu Nin, te uz zidine grada Nina do početka biciklističke rute kod turističkog ureda. Za okrijepu predlažemo odmorite u rustikalnoj ninskoj konobi „Dalmacija“.

Od Nina do Poljica u „Dar-mar“ na čašu ljekovitog magarećeg mlijeka

Od TIC-a TZ grada Nina biciklistička ruta vodi glavnom cestom, uz potreban dodatan oprez, do zavoja u kojem se lijevo skreće u polje na makadamsko-poljski put. Put nastavlja kroz područje zvano Praulje i Krunić drage, kroz pitoreskno polje. Ubrzo prolazi uz naselje Ninski Stanovi i vodi sve do sela Prorokovići, u koje ulazite nakon 4,8 km vožnje po ruti. Vožnja ovim prostorima preporuča se ljeti samo u jutarnjim ili kasnijim popodnevnim satima radi suhosti područja, kamene i neravne podloge po kojoj je vožnja nešto zahtjevnija i dugotrajnija radi ograničene brzine kretanja i orijentacije kroz polje. U Prokovićima ruta skreće desno i kod zadnje kuće u selu nastavlja lijevo i dalje po poljskoj cesti s nekoliko skretanja na kojima je potreban obratiti pozornost na orjentaciju kroz područje Torine sve do prometnije asfaltirane ceste kojom se desno kroz naselje Žerava, na 9,4 km rute, u kojem se skreće lijevo s asfaltirane ceste ponovo na makadamski/ poljski put i za 3,5 km dolazi do farme magaraca – ranča „Dar-mar“ u Poljica smještena na samom zapadu prostora Ravnih kotara, tzv. zelenu oazu općine Vrsi, jer se mještani uglavnom bave poljoprivredom, uzgojem voća, povrća, vinove loze, maslina i smokava. Ako se na asfaltiranoj cesti prijeđe skretanjem s rute za „Dar-mar“ dalje makadamskom cestom kroz polja Ušljevača i Široko, prelaskom Miljašić jaruge makadamskom cestom se vozite kroz prelijepo zeleno polje, kroz Rašinovac i Loznicu uz srednjevalni odašiljač HRT „Grbe“, sve do istoimenog naselja gdje ruta izlazi na asfaltiranu cestu i ubrzo prijelaskom mosta preko Miljašić jaruge vraća se u Nin.

Po „Via Magni“ uz srednjevjekovne crkve i gradine do kanjona Karišnice i najmanjeg hrvatskog mora

Biciklistička ruta Ravnim kotarima od Benkovca preko Smilčića, Karina i Asserie kružno nazad do Benkovca, započinje u središtu grada Benkovca na tzv. „Šetnici“. U blizini gradskog centra s trgovinama, kafićima i malom benkovačkom tržnicom, nadomak koje je smješten i Turistički ured TZG Benkovca, opremljen svim korisnim turističkim informacijama, brošurama, razglednicama i tipičnim benkovačkim suvenirima, pronaći ćete i parkirališni prostor gdje možete ostaviti vaš automobil, ukoliko dolazite iz neke udaljenije obalne ili kopnene turističke destinacije na jednodnevni ili višednevni biciklistički izlet po benkovačkom kraju. Prije početka vožnje uzmite si dovoljno vremena za razgled povijesne jezgre grada Benkovca čije zgrade datiraju iz 19. stoljeća. Svakako prošetajte do Kaštela Benković na tzv. brijegu sv. Ante s čijih se polukružnih, ugaonih kula pruža najljepša panorama na grad s okolicom. U Kaštelu je smješten Zavičajni muzej Benkovac. Prve metre vožnje ovom biciklističkom rutom započnite lagano gurajući bicikl po pješačkoj zoni - Šetalištem kneza Branimira, kojim ćete doći do raskrižja s Ulicom Antuna Mihanovića. Na raskrižju skrenite lijevo i nastavite vožnju do slijedećeg raskrižja s Ulicom Nikole Tesle, i opet skrenite lijevo. Prolazite pored osnovne škole i novog dječjeg vrtića „Bubamara“, te nastavljate vožnju manje prometnom cestom prema naselju Kula Atlagić. Vozite se asfaltnom cestom s koje se na obije strane pružaju lijepi prizori obrađenih polja, vinograda i maslinika. Benkovački kraj prostire se područjem koje je u ranom srednjem vijeku bilo poznato pod imenom Hrvati. Tu je bilo naseljeno 12 hrvatskih plemenitih rodova, a središta njihovog života bila su oko Nina, benkovački kraj i Bribir. Sva su važna mjesta tog prostora bila povezana vitalnim putem, što ga povijesni izvori nazivaju Velikom cestom (Via Magna), a koji se protezao od Nina do Knina (više o trasi Vie Magne u dijelu kulturno-povijesna baština uz rutu). Vožnja danas vijugavom i pitoresknom cestom posebno je lijepa i sadržajna u proljeće i jesen za ugodnih ovdašnjih temperatura zraka, idealnih za vožnju biciklom, a doživljaj buđenja ili smiraja prirode razigran bojom, mirisom i raznim okusima prirode. Interesantan detalj za opaziti na Via Magni je niz bunara, odnosno kamenih zdenaca i pojila uz cestu. Ona su kroz povijest bila u funkciji mnogih putnika i njihovih životinja. Nakon 2,3 km puta ulazite u naselje Kula Atlagić. Današnje mjesto nalazi se na mjestu srednjevjekovnih sela Opatija, Bojišta i Tiglić (Tilčić), a pod današnjim imenom se spominje od kraja 17. st. Ime naselja dolazi od imena obitelji Atlagić, odnosno Atli-age (ili bega Atlića), koji je u mjestu imao svoje dvore odnosno kulu. Na 5. km od početka rute nalaze se dvije crkve. Stara crkva sv. Nikole (iz 1444. god.) na groblju, koju su podigli zadarski graditelji Vuk, Nikola i Grgur kao gotičku crkvicu Sv. Matije (kasnije Sv. Nikole), i novija pravoslavna crkva sv. Nikole (iz 1893. god.) smještena lijevo uz cestu na uzvisini u šumici čempresa. U Kuli Atlagić malo podalje glavne ceste nalazi se i najljepša romanička crkva na ovom području crkva sv. Petra. Do crkve se dolazi skretanjem s rute A lijevo s glavne ceste na makadam i vožnjom još nekoliko stotina metara kroz šumski krajolik. Kod crkve i danas postoji bunar koji se zove Opatija, a njive kod njega Bojišta. Ova stilski čista i jednostavno građena jednobrodna crkva potječe iz 11. st. i još je jedna u nizu zanimljivih građevina na srednjevjekovnoj „Velikoj cesti“ od Nina do Knina. Povijest ove crkve veže se za srednjevjekovni viteški red Templare, koji su u njenoj blizini imali hospicij za smještaj putnika na srednjevjekovnom „Templarskom putu“ ovim prostorima. Biciklistička ruta dalje vodi u smjeru naselja Korlat. Prolazite uz naselja Vulelije i Marinčići, s desne strane ceste. Neposredno prije ulaska u naselje Korlat uočiti ćete njegovu romantičnu panoramu i blage padine tipičnih vinogradarskih položaja na šljunkovitom tlu. U Koraltu je 2005. godine realiziran i veliki projekt korlatskih vinograda tvrtke Badel 1862 – Vinarije Benkovac podignutih na 10 ha s ukupno 539.000 trsova. Posebnost Badelovih vinograda u Korlatu je položaj na neobično velikoj nadmorskoj visini od 300 metara, te sadnja na kamenitu terenu, s usitnjenim kamenim stijenama na površinskom sloju tla, koje za sušnih mjeseci čuva vlagu u zemlji, a refleksija sunčevih zraka od takve kamene površine stvara idealne mikroklimatske uvjete za dozrijevanje grožđa, dominantno sađenog i zastupljenog cabernet sauvignona i syraha, kao i domaćeg babića i merlota, čija kakvoća uzgojena na korlatskim padinama daje vrhunska vina fantastičnog okusa, mirisa, gustoće i boje. U Korlatu su živjeli plemići Korlatovići, po kojima je naselje dobilo današnji naziv. Plemićka obitelj Korlatović ovdje je sagradila kaštel, koji su Turci srušili 1536. godine. Na 8,2 km rute dolazite do raskrižja u Korlatu na kojem je nekoliko oku interesantnih detalja. Raskrižjem dominira veliki bunar ili zdenac s lijepo izrađenim pojilom. Skretanjem desno na raskrižju možete posjetiti idilično smješten centar Korlata, kojim dominira visok toranj novoizgrađene, benkovačkim kamenom obložene župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije dovršene i posvećene krajem 2007. godine. Stara župna crkva nalazila se na korlatskom groblju, no srušena je 1991. godine za vrijeme Domovinskog rata. Odmah pored današnje župne crkve je i stara, obnovljena škola. Na raskrižju kod zdenca na glavnoj cesti lijevo pored raspela vodi cesta skretanjem s rute B do crkve sv. Marije, još jednog prelijepog položaja i vidikovca na idiličnom brežuljku, na nekih 500 m od raspela. Svakako skrenite s „Velike ceste“ i uputite se do crkve, jer će vas, doživljaj crkvice s natpisom na glagoljici, kako je pop Marko sa svim pukom 1751. god. sagradio crkvu, te polukružna apsida i jednostavno pročelje ostalo na ruševinama ove crkve, jednostavno oduševiti. Prelijep je položaj crkve usred groblja na vrh brijega s kojeg se pružaju fantastični vidici na Ravne kotar, planinu Velebit, okolna polja, vinograde, maslinike, te obližnji Korlat sa župnom crkve i njenim visokim tornjem, kao i na Nadinsku gradinu na zapadu. Od Korlata dalje nastavljate cestom u smjeru Biljana Gornjih. Na putu prolazite pored naselja Bobići, Vrkići, Galići i Pavlovići. Na 11. km rute, lagano se počinjete uspinjati i ulazite u Biljane Gornje. Prolazite pored crkve Sv. Georgija (ili Đurđa), idilično smještene na brežuljku uz cestu, radi stabala malo zaklonjenu od pogleda prolaznika. Crkva ima karakteristike gotičkog stila sa zvonikom „na preslicu“ i rozetom iznad glavnog ulaza. Po prvi put se spominje 1324. god. kao crkva sv. Jurja, a građena je i u 2. fazi u 1537. god., dok je od 17./18. st. koriste pravoslavni vjernici. Uz crkvu se nalazi i groblje. Uspon ubrzo završava i ruta dalje nastavlja cestom s koje se pruža lijep pogled na južni Velebit i more, te prostranstva Bukovice i Ravnih kotara. U vožnji kroz Biljane Gornje, gdje je još uvijek bez krovova i razrušen velik broj obiteljskih kuća, dolazite na Y raskrižje u lijevom zavoju na cesti, na 13. km od početka rute, gdje ćete nastaviti vožnju po ruti dalje glavnom cestom. No, na ovom Y raskrižju u zavoju, predlažemo vam skrenite desnim makadamskim odvojkom uzbrdo, po dobroj makadamskoj cesti, skretanje s rute C,do vidikovca udaljenog oko 500 m. Neka vas ne preplaši kratki uspon makadamskom cestom, jer nije dugačak i naporan, a s panoramske točke pruža se jako lijep pogled na Ravne kotare i impresivne površine pod nasadima vinograda Vinarije Benkovac – Badel 1862. u Korlatu. Kada se vratite s vidikovca na cestu, nastavite vožnju lagano nizbrdo, vijugavom asfaltiranom cestom u smjeru naselja Smilčić. Odavde ćete imati lijep pogled na Škabrnju i novosagrađenu župnu crkvu Uznesenja B.D. Marije u središtu Škabrnje. Ubrzo dolazite do T raskrižja na cesti Karin-Benkovac-Zadar u Smilčiću. Ovdje ruta nastavlja dalje desno u smjeru Karina. Na samom raskrižju je pravoslavna crkva sv. Arh. Mihaila. Prije nego nastavite vožnju desno cestom prema Karinu, predlažemo vam otići cestom lijevo do središta Smilčića. U centru Smilčića je nova župna crkva Gospe od Zdravlja, te trgovina i caffe bar „Bili“ za kratki predah od vožnje i okrijepu. U Smilčiću u obiteljskoj kući Mladena Anića, od početka kolovoza 2009. godine radi moderno opremljena „Vinarija Figurica“. Naziv Figurica dobila je po poziciji vinograda na 8 ha na području Figurice u blizini Smilčića, gdje odmah pored vinograda nastaje i buduće istoimeno obiteljsko imanje s podrumom i vlastitom punionicom vina. Obiteljska vinarija na ukupno 10 ha proizvodi bijelo vino Maraština Zadar i kvalitetna crna vina s geografskim podrijetlom Syrah, Cabernet Sauvignon, Cuvée i Crljenak. Mjesto Smilčić također je poznato i značajno radi velikog i bogatog prapovijesnog arheološkog nalazišta na lokalitetu poznatom pod imenom Barica (2.5 km zapadno od sela na oko 1.5 ha), otkrivenom 1955. godine. Radi se o jednom od najvećih nalazišta u sjevernom dijelu Dalmacije. Obzirom da je kroz povijest, točnije početkom 20. st. malarija bila karakteristična bolest oko 50% stanovništva Ravnih kotara 1924. godine u Smilčiću bila je osnovana privremena antimalarična stanica. Liječnicima su pomagali tzv. "pilulaši" koji su po uputama liječnika preko cijele godine bolesnicima dijelili lijek kinin. Cesta kojom nastavljate prema Karinu je široka i ravna, ali svakako obratite pozornost na promet na ovoj nešto prometnijoj, glavnoj cesti, na kojoj s desne strane ceste u smjeru vožnje postoji crta i dio ceste dovoljan za kretanje biciklista. Na putu do Karina, s ceste se lijevo pužaju predivni pogledi na južni Velebit, kanjon rijeke Zrmanje, čak i dijelove Masleničkog mosta, te Novigradsko i Karinsko more. Prolazite uz benzinsku postaju Batur Benz koja ima i trgovinu i caffe bar za odmor i okrijepu. U mjestu Pridraga na T raskrižju (24,5 km rute) nastavite desno cestom. Ovdje je i oznaka za skretanje lijevo u Pridragu, koju ćemo kratko ovdje spomenuti, bez obzira što je nešto udaljenija od pravca biciklističke rute, jer se u mjestu nalazi vrijedna crkva sv. Martina, najznačajniji primjer ranokršćanske arhitekture na ovom području. Nalazi se na pridraškom groblju uz prometnicu Novigrad-Pridraga. Crkva je sagrađena u 5. ili 6. stoljeću kao jednobrodna crkva sa svetištem u obliku trolista i do današnjih dana je sačuvana u izvornom obliku. Ostaci ranokršćanskih crkava sličnog tipa pronađeni su u Bilicama kod Šibenika i u Sutivanu na Braču. Nasuprot ove crkve vidljivi su ostaci temelja starohrvatske crkvice sv. Mihovila iz doba predromanike (9./10. st.), šesterolisnog oblika, kojeg se često može sresti u sjevernoj Dalmaciji. Na istom raskrižju možete nastaviti i ravno cestom - skretanje s rute D do Karina Donjeg – plaža s vikend naseljem, ali i Karina Gornjeg ravno cestom za Obrovac. Oba su mjesta u ljetnim mjesecima pogodna za predah uz odmor i osvježenje, ili duži boravak uz smještaj u sobama ili apartmanima. Karin također čuva bogato kulturno-povijesno i prirodno nasljeđe. Današnji Karin sastoji se od dva naselja, Karina Donjeg smještenog na brdu i Karina Gornjeg koji se smjestio uz samu obalu mora, što čovjeka u početku može malo zbuniti i treba se naviknuti. Na iznimno slikovitom dijelu obale nalazi se najvažniji spomenik karinske prošlosti Franjevački samostan Blažene Djevice Marije. Do samostana ćete doći spuštanjem oko 3 km, vijugavom, glavnom asfaltiranom cestom u smjeru Obrovca. Cestom se dolazi i do početka označene „Poučne staze Karišnica“, u zavoju malo poviše ulaza u samostan. Samostan se smjestio na samom ušću rječice Karišice u Karinsko more zvanom Tuvina, gdje se nalazi atraktivan željezni most preko rijeke Karišnice i plaža s ljekovitim blatom. Ako se nakon skretanja s rute D, vratite na točku broj 8 iz tehničkog opisa rute, tada nakon T raskrižja (400m), ubrzo dolazite i do sljedećeg T raskrižja na kojem skrećete lijevo u smjeru Popovića. Budite oprezni prilikom skretanja. Biciklistička ruta dalje vodi vrlo pitoresknom, užom asfaltiranom, očigledno manje prometnom, lokalnom cestom kroz područje Donjeg Karina. Obzirom na rjeđi promet motornih vozila na ovoj cesti možete se posvetiti ljepotama krajolika kojih ovdje ne nedostaje. Cesta je omeđena kamenim ogradama tzv. suhozidima, s voćnjacima, maslinicima, poljima i travnjacima. Nakon kratke nizbrdice, s lijeve strane ceste prolazite uz stari bunar i pojilo smješteno pored starog i velikog stabla. Na 28,5 km rute s lijeve strane ćete uočiti u makiji i polju niza ruševina tj. ostataka kula i utvrda koje dominiraju krajolikom. Zaustavite se pored ceste i pogledajte na koji su način i na kako lijepim, strateškim mjestima sagrađene, te koliko su i danas ovako napuštene i dosta zapuštene lijep ukras ovim prostorima. Prva i najveća utvrda koju ćete uočiti, sačuvana u najvećoj mjeri, pomalo nalik krajolicima Škotske, je stari, utvrđeni grad Karin – antički grad Corinium, koji i danas dominira prostorom i piše zaista bogatu, burnu i vrijednu povijest ovih prostora kroz mnogo stoljeća. Dok se divite ruševinama starog grada Coriniuma na strmoj litici lijevo uz cestu, pred vama se pruža lijep pogled na pravoslavnu crkvu sv. Ćirila i Metodija u Karinu Donjem s grobljem idilično smještenu na vrhu brijega. Dalje nastavljate vožnju lagano uzbrdo. Nakon uspona na dijelu ceste otvara se lijevo lijep pogled na južni Velebit i kanjon rijeke Zrmanje. Nakon 30 km rute, izlazite iz Donjeg Karina i nastavljate u smjeru Popovića. U naselje Popovići ulazite nakon 35. km od početka rute, te prolazite pored područne škole i na T raskrižju skrenite desno. I dalje se vozite asfaltiranom cestom koja se lagano uspinje. Ovaj dio puta slobodno možemo nazvati panoramskim, radi ugodne vožnje grebenskom cestom s koje se u svakom trenutku pruža lijepi panoramski pogled na benkovački kraj i planinu Velebit u daljini. Ubrzo dolazite na T raskrižje (38,6 km od početka rute). Na raskrižju skrenite desno u smjeru Benkovca i Lisičića. Ako se okrenete na lijevo na obližnjem vrhu Otavac možete uočiti ostatke, ruševine kule Gradina, koja dominira prostorom. Nakon skretanja, i dalje vozite mirnom asfaltiranom cestom i prolazite krajolikom gdje s obje strane ceste možete vidjeti benkovačke kamenolome i palete poznatog benkovačkog kamena. Na T raskrižju (40,7 km od početka rute) skrenite oprezno lijevo i ulazite u naselje Lisičić kroz koji ćete nastaviti vožnju u smjeru Asserije, Podgrađe i Benkovca. U Lisičiću na Y raskrižju, pokraj autobusne stanice, skrenite desno i nastavite vožnju uz športski centar s igralištem i uz crkvu Male Gospe (08.09.). Prvi vikend rujna u Lisičićima je veliko slavlje s proštenjem posvećeno Maloj Gospi. Prolazite pokraj osnovne škole i na Y raskrižju, 42,8 km puta, skrenite desno. Na raskrižju se nalazi stari kameni most. Dalje nastavite prema naselju Podgrađe. Prolazite pokraj velike šterne (cisterne) koja je skupljala vodu u obližnji bunar. Uska pitoreskna asfaltna cesta vodi vas do Podgrađa u kojem na Y raskrižju prvo skrenite lijevo, a zatim na slijedećem T raskrižju skrenite desno. Ukoliko na raskrižju produžite ravno, nakon stotinjak metara s lijeve strane ceste dolazite do OPG - vinarije Božo Bačić, koja na obližnjim brežuljcima podno Asserie ima vinograde na 8 ha i proizvodi vrhunska crna vina poput Cuvée „Asseria“ (može se kušati i kupiti na OPG). Ubrzo dolazite do Y raskrižja na 44,8 km rute, ovdje držite desnu stranu i nastavite makadamskim putem koji ubrzo dolazite do liburnsko-antičkog grada Asseria, najznačajnijeg arheološkog lokaliteta područja Benkovca. Ukoliko dolazite cestovnim biciklom, ovaj kratki dio makadamske ceste možete i propješačiti. Liburnsko-antički grad Asseria nalazi se na uzvisini s koje od pamtivijeka dominira nad cijelim prostorom Ravnih kotara. U liburnsko-antičko vrijeme najvažnija gospodarska grana bila je ipak eksploatacija zemlje. O tome svjedoče brojni ostaci ladanjske arhitekture (villae rusticae) s gospodarskim zgradama, cisternama za vodu, mlinovima za masline, bazenima za ulje, koji se kao svjedoci vremena mogu pronalaze na ovim prostorima od Pakoštana do Asserie. U Ravnim kotarima i Bukovici ratarstvo i stočarstvo imali su glavnu ulogu. Zaravan Bukovice osiguravala je drva potrebna za ogrjev i graditeljstvo, kvalitetnu ispašu stoke, a nemalu je važnost imala proizvodnja sira i vune koji su se izvozili. Na ovom mjestu ruta se spaja s biciklističkom rutom Asseria – Pakoštane (antička luka Asserie). Od Asserie krenite asfaltiranom, nešto užom cesticom kroz Podgrađe. Na Y raskrižju (46 km puta) skrenite lijevo u smjeru Bukovića. Vozite se uskom asfaltiranom cestom kroz karakterističan ravnokotarski krajolik o okruženim kamenom, niskim raslinjem, boricima i mnogim kamenim zdencima s pojilima. Nakon 48 km kružne biciklističke rute ulazite u naselje Buković i na T raskrižju skrećete lijevo na nešto prometniju cestu prema Benkovcu. Na raskrižju se nalazi trgovina mješovitom robom. Nastavljate dalje laganim spustom cestom kroz Buković do T raskrižja (49,8 km rute) na kojem oprezno skrenite desno na glavnu prometnicu za Benkovac. Ruta dalje vodi pokraj lijepe, skladno građene crkve Sv. Jovana (1885. g.) s vrlo lijepo uređenim i hortikulturno održavanim okolišem. Vozeći se kroz lijep drvored na ulazu u Benkovac - Ulicom Kralja Dmitra Zvonimira, polako ulazite u grad. Na raskrižju s ulicom Žrtava domovinskog rata nastavite ravno u sam centar do Šetališta kneza Branimira, gdje ova vrlo interesantna, lijepa, raznolika i sadržajna kružna, 52 km dugačka biciklistička ruta benkovačkim krajem završava, a vi se „za nagradu“ opustite i predahnite u nekom od caffe barova na Šetnici i u mislima još jednom posložite sva nova iskustva i uspomene na Magnu Viu i mnoštvo srednjevjekovnih utvrda i crkava iz burne i plemenite povijesti ovog kraja.

Putovima baštine od antičke luke do liburnsko-rimskog grada Asseria i benkovačkih kamenoloma

no images were found

Biciklistička ruta kreće iz idiličnog sjevernodalmatinskog mjesta Pakoštane smještenog na prevlaci između mora i Vranskog jezera, oko 30-tak kilometara jugoistočno od grada Zadra. Jedinstven položaj mjesta Pakoštane ogleda se i u tome što su razmjerno blizu mjesta koncentrirana čak 4 nacionalna parka i 2 parka prirode. Pakoštane se spominju još u vrijeme antičke pomorske etnoskupine Liburni koji su živjeli na ovim prostorima već od 9 st. pr. Kr., a kada su u 4. st. postali ugroženi od napada Dalmata s kopna, a potom i napadnuti s mora, zbog spasa i preživljavanja stavljaju se pod zaštitu najmoćniji Rimljana od 167 g. pr. Kr., te borave na području Ravnih kotara i Kvarnera. Osim poljodjelstva u Ravnim kotarima, većina drugih Liburna bave se plovidbom, ribarstvom, trgovinom i gusarstvom. U rimsko doba na mjestu današnjih Pakoštana nalazila se luka Rimskog grada Asseriae (Podgrađe). I dan danas vide se ostaci antičkog naselja i vila bogatih patricija. Pretpostavlja se da su baš Pakoštane izabrane za tako intenzivan razvoj i život tadašnje antičke luke, radi goleme trgovačke moći Asserie, Nadina, Alverie (Dobropoljci, Lišane Ostrovičke) i Pakoštanima najbliže, Blandone ili Arausone (Vrana), no također i stoga što je Vranski bazen od najranijih vremena prepoznat kao dragocjeni mediteranski lokalitet čije je gospodarsko značenje i prirodna ljepota uz izobilje pitke vode (izvor Pećine), oduvijek privlačio pozornost veleposjednika i njihovu želju da se u njemu nastane. Tako je na širem vranskom području bio velik broj gospodarskih zdanja, među kojima se posebno ističe pakoštanski kompleks nekoliko rimskih poljoprivrednih imanja bogatih patricija „Villae rusticae“ - današnji arheološki lokalitet Crkvine i šire na okolnom prostoru. Također su ispod mjesnog groblja, uz more, otkopani dijelovi rimske „Villae rusticae“, a ispod luke ostaci rimskog lukobrana. Veliki kompleks antičke luke u Pakoštanima, bio je tadašnje značajno tranzitno pristanište brodova, gdje su brodovi i njihove posade čekale iskrcaj i ukrcaj tereta ili povoljan vjetar, a dolaskom pod rimsku upravu višestruko se intenzivira plovidba duž istočne obale Jadrana, čime pakoštanska luka još više dobiva na značenju. Govoreći o antičkoj luci u Pakoštanima, slijedom podvodnih arheoloških istraživanja, riječ je o mjestu uz plažu na položaju Janice. Na njemu je pronađeno mnogo keramičkog posuda, različitih tipova, kvalitete i različitog radioničkog porijekla. Zastupljene su gotovo sve vrste keramičkih posuda koje se javljaju na istočnoj obali Jadrana u razdoblju od 1. do 3. stoljeća po.Kr. Pronađene su posude fine izrade, najčešće zdjele, tanjuri i vrčevi, porijeklom iz sjeverne i južne Italije, Afrike, Grčke i Male Azije. Kasnije tijekom boravka vitezova Templara (oko 1169.god.) u srednjevjekovnom gradu Vrana iznad Vranskog jezera, u obližnjem Zablaću bila je smještena važna templarska luka. Biciklističku rutu putovima baštine i liburnsko-antičkim cestama započeti ćemo u središtu Pakoštana na Trgu kraljice Jelene 78 ispred zgrade Poglavarstvo općine Pakoštane i turističkog ureda Turističke zajednice općine Pakoštane. Na trgu je manje parkiralište na kojem, u slučaju potrebe, uz naplatu, možete ostaviti vozilo i dalje nastaviti biciklom prema Parku prirode Vransko jezero, Vrani, Benkovcu i Asserii, Podgrađu. Krenite od kružnog toka na Trgu i nastavite vožnju lagano uzbrdo Ulicom kraljice Jelene prema Jadranskoj magistrali. Ubrzo prolazite podvožnjak ispod Jadranske magistrale i nastavljate uz Vransko jezero prema mjestu Vrana, po kojem je jezero i dobilo ime. Kroz krošnje borove šumice, s desne strane ceste, vidite prve obrise ovog jezera impozantnih dimenzija, zašto i je najveće jezero u Hrvatskoj. Dugo je čak 13.6 km, široko prosječno 2.2, km, duboko 3.9 m, površina mu je 30.16 km². Vodom se napaja iz nekoliko izvora i potoka Skorobića, a voda iz jezera otječe ponorima i umjetnim kanalom Prosika. Kanal od jezera do mora prokopan je još 1770. godine i jezero spaja s Pirovačkim zaljevom. Kanal je kopan punih 18 godina, za vrijeme vlasništva mletačkih plemića Borellia nad područjem Vranskog jezera u 18. stoljeću. Borellii odlučuju isušiti močvaru, koja se tada protezala cijelim Vranskim poljem, i pretvoriti je u poljoprivredne površine. Ipak, nakon što su krajem 20. st. močvare proglašene najugroženijim ekosustavima u svijetu, započela je njihova intenzivna zaštita, tako i ornitološki značajnog područja Vranskog jezera, koje u sebi čuva izuzetnu bioraznolikost. Vransko jezero zaštićeno je 1999. god., te je uz ušće rijeke Neretve, jedina preostala mediteranska močvara u hrvatskom priobalju. Nešto veći oprez za bicikliste potreban je na ravnoj dionici prometnice uz sjeverozapadni rub Vranskog jezera, na putu prema mjestu Vrana, jer ovdje vozači razvijaju dosta velike brzine i često pretječu. Nakon 2 km od početka rute, prolazite pored arheološkog lokaliteta Crkvine, na kojem preporučamo kratko zaustavljanje radi obilaska ruševina na arheološkom lokalitetu, od ceste udaljenom svega 30 m. Vožnju nastavite prema sjeveru. Prolazite uz kamp Crkvine. Na ulazu je interpretacijska ploča o jezeru i biciklističkim rutama oko jezera. Kamp je smješten u ugodnom boriku nakon kojeg se otvara širok pogled desno na Vransko jezero. Na 3,6 km rute, s desne strane ceste nailazite na Ornitološku postaju s visokom osmatračnicom za ptice. Kratko se zaustavite i prošećite do osmatračnice s fantastičnim pogledom na jezero, i na obližnji tršćak s bogatim ptičjim svijetom kojem Vransko jezero pruža omiljeni dom ili privremeno odmorište i hranilište. U tršćacima jezera jedino je stabilno gnjezdilište ptice Mali vranac u Hrvatskoj. Budite mirni i tihi na osmatračnici, te pokušajte prepoznati čaplje u letu. Lako ih je prepoznati po ispruženim nogama i vratu savijenom u obliku slova S. Čaplja danguba gnijezdi se jedino ovdje u hrvatskom priobalju, zbog ovog rariteta ova je čaplja ujedno i zaštitni znak Parka prirode Vransko jezero. Prometnicom uz područje Parka prirode Vransko jezero prolazi i biciklistička ruta izrađena oko samog jezera po kombinaciji asfalta i makadama, u suradnji s Brdsko-biciklističkim klubom „Orlov krug“, Vodice. Nakon 5,7 km vožnje od početka rute, dolazite na T raskrižje na kojem ruta nastavlja ravno u Vranu. Na ovom mjestu se desno preko mosta odvaja biciklistička ruta po Parku prirode označena posebnim oznakama uz prometnicu. Na 6,8 km rute već ulazite u mjesto Vrana i na T raskrižju skrećete desno preko starog kamenog mosta. U središtu Vrane nalazi se lijevo uz cestu istoimeni templarski grad-utvrda i desno uz cestu spomenik kulture tzv. Maškovića han. Vrijedno je zastati i obići ova dva povijesna objekta puna zanimljivih i uzbudljivih priča i detalja. Grad – utvrda Vrana sagrađen je između 1165. i 1169.g. U posjedu templara bio je više od 140 godina. U Hrvatsku i Slavoniju, Templari stižu tijekom druge polovice 12. st., odnosno u razdoblju poslije Drugog, a prije Trećeg križarskog rata, gdje dobivaju nadimak božjaci (od ubogi). Oko 1169. im je sjedište bilo u Vrani gdje su od Pape dobili samostan Sv. Gregorija. Najčešće je to bilo veliko četverokutno ograđeno dvorište, s kapelom na južnoj strani i stambenom zgradom na sjevernoj. Katkada je takav kompleks imao četverokutnu kulu u jednom uglu. Templari su štovali sveca zaštitnika vojnika, konjanika i putnika - sv. Martina, te su bili poznati širitelji kulta sv. Martina po krajevima kojima su prolazili templarski putovi. Vranski priorat (preceptorat ili sjedište komanderije) bio je ujedno i naziv organizacije Vitezova Templara na području Hrvatske i Ugarske kada su se 1169. pojavili na tom području. Središte im se nalazilo u Vrani, a uživali su posebnu naklonost ugarskih kraljeva Emerika i Andrije II., koji su im poklonili velike posjede. Vranski templari imali su i svoju luku Zablaće, na lokaciji između današnjih mjesta Drage i Pakoštana. U Vrani, na 7,6 km puta, na T raskrižju skrenite lijevo i nastavite vožnju uzbrdo po cesti kroz mjesto. Na ovom raskrižju, cesta ravno vodi do 12 km udaljenog izletišta i vidikovca Kamenjak s kojeg se predivno vidi cijelo Vransko jezero i arhipelag otoka Murter, Pašman, NP Kornati i šire. Ruta dalje nastavlja uzbrdo kroz Vranu u smjeru Benkovca. Nakon izlaska iz Vrane, na 8,9 km puta, s lijeve i desne strane ceste nalazi se vidikovac - odmorište Vrana. Na ovom mjestu se svakako zaustavite radi fantastičnog, panoramskog pogleda nalik onom s Kamenjaka, i na samo Vransko jezero, na obrađena polja i templarski grad Vranu i Maškovića han, te na Pakoštane i otoke. Vozite se ravnom, asfaltiranom cestom kroz područje u kojem su još uvijek vidljivi tragovi oštećenja u prostoru nastali u vrijeme Domovinskog rata do 1995. godine. Stoga, u ovom dijelu rute, nemojte napuštati s ceste, zbog guste makije i još uvijek minski sumnjivog područja uz cestu propisno označenog primjerenim oznakama. Nastavite cestom u smjeru mjesta Donje Miranje. Cesta kroz Donje Miranje je lagano valovita, a s nje se u daljini u smjeru Benkovca vide vinogradarski položaji Badela 1862 i Vinarije Benkovac. Vinograd u Miranjama na površini 85 ha služi za dobivanje bijelih stolnih vina i vina za dobivanje vinskog destilata. Još uvijek je aktivan, no u planu je sadnja novog vinograda na istom lokalitetu u slijedećih nekoliko godina. Vinarija Benkovac i Badel 1862 imaju još vinograda na novim pozicijama u Korlatu na 100 ha i oko 530 tisuća trsova sortimenta syrah, cabernet sauvignon i merlot, te novi vinograd u Pristegu.Glavni proizvod Vinarije Benkovac je Benkovači rose, zaštićeno vino benkovačkog vinogorja, te stolna bijela i crna vina i vina za destilaciju. Nakon 13,3 km vožnje rutom, s desne strane prolazimo uz sam kompleks vinograda, Vinarije Benkovac, i dolazimo na raskrižje (14,3 km rute), oprezno prijeđite prometniju cestu i nastavite ravno. Napuštate naselje Donje Miranje i vozeći se nadvožnjakom prelazite preko autoceste i ulazite u naselje Šopot. Na 16,5 km, u Šopotu, lijevo uz cestu prolazite pored Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva „Lolina vatrenica“. Ljubazni domaćini Jadranka i Alojz-Lole Ćusa za dobrodošlicu gosta ponude likerom od žižule (kineske datulje), rogača, višnje i divlje artičoke. U kući je otvoreni kamin i tradicionalna peka, puno starih, tradicijskih predmeta, svojevrsna mala etnografska zbirka. Uz nešto peradi i maslinik, na gospodarstvu je i štalica s četiri dobro timarenih magarca, koji nakon teških godina napornog rada njihovih magarećih predaka sada zasluženo uživaju kao turistička atrakcija, čuvajući tradiciju Dalmacije. Uz prethodnu telefonsku najavu, ovdje je moguće ponešto ukusno i pojesti, dok je nezaobilazni specijalitet kuće – benkovački prisnac s kajmakom i mladim sirom. Uskoro dolazite na Y raskrižje sa spomen kapelicom Sv. Nediljice, srušene 1992. god., ponovno podignute 2003. god. s imenima nevinih šopotskih žrtava Domovinskog rata. Na raskrižju skrenite desno prema Benkovcu. Na ovom dijelu ceste budite oprezni zbog pojačanog prometa na dionici prometnice do Benkovca. Ubrzo prolazite ispod željezničke pruge, a ubrzo potom s desne strane ceste nalazi se restoran „Šopot“, a lijevo nasuprot restorana je izvor (zdenac) pitke vode „Šopot“, po kojem je naselje dobilo ime. Pretpostavlja se da je upravo u blizini izvora bilo i mjesto gdje se tijekom srednjeg vijeka sastajao sabor hrvatskih plemićkih rodova, pa se također pretpostavlja da je crkva koju je knez Branimir podigao u 9. st., još neotkrivena, ipak negdje u blizini. Za sada otkriveni ostaci crkve – lokalitet Crkvina nedaleko izvora, od koje su danas vidljivi samo temelji i razni ulomci kamene oltarne pregrade ukrašeni srednjevjekovnim pleterom i tekstom na latinskom jeziku, datiraju se u kasnije razdoblje. Otkrivenim kamenim ulomcima povijesnu važnost daje ulomak teksta koji navodi ime hrvatskog kneza Branimira, a taj natpis je prva pojava hrvatskog imena na kamenom spomeniku u 9. st. Ubrzo prolazite uz INA benzinsku postaju smještenu kod semafora na ulazu u Benkovac, te ravno preko raskrižja nastavljate Ulicom Don Mate Klarića do središta Benkovca. Nakon 19 km vožnje preporučamo stati i zasluženo predahnuti i okrijepiti se u Benkovcu. Svakako proštetati gradskom šetnicom uz lijepu zgradu Poglavarstva Grada Benkovca i fasade kuća na šetnici s kraja 19. i početka 20. stoljeća, kao i novu benkovačku župnu crkvu Male Gospe (Rođenja Marijina). U razgledu grada prošetati jednim od kamenih stepeništa i do Kaštela Benković na tzv. brijegu sv. Ante s istoimenom kapelicom i Zavičajnim muzejom. Kule na kaštelu izvrstan su vidikovac na benkovački kraj i za lijepog vremena je šteta propustiti taj lijepi, panoramski pogled. Put prema liburnsko-rimskoj Asseri nastavlja Ulicom Petra Zoranića do raskrižja s ulicom Žrtava domovinskog rata, na kojem skrenite lijevo. Nastavite Ulicom Žrtava domovinskog rata do sljedećeg raskrižja s Ulicom Kralja Dmitra Zvonimira 11, gdje skrenite desno prema arheološkom lokalitetu Asseria. Nakon 20,5 km prolazite uz pravoslavnu crkvu Sv. Jovana iz 1885. godine. Na T raskrižju, na 20,9 km rute, prateći smeđu turističku signalizaciju pažljivo skrenite lijevo na sporednu cestu za Buković. Vozite Bukovićkom ulicom i prolazite uz bunar i pojilo, te nastavljate cestom lagano uzbrdo. S ceste se pružaju lijepi pogledi na desno na plodna benkovačka polja. Nakon 22,3 km dolazite do raskrižja s trgovinom na kojem skrenite desno u smjeru Asserie i naselja Podgrađe. Nastavite u smjeru Podgrađa i prolazite pored škole. Na 23 km rute dolazite do Y raskrižja na kojem držite lijevu stranu i pratite smeđu (turističku) signalizaciju. Ubrzo izlazite iz naselja Buković i vozite uskom asfaltnom cestom kroz karakterističan benkovački krajolik, livade i nisko raslinje. Na 24,6 km ulazite u naselje Podgrađe. U središtu naselja prolazite pored ostataka polukružnog kamena, vjerojatno s lokaliteta Asseria lijevo uz cestu, i ubrzo dolazite do Y raskrižja (25,2 km rute). Na raskrižju skrenite desno i uskom, asfaltiranom cesticom omeđenom suhozidima nastavite prema arheološkom lokalitetu Asseria. U neposrednoj blizini Y raskrižja (još malo naprijed ravno cestom, pa lijevo uz cestu) nalazi se OPG - vinarija Božo Bačić, gdje možete kušati i kupiti vrhunsko, ekološki proizvedeno vino „Cuvée Asseria“ s područja vinogorja Benkovac-Stankovci. Sve ste bliže lokalitetu liburnsko-rimske Asserie, a na 26 km rute već se nalazite ispred ostataka velebnih gradskih zidina. Grad se nalazio na važnoj cesti koja je vodila od kolonije Jadera (Zadar) prema unutrašnjosti i rimskim municipalnim središtima Nedinumu (Nadin), Varvariji (Bribir), te dalje prema Scardoni (Skradin), vojnom logoru Burnumu (Ivoševci kod Kistanja) i dalje prema Saloni (Solin) – glavnom gradu rimske provincije Dalmacije. Najimpresivniji dio današnje Asserie svakako su njezine zidine široke oko 3 m, na sjevernom dijelu sačuvane u visini oko 4 m. Građene su od vapnenačkih poluklesanaca impozantnih dimenzija. U grad se ulazilo na sjeverozapadnom dijelu (stara gradska vrata). Kasnije, oko 113. godine, njihovu funkciju preuzima velebni slavoluk podignut u čast cara Trajana – tzv. „Trajanova vrata“ ugrađen u sjeverni bedem grada. Glavni gradski trg – forum nalazio se na jugozapadnom dijelu uz sam rub grada, iskorištavajući tako prirodnu pogodnost, zaštićenost od vjetra i hladnoće, i lijep pogled na plodno polje. Danas se nad forumom nalazi crkva sv. Duha, a na istom mjestu je istraživanjima utvrđeno postojanje i starije, ranokršćanske crkve. Za vrijeme obnove crkve sv. Duha (nekada crkve sv. Marka), nakon oslobodilačke akcije Oluja 1995. u Domovinskom ratu kada je crkva bila minirana, otkriven je vrlo lijep nadgrobni spomenik iz Benkovca s glagoljičkim natpisom iz 1426. godine, čuva se u Zadru, a ovim važnim otkrićem i Benkovac se upisao u kartu glagoljaških naselja. Dok stojite ispred samog lokaliteta Asserie, ne možete ne uočiti gljivolike, rezbarijama u kamenu bogato ukrašene kamene stupove – tzv. Cippuse. Radi se o vrsti liburnskog nadgrobnog spomenika. Najveći ih je broj pronađen upravo na području Asserie, gdje su se navodno, prema novim rezultatima istraživanja i izrađivali. Asseria je, i vezano za ranije spomenutu antičku luku Pakoštane i izradu cippusa, imala jako razvijeno kamenoklesarsko gospodarstvo, čija se tradicija do današnjih dana zadržala u ovim krajevima okolice Benkovca, poglavito u obližnjim Lisičićima. Lisičići se također vežu i za opskrbu grada Asserie pitkom vodom, odakle se s izvora Čatrnja akveduktom dugim oko 3 km u Asseriu dovodila voda, a osim akvadukta za opskrbu vodom koristile su se i cisterne za vodu, od kojih je jedna pronađena na samom arheološkom lokalitetu. Sa zidina Asserie pruža se lijep panoramski pogled širom preko Ravnih kotara i prema planini Velebitu u daljini. Na ovom mjestu završava biciklistički put od antičke luke u Pakoštanima do liburnsko-rimskog grada Asseria, koji se planira revitalizirati uz osuvremenjenu turističku namjenu u Arheološko-turistički park „Asseria nova“ na površini 168 ha. Odmorite se i predahnite u istraživačkoj šetnji ovim upečatljivo lijepim mjestom, jer vas čeka povratak na početak puta odakle se krenuli, u kojem predlažemo posjetiti grad Benkovac ili Šopot s izvorom vode, lokalitetom Crkvina i „Lolinom vatrenicom“.

Staza "Novalja – Lun" (Staza 14.)

I ova staza je ujedno prometnica kao i [intlink id="696" type="post"]biciklistička staza br. 13[/intlink]. Stoga vrijedi isto pravilo; u sezoni dodatan oprez! Svakog biciklistu razveselit će vožnja od Novalje do Luna. Bez obzira na duljinu, moguće je potražiti odmor skretanjem lijevo (ako idete iz Novalje) do plaža Potočnica ili Jakišnica. Poseban doživljaj je vožnja zadnjim dijelom staze pored maslinovih stabala starijih i više od 1000 godina! Lun je prekrasno mjesto gdje se možete okrijepiti u restoranima s domaćim specijalitetima. Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga. Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod: Turistički Info centar TZG Pag Trg Petra Krešimira IV, Pag Tel: + 385 23 611 286 Email: tzgpag@gmail.com Web: www.tzgpag.hr

Staza "Caska – Metajna – kanjon Rućice" (Staza 13.)

Ova staza je ujedno i prometnica. Nemojte je zaobići (uz dodatan oprez, svakako) jer nudi prekrasan ugođaj vožnje. Užitak je voziti se na 20-30 m n/v uz polja i pogled na Paški zaljev. U Kustićima i Zubovićima na pola staze moguće je okrijepa, a duž cijele staze gdje god da se spustite do mora (prema vlastitom nahođenju) možete napraviti time out i okupati se. U Metajni se svakako napijte na izvoru velebitske vode ili kušajte izvrsne pržene girice. Iz Metajne skretanje lijevo dovodi vas nakon 2 km do uvale Ručice i prekrasne plaže. Kod Slaveka (Grill Kanjon) možete jesti, piti i odmoriti se bez obzira u koje vrijeme došli. Dok se budete kupali na plaži zvuk velikog zvona navjestiti će da su vam ručak ili večera spremni. Uživajte! Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga. Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod: Turistički Info centar TZG Pag Trg Petra Krešimira IV, Pag Tel: + 385 23 611 286 Email: tzgpag@gmail.com Web: www.tzgpag.hr

Staza "Vinske staze" (Staza 12.)

Zbog oštrih uspona ova staza zahtjeva potpunu koncentraciju i dobru kondiciju. Nakon odmora na kraju staze i užitka pogleda na Novaljsko polje, spuštanje završite u vinskom podrumu sa lijeve strane. Izvrstan meni u isto takvom ambijentu biti će vam dovoljna nagrada. Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga. Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod: Turistički Info centar TZG Pag Trg Petra Krešimira IV, Pag Tel: + 385 23 611 286 Email: tzgpag@gmail.com Web: www.tzgpag.hr

Staza "Novaljsko polje" (Staza 11.)

Ova staza je poseban doživljaj za sve ljubitelje prirode staza i za obiteljsku vožnju. Nakon 1,7 km od centra Novalje možete uživati u manjim usponima i vožnji preko malih mostova. Ne morate se držati označenog dijela staze, nego se možete poigrati presjecanjem raznih smjerova unutar polja. Zahtjevniji mogu otići na [intlink id="695" type="post"]biciklističku stazu br.12[/intlink] ili nadopuniti ugođaj izletom do Caske. Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga. Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod: Turistički Info centar TZG Pag Trg Petra Krešimira IV, Pag Tel: + 385 23 611 286 Email: tzgpag@gmail.com Web: www.tzgpag.hr

Staza "Kamenolom" (Staza 10.)

Staza kreće sa ruba Stare Novalje, prije trajektnog pristaništa na lijevoj strani, kao da ulazite u nečije dvorište, potrebno je zatvoriti za sobom velika vrata. I tada krećete na avanturu dugu 10,5 km. Nakon 500 metara težeg uspona vožnja se nastavlja makadamskom cestom. Na prvom lijevom odvojku (800 m), možete se spustiti do prekrasne plaže. Ako ste ipak odlučili svladati ovu stazu usponi se smjenjuju sa spustovima nakon 5 km staza se "smiruje" i u jednom trenutku se osjećate sami okruženi kamenjem i žbunjem. Na 6,8 kilometru dolazite do prvog kamenoloma. Na 7,4 km nalazi se sa lijeve strane odvojak do pojilišta za ovce. Možete tamo napraviti kratki odmor ili nastaviti do drugog kamenoloma na 8,8 km. Nakon spuštanja u centar kamenoloma, došli ste na kraj 10,5 km staze. Par stotina metara dalje nalazi se cesta od Žigljena prema Novalji. Ako skrenete lijevo za Žigljan nakon 2,1 km je skretanje desno prema UFO parku. Skretanjem desno na kraju ove staze, dolazite na prekrasan spust. Nakon 1350 metara skretanje lijevo vodi vas do Caske a dalje uz obalu po kamenoj stazi još 1000 metara do poznate plaže Zrće sa raznim sadržajima: beach club Calypso, fast-food, osvježavajuća pića i jedino mjesto gdje možete provjeriti svoj e-mail (u sezoni!) Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga. Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod: Turistički Info centar TZG Pag Trg Petra Krešimira IV, Pag Tel: + 385 23 611 286 Email: tzgpag@gmail.com Web: www.tzgpag.hr

Staza "Kolan" (Staza 9.)

Ako krećete iz Kolana ova staza vas upućuje na dolazak na [intlink id="646" type="post"]biciklističku stazu br. 1[/intlink], skretanjem desno dolazi se u Pag, a ako nastavite ravno stižete u Novalju. Staza je kratka, zanimljiva zbog vododerina i visoke trstike, te vožnje kroz polja. Za one koji vole nositi bicikl ili imaju sklonosti ekstremizmu mogu "prevaliti" prijevoj prema Mandrama te doći na [intlink id="690" type="post"]biciklističku stazu br. 8[/intlink]. Ili, ako ste krenuli iz Paga, nakon Sv. Jerolima skretanje lijevo dovodi vas na ovu stazu za Kolan. U Kolanu se možete osvježiti ili kupiti domaće proizvode: paški sir, prošek, vino, kajmak. Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga. Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod: Turistički Info centar TZG Pag Trg Petra Krešimira IV, Pag Tel: + 385 23 611 286 Email: tzgpag@gmail.com Web: www.tzgpag.hr

Staza "Šimuni – Uvala Girenica" (Staza 8.)

Ovu stazu koristite i kao prečicu za dolazak u Mandre. Na početku staze sa lijeve strane je odvojak za kamp i plažu u Šimunima. Nakon 2,6 km uska asfaltirana staza sječe cestu Kolan-Mandre. U sezoni je potreban oprez jer je do toga dijela staza vrlo uska i ograđena kamenim zidovima, te je mimoilaženje sa drugim sudionicima otežano. Nakon raskršća postoje dvije makadamske staze koje vode do Uvale. Prva je ravno, a druga počinje nakon vožnje prema Mandrama (400 m) po cesti. Najprije laganim, a kasnije nešto oštrijim spustom dolazite u prekrasnu uvalu Girenica, gdje je i mogućnost okrijepe u restoranu, ali samo u sezoni. Van sezone restoran je zatvoren. Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga. Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod: Turistički Info centar TZG Pag Trg Petra Krešimira IV, Pag Tel: + 385 23 611 286 Email: tzgpag@gmail.com Web: www.tzgpag.hr

Staza "Rt Dubrovnik" (Staza 7.)

Prvi dio staze vozi se uz obalu kroz šumarak na rubu kojeg je plaža. Nakon 1 km potrebno je za sobom zatvoriti vrata na ogradi. Po stazi prekrivenoj oštrim kamenjem počinje lagani uspon. Nema hladovine, niti mogućnosti za okrijepom. Sa vrha staze pruža se prekrasan pogled na Košljunski zaljev sa lijeve strane. Bez obzira na težinu staza nije preduga, za svaki slučaj potrebne su rezervne zračnice jer oštro kamenje i trnje mogu lako probušiti gume. Zadnji dio staze vodi uz ovčarske nastambe i torove. Izlaz staze je na cesti za Povljane koje se nalaze na 1 km, a na 400 metara udaljenosti je i [intlink id="682" type="post"]biciklistička staza br. 4[/intlink]. Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga. Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod: Turistički Info centar TZG Pag Trg Petra Krešimira IV, Pag Tel: + 385 23 611 286 Email: tzgpag@gmail.com Web: www.tzgpag.hr

Staza "Prutna" (Staza 6.)

Na cijeloj stazi nema nikakvih objekata niti izvora vode, stoga se za vožnju treba dobro pripremiti, kupiti piće u Povljani ili napuniti bidone. Nakon 1 km od Povljana skretanje desno znači da ste na ovoj stazi. Skretanje lijevo vodi vas na [intlink id="684" type="post"]biciklističku stazu br. 5[/intlink]. Nakon 1,5 km su velika vrata koja treba za sobom zatvoriti, tu počinje i lagani uspon makadamskom stazom. Vozite se cijelo vrijeme kamenim pejzažem po samom vrhu malenog poluotoka Prutna. Cijeli pejzaž je išaran ogromnim dalekovodima koji dovode struju na otok iz Zadra. Na kraju staze pruža se pogled na Paški most. Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga. Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod: Turistički Info centar TZG Pag Trg Petra Krešimira IV, Pag Tel: + 385 23 611 286 Email: tzgpag@gmail.com Web: www.tzgpag.hr

Staza “Smokvica” (Staza 5.)

Uska, asfaltna cesta duga 1,2 km od Vlašića do Smokvica kroz ovčje pašnjake i osamljene male pješčane plaže, dovesti će vas na početak jedne od težih staza, ne zbog svoje duljine već zbog nepristupačnog terena i oštrog kamenja. Ova staza zahtjeva veliku izdržljivost kako za vas tako i za bicikle. Nakon prijeđenih 4,5 km ne preporučamo silaženje sa bicikla i šetnju kamenim okolišem zbog mogućnosti susreta sa jedinim otrovnim stanovnikom ovog otoka (zmija poskok). Sav trud biti će nagrađen predivnim zelenim završetkom staze. Nakon 5,5 km nalaze se drvena vrata koja treba zatvoriti za sobom. Staza završava na početku [intlink id="688" type="post"]biciklističke staze br. 6[/intlink]. a udaljenost od Povljana je samo 1 km lagane vožnje Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga. Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod: Turistički Info centar TZG Pag Trg Petra Krešimira IV, Pag Tel: + 385 23 611 286 Email: tzgpag@gmail.com Web: www.tzgpag.hr

Staza “Ptica” Veliko blato (Staza 4.)

Ako ste krenuli iz [intlink id="653" type="post"]Paga biciklističkom stazom br. 2[/intlink] (desno skretanje na njenom izlazu ), nakon 4 km dovest će Vas do skretanja na ovu stazu. Izrazito atraktivna za sve kategorije, vožnja asfaltnom, uskom, slabo prometnom cestom. Vožnja duga 2,9 km dovodi vas u područje ornitološkog rezervata. Izlaz staze je na 5,5 km od zanimljivog mjesta Vlašići. Uz prekrasnu plažu nalazi se i ljekovito blato. Prije Vlašića skretanje desno vodi vas u Smokvice i na [intlink id="684" type="post"]biciklističku stazu br. 5[/intlink]. Ova ruta je objavljena u suradnji s Turističkom zajednicom grada Paga. Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja na Pagu saznajte kod: Turistički Info centar TZG Pag Trg Petra Krešimira IV, Pag Tel: + 385 23 611 286 Email: tzgpag@gmail.com Web: www.tzgpag.hr