Staza bistrooke Lucije

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Staza bistrooke Lucije.

Dobro došli na stazu Bistrooke Lucije koja će vas provozati istočnom istarskom obalom, od grada umjetničkih galerija, šarmantnih crkvica i baroknih palača do samozatajnih mjesta gdje izviru čudesne suze svetice i s kojih pucaju neponovljivi vidici Kvarnera. Krećemo iz starog grada Labina smještenog na brežuljku visokom čak 320m. Iako ćete se u njegovom povijesnom centru na vrhu brda moći diviti uglavnom građevinama sačuvanim iz doba vladavine Venecije, kao što su prelijepa gradska vrata San Fior, gradska loža, palače Franković, Manzini, Scampicchio, Negri i Battiala-Lazzarini (Narodni muzej), ili pak arhitekturi s kraja 19. stoljeća, mala napomena: Labin je puno stariji grad nego što se to u prvi mah čini! Izrastao na ilirskoj gradini čiji postanak seže čak 2000 godina prije Krista, Labin – rimska Alvona, nekoć poznat i kao bastion istarskog rudarstva danas je, međutim, grad umjetničkih galerija i atteliera, a njegovi su obližnji rudnici (nekadašnji ugljenokopi) izvan gradskih zidina pretvoreni u podzemni grad umjetnosti, u njima se dešavaju najznačajnije manifestacije suvremene umjetničke scene (Labin Art Republika). Ne oklijevajte stoga, provozajte se starim gradom i zavirite u galerije, attelliere i razgledajte labinske crkvice kao što su Sv. Stjepan i Sv. Just ili pak uđite u župnu crkvu Blažene Djevice Marije iz 14. st. Pritom možete posjetiti i memorijalnu zbirku Matije Vlačića Ilirika (1520.-1575.), suradnika slavnog Martina Luthera i jednog od najistaknutijih zagovornika protestantske reforme, rođenog upravo ovdje. Slijedite li pak ulicu G. Martinuzzi, stići ćete i do Fortice (vidikovac) odakle se za burnog vremena pruža fantastičan pogled prema moru, s obližnjim Rapcem i otokom Cresom, ali i na najvišu istarsku planinu – Učku. Ako vam je dosta labinskih senzacija, krenite dalje preko Salakovaca, Viškovića i Brovinja do sela Skitača, izraslog na visoravni istočne obale Istre. Mjesto osebujnog imena vlaškog porijekla, a koji označava ljude koji se sele – skitaju, stasalo je u 15. st. od dijela doseljene karavane Istro – rumunja koji su bježali pred Turcima, a svoj vrhunac doživjelo između dva svjetska rata kada je brojalo čak 350 duša. Danas, međutim, gotovo potpuno prazno sa jedva 4 žitelja, Skitača je tek mjesto izletnika i hodočasnika budući da na obližnjem brdu skriva glasoviti izvor ljekovite vode u stijeni. Zanima li vas zašto se povorke slabovidnih kreću upravo u ovom pravcu, dođite i provjerite sami! Voda u stijeni koja ne presušuje čak niti za najvećih žega i vrućina, a koju narod od davnina zove suzama sv. Lucije, navodno je ljekoviti izvor vode koji liječi očne bolesti, a slabovidnima vraća vid. Ako ste jedan od onih koji ne vjeruje ovakvim čudima, jedno je ipak sigurno: Skitača je definitivno mjesto odakle će vaše oči progledati posebnim daljinama budući da se sa ovog mjesta prostire jedan od najveličanstvenijih pogleda na Kvarnerski zaljev, a za posebno bistra dana odavde se naziru čak i obrisi Venecije. Inspirirani prizorima koji sežu u beskraj, krenite zatim polako preko Skvaranske, Drenja i Sv. Marine natrag do Labina odakle je vaša avantura putevima Bistrooke Lucije i počela.