Biciklistička ruta 11 – Petrova Gora

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 11 – Petrova Gora.

Petrova gora predstavlja jedinstven šumski ekosustav čija je glavna odlika velika stabilnost i trajnost. Ovaj brdski masiv je izuzetno stanište za veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Na Petrovoj gori nalazi se Kraljev grob, po legendi grob zadnjeg kralja hrvatske krvi Petra Svačića koji je stradao 1097. godine u sukobu za hrvatsko prijestolje sa mađarskim kraljem Kolomanom.

Također je Petrova gora poznata po prvoj partizanskoj bolnici koja je neotkrivena radila gotovo četiri godine sve do oslobođenja kao svojevrsni fenomen  narodnooslobodilačkog rata (1941.-1944.)Danas se u blizini nalazi lovački dom Muljava smješten u samom srcu Petrove gore. Ime je dobio po predjelu koji od davnine nosi naziv “Muljava” jer se na sutoku dvaju potoka, Velike i Male Radonje, nakuplja mulj. Danas je to suvremeno uređeni lovački dom otvorenog tipa koji u prekrasnom šumskom ambijentu pored bogate gastronomske ponude i komforno uređenih soba nudi pregršt sadržaja svojim posjetiteljima

Vozeći se ovom rutom primjetit ćete ostatke ratnih razaranja. Ljudi ovog kraja oduševit će vas prijaznošću i spremnošću da vam ispričaju kako je bilo za vrijeme trajanja rata, a i da vas upoznaju s prošlošću svog kraja.

Svega nekoliko kilometara od centra grada Karlovca nalazi se mjesto Turanj. Njegovo predgrađe danas je poznato po razaranjima koje je
preživjelo tijekom Domovinskog rata. S desne strane ceste, u mjestu, nalazi se budući muzej domovinskog rata u kojem možete upoznati dio najnovije hrvatske povijesti. Vožnja ovom prometnicom sve do mjesta Tušilović zahtijeva dodatan oprez zbog učestalog motornog prometa tijekom ljetnih mjeseci. Skretanjem iza Tušilovića prema Vojniću vožnja se nastavlja ugodnom lokalnom cestom koja prati rijeku Radonju sve do Turističkog centra Petrova Gora gdje možete nadopuniti svoju vožnju ugodnim odmorom u prekrasnoj šumi ili se prepustiti gastronomskim užicima koji se nude u lovačkoj kući „Muljava“.

U drugom dijelu rute od Vojnića prema Turnju vožnja se nastavlja kroz sela i zaseoke. Povremeno će vam se činiti kao da je ovdje vrijeme stalo, jer priroda izgleda gotovo netaknuto

Biciklistička ruta 10 – Slunj, Rastoke

/1 Comment/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 10 – Slunj, Rastoke.

Rastoke su nastale igrom prirode na utoku rijeke Slunjčice u rijeku Koranu. Priroda se poigrala modrozelenim vodama rijeke Slunjčice i rastočila ih u mnoštvo prštavih slapova i slapića od kojih su najljepši Buk, Hrvoje i Vilina kosa. Po svom nastanku, Rastoke su zapravo prvi uvod u Plitvička jezera.
Za razliku od tih jezera, Rastoke su posebne po tome što se u to bogatstvo zelenila po otočićima i hridima pred tristo godina ispreplelo ljudsko naselje s mlinicama žličarama.
Ono što je priroda tisućama godina stvarala, a čovjek kasnije, prilagođavajući se prirodnim uvjetima, izgradio, s okolnim vapnenačkim stjenama, starim gradinama i gradićem Slunjem skladno se uklapa u jedinstvenu cjelinu.
Zbog te skladnosti povijesne, etnografske i graditeljske kulturne baštine Rastoke su nezaobilazno mjesto za posjetiti za svakog cikloturista.

Vožnjom kroz sela pored ruševina Starog grada dolazite do djela staze koja će vas laganim usponima dovesti do Podcetina sa čijih ruševina možete uživati u pogledu na Cetingrad s okolicom. Na povratku, ispod samog Slunja, obavezan je posjet selu Rastoke smještenom na rijeci Slunjčici čije su “ulice” išarane mnogobrojnim slapovima istoimene rijeke čije vode su čiste i pitke.
Centrom grada Slunja kojim prolazi Jozefina krećete na vožnju usponom uz Stari grad u pravcu sela Popovac. Kroz visoravan ćete se približiti granici sa susjednom državom Bosnom i Hercegovinom. Uspon koji slijedi dovesti će vas na ruševine Starog grada u Podcetinu s nezaboravnim pogledom na Cetinu i susjednu državu. Cetingrad je imao važnu ulogu u hrvatskoj povijesti kao prvo mjesto u kojem je održan hrvatski sabor. Sam gradić dočekati će vas svojom obnovljenom arhitekturom i gostoljubivim stanovništvom.
Zelenilo šuma i polja pratit će vas na povratku u Slunj. Kod mjesta Ponor udaljenog jedan kilometar od staze nalazi se neobična pećina uz rijeku. Na desnoj strani prije samog centra Slunja svakako se spustite u selo Rastoke. Neobična arhitektura kuća čiji su temelji sagrađeni od vapnenca neće vas ostaviti ravnodušnima.

Biciklistička ruta 9 – Rakovica, Saborsko

/1 Comment/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 9 – Rakovica, Saborsko.

Rakovica je smještena uz granicu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Kroz Rakovicu prolazi glavna magistralna prometnica od Zagreba preko Karlovca i Plitvičkih jezera do Jadranskog mora s ogrankom prema Bihaću. Kao naselje Rakovica se pojavljuje u srednjem vijeku, a drugo veće naselje je frankopanski grad Drežnik koji se spominje već u 11. stoljeću. U vrijeme turskih osvajanja Drežnik je bio vrlo važno obrambeno uporište, više puta osvajano, razrušeno i ponovo obnavljano. Današnji ostaci utvrde zaštićeni su spomenik kulture, a podno grada na obali Korane obnovljena je mlinica i uređena poučna staza.
Saborsko je brdsko mjesto smješteno u zakrivljenoj dugoj i uskoj kotlini. Vjerojatno je to i najduže selo u Hrvatskoj. Od ulaza sa strane Plaškog, do kraja zaseoka Sertić-Poljane dugo je 12 km. Četvrtina Saborskog dio je nacionalnog parka Plitvička jezera. Osobito je zanimljiv posjet prašumi Čorkova uvala. U prašumi ćete naći stojeća suha i prelomljena stabla, te odumrla stabla koja leže na tlu i u različitim su fazama  raspadanja. Sve je prepušteno zubu vremena bez utjecaja čovjeka. Od Saborskog šumska cesta kroz Čorkovu uvalu vodi do jezera Kozjak.

Prvi dio staze prolazi kroz Nacionalni park Plitvička jezera, a vozit ćete se i Čorkovom uvalom koja je dijelom prašuma. Zbog pogleda na Plitvička jezera koji ostavlja bez daha, uspon je vrijedan truda. Drugim djelom staze nastavljate putovanje preko mjesta Plaški do Josipdola. Lokalna cesta preko Mrežnice do Slunja namjenjena je istinskim ljubiteljima tišine dok se voze kroz prirodu.
Iz centra Rakovice vozi se vrlo prometnom cestom do skretanja na lokalnu cestu prema selu Poljanak. Tu je moguće nastaviti vožnju lokalnom stazom koja preko Sertić Poljane i Čorkove uvale vodi do Saborskog, ili ostati na asfaltnom dijelu rute i nastaviti vožnju laganim uspinjanjem prema Saborskom. Kako je većina područja kojim se vozite pod zaštitom prirode, pomisao da ste možda u nekom prapovijesnom filmu neće vas napuštati jer će vam visoravni koje se otvaraju uz stazu zaustavljati dah. Dolaskom iznad jezera Kozjak otvorit će vam se pogled na modro-zeleni biser. Nakon Saborskog slijedi spust u Plašku dolinu te vožnja do mjesta Josipdol. Nakon Josipdola pa sve do ulaska u mjestu Tounj i skretanja na lokalnu cestu za Kamenicu Skradničku, potreban je dodatni oprez radi pojačanog motornog prometa. Vožnja do Slunja uz veći spust na most preko rijeke Mrežnice i zatim jači, ali ne predugačak uspon, otvorit će prekrasan pogled na sam kanjon. Od Slunja pa sve do Rakovice potreban je oprez zbog pojačanog motornog prometa. U Rakovici postoji nekoliko biciklističkih lokalnih ruta i staza koje vam nude poseban doživljaj i mogućnost upoznavanja krajolika, a svakako stoji preporuka posjeta Baraćevim špiljama.

Biciklistička ruta 8 – Sabljaci, Klek

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 8 – Sabljaci, Klek.

Jezero Sabljaci udaljeno je svega nekoliko kilometara od grada Ogulina i jednodnevno je odredište mnogih mještana. Na svojim obalama jezero nudi raznolike mogućnosti provođenja aktivnog odmora. U mjestu Ribarići nalazi se Bike park povezan s lokalnim brdskim rutama za nadopunu aktivnosti vezanih uz vožnju biciklom.  Bjelolasica kao najviša planina Gorskog kotara nalazi se unutar gorja Velika Kapela s vrhom Kula (1534 m) i planinom Klek (1182 m) kao i strogim prirodnim rezervatima: Bijele stijene (1335 m) i Samarske stijene (1302 m). Ime je dobila po uskome svijetlom hrptu koji se ističe iznad šumskog pojasa osobito kad je pod snijegom. Dugačka 7 km, vrlo strmih strana, obiluje prostranim i gustim šumama prošaranim vapnenačkim stijenama i prostranim livadama, a šumski putevi i ceste povezuju ih u jedinstveni kaleidoskop šuma i proplanaka pružajući nezaboravan doživljaj ljubiteljima prirode, pješačenja, biciklizma i drugih aktivnosti.

Vožnja uz jezero Sabljake očekuje vas u prvom dijelu ove rute, a zatim uspon do Modruša te prijevoja Male Kapele. Dolaskom do Jasenka  upoznat ćete dobar dio Bjelolasice, a vožnjom uz Klek vratiti se do Ogulina.
Prvi dio rute vodi vas od centra Ogulina na jezero Sabljake. Za bicikliste koji nisu ljubitelji uspona, preporučamo vožnju oko jezera, eventualno do mjesta Ivanec i Šmitovog jezera te povratak u Ogulin. Uspon nakon jezera Sabljaci prema Modrušu i zatim izlazak na prometniju cestu preko Male Kapele, koliko god da je zahtjevan, nudi poseban doživljaj planinske vožnje. Nakon spusta do mjesta Jezerane, vožnjom do Jasenka  prolazit ćete kroz šumovite predjele i slabije naseljena mjesta po cesti vrlo preglednoj i sa rijetkim motornim prometom. U Jasenku se možete voziti i lokalnim biciklističkim stazama ili posjetiti HOC Bjelolasica (udaljen od rute svega 4 km). Šumskom stazom moguć je dolazak do Modruša, a ako se odlučite za ovu varijantu svakako se zaustavite u Kujinoj dragi gdje se nalaze špilje bez dna, jedno od omiljenih mjesta speleologa. Kod mjesta Bjelsko također postoji lokalna mtb staza za vožnju oko planine Klek (1181 m). Zbog neobičnog oblika planine u
narodu su nastale legende o usnulom divu, ali i o okupljanju vještica, vila i vilenjaka iz cijelog svijeta za vrijeme olujnih noći. Prolaskom kroz Bjelsko, bjelogorična i crnogorična šuma povremeno će razmaknuti svoje zelenilo kako biste imali pogled prema Kleku. Od Jasenka se vozite cestom Rudolfinom koja će vas dovesti do predgrađa grada Ogulina kod mjesta Puškarići, gdje uz stari mlin na Dobri možete pronaći mjesto za opuštanje i osvježenje prije povratka u grad.

Biciklistička ruta 7 – Ogulin

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 7 – Ogulin.

U samom centru grada Ogulina nalazi se Frankopanski kaštel nastao oko 1500-te godine iznad ponora rijeke Dobre – Đulinog ponora. Osnivač  grada bio je Bernardin Frankopan, jedan od najmoćnijih velikaša svoga vremena. Danas je u tom zdanju Zavičajni muzej otvoren 1967. godine. Ima nekoliko zbirki: arheološka, etnografska, starog oružja, spomen soba Ivane Brlić-Mažuranić, planinarsko-alpinistička te izložba akademskog slikara podrijetlom iz Ogulina koji je muzeju darovao oko 200 svojih radova – Stjepana Galetića.
U dvorištu kaštela redovito se održava Festival bajke, a to je ujedno i polazno mjesto svake godine za Ciklobajku. Sam grad sa svojom kulturno-turističkom ponudom zadovoljit će i najzahtjevnije cikloturiste

Najljepši pogled na Ogulin s okolicom doživjet ćete nakon uspona u prvom dijelu staze. Prelaskom rijeke Dobre, u drugom dijelu prolazite selima i ulazite u Ogulin kroz savršen drvored iz smjera Oštarija. U centru Ogulina nalazi se Đulin ponor uz kojeg se veže legenda o Đuli ili Zulejki koja se zbog nesretne ljubavi sunovratila u ponor rijeke Dobre. U prvim zapisima Ogulin se naziva Zulum grad ili Julin grad, te tako vožnju započinjemo na samom povijesnom korijenu današnjeg grada. Nakon uspona možete uživati u panoramskom pogledu na cijeli grad s okolicom i planinu Klek iznad grada. Prolaskom kroz mjesto Trošmarije te pored rijeke Dobre i autoputa, vozite se brežuljkastim predjelima kroz sela do Tounja. Tounj se nalazi na prometnici Jozefini, a znamenit je njegov dvokatni kameni most preko rijeke Tounjčice koji je građen u dva navrata i jedinstven po svom postanku i obliku. Nastavak staze vodi kroz Ogulinsko polje koje je jedno od većih krških polja u Hrvatskoj. Na povratku, nezaobilazan je Marmontov kameni most u Oštarijama i jezero Sabljaci kojim ćete doći do grada bogate kulturno-povijesne baštine.

Biciklistička ruta 6 – Duga Resa

/1 Comment/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 6 – Duga Resa.

Duga Resa s okolicom područje je neobično privlačne ljepote, smješteno u podnožju brda Vinica (321 m) uz modrozelenu ljepoticu Hrvatske -rijeku Mrežnicu. Brdo Vinica sa šetalištem Tušmer pruža mogućnost za ugodnu šetnju ili vožnju biciklom uz rijeku Mrežnicu i gorskim uzvisinama Vinice.
Rijeka Mrežnica svojom bojom, čistom vodom, sedrenim barijerama, kaskadama, brzacima i slapovima privlači kupače, ribiče i sve ostale ljubitelje riječnog športa.
Dugoreška vinorodna okolica sve više obogaćuje ponudu kvalitetnih vina na budućoj vinskoj cesti. U ovom mirnom i lijepom gradiću očuvane prirode možete ugodno boraviti uz raznovrsnu ponudu športsko-rekreativnih sadržaja i bogat izbor domaćih specijaliteta priznatih ugostitelja.

Nakon prolaska kroz sela, vožnjom uz obalu rijeke Korane, proći ćete kroz šumovite predjele prije samog ulaska u Generalski Stol. Drugi dio ove staze slijedi tok rijeke Mrežnice poznate po bistroj vodi i mnogobrojnim slapovima cijelom svojom dužinom, do povratka u Dugu Resu. Od hotela Duga Resa, vozimo se centrom preko mosta na rijeci Mrežnici prema Belajskim Poljicama. Vozeći se lokalnom prometnicom na kojoj gotovo da i nema prometa, prolazit ćete kroz šume i polja bogata prepelicama. Uz Koranu ćete uživati u nedirnutoj prirodi, a u šumi nakon sela Perjasice iznenadit će vas leptiri. U Mateškom selu nalazi se crkvica Sv. Jurja koju svakako razgledajte jer zidovi rastu iz temelja koji su složeni od poklopaca i dijelova sarkofaga (pretpostavlja se da je ovdje bilo središte proizvodnje sarkofaga Rimskog carstva). Prolazeći kroz Generalski Stol vozimo se glavnom prometnicom – cestom koju je izgradila austrijska vlast prije 225 godina i nazvala je Jozefina. Iako danas moderna prometnica, narod je zadržao ime kojim su je nazvali graditelji. S Jozefine skrećemo na prijelaz preko rijeke Mrežnice kod Mrežničkog Briga te dodirujemo obalu rijeke i slijedeći njen tok dolazimo u Dugu Resu.

 

Biciklistička ruta 5 – Netretić

/3 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 5 – Netretić.

Cijeli netretićki kraj kao da je stvoren za šetnje i uživanje u ljepotama prirode, a opet je oplemenjen i prekrasnim zdanjima. Tako u Novigradu na Dobri možete posjetiti Stari grad koji se trenutno restaurira, ali je jedna njegova kula u potpunosti završena i na njoj je uređen vidikovac s kojeg puca pogled na dolinu Dobre. Odmah podno Starog grada je stari most čiji današnji izgled datira iz 1736. godine u vrijeme gradnje Karolinske ceste. Ako se tijekom ljetnih vožnji umorite, osvježenje možete potražiti u kupanju odmah podno mosta ili na nekom malom kupalištu kojih ima bezbroj uz pitome obale rijeke Dobre. Mjesto Novigrad na Dobri nekad je nosilo ime Crikveno Selo, što se još i danas zna čuti od starijih mještana. Nastalo je u blizini starog grada Novigrada, sagrađenog 1193. godine na stijeni iznad Dobre. Vozeći se stazom uz rijeku Kupu koja vas vodi do mjesta Bosiljevo uživat ćete u vožnji praćeni mirisom paprati. U povratku, jednim dijelom dodirnut ćete obale rijeke Dobre i ugledati ruševine staroga grada. Od centra Netretića očekuje nas spust te laganiji uspon prema Vukovoj Gorici širokom prometnicom slabijeg motornog prometa. Od V. Gorice prelaskom ispod autoputa ulazimo u carstvo paprati i dolazimo u pitoreskno mjesto Bosiljevo. Vozeći se iz Bosiljeva možemo vidjeti sačuvanu seosku arhitekturu drvenih kuća do kojih se uspinjemo i od kojih se spuštamo vozeći se zelenim oazama. Nakon susreta s rijekom Dobrom i vožnjom kroz Jarče polje, pa podno dvorca Novigrad na Dobri i autoputa, započinjemo uspon prema Netretiću preko Brajakovog brda.

Biciklistička ruta 4- Žakanje

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 4 – Žakanje.

Najznačajnija prirodna znamenitost općine Žakanje je svakako rijeka Kupa koja svojim tokom od Stankovaca do Bubnjaraca obgrljuje ovaj prostor. Kupa je čista rijeka, bogata ribom. Tu se može naći som, šaran, štuka, klen, mrena, plotica i ostale vrste slatkovodnih riba.
Na cijelom toku Kupe koji prolazi općinom Žakanje nalazi se dvanaest prekrasnih slapova. Na ponekom od tih prirodnih fenomena sačuvane su stare mlinice, a četiri su slapa nanovo uređena: Sračak, Pravutina, Mišinci i Bubnjarci.
Ljeti se s užitkom možete i okupati na uređenim kupalištima. Posebno su uređena kupališta u Pravutini, Jurovu i Bubnjarcima.

Penjući se laganim usponom prvim dijelom staze uz Kupu kroz sela doći ćete do kanjona Kupe, a zatim šumovitim predjelima i spustom do Netretića. Drugi dio staze prolazi brežuljkastim predjelima preko Ozlja u pravcu Kamanja.
U prvom dijelu staze očekuje vas vožnja kroz sela obalnog dijela Kupe. Najprije laganim usponom koji postaje nešto strmiji, nakon sela Mošanci, dići ćete se na 300 metara iznad rijeke i imati pogled na “zeleni” kanjon rijeke i susjednu državu Sloveniju. Vožnjom obroncima Lipnika
kroz zaseoke i sela, nakon prolaska Rosopajnika, spustit ćete se na raskršće prema Netretiću. Širokom prometnicom laganijim usponom dolazite u Netretić, te nastavljate vožnju prema Modrušu pored stare kurije iz 19. stoljeća.
Nakon Tomašnice vozite jednim dijelom do Jaškova stazom broj 1. Iz Jaškova vozite do M. Erjavca, a nastavljate prema Ozlju. Samo nekoliko kilometara od M. Erjavca nalazi se mjesto Svetice u kojem se nalazi Pavlinski samostan. To je ujedno i alternativni dio rute koji vas vodi do samostana, a zatim preko Ribnika je moguć odlazak do Netretića ili Karlovca. Prolaskom pored Ozlja ulazimo u šumovito–brdovite predjele koji nas kroz sela vode do Kamanje. U Kamanji posjetite špilju Vrlovka. Nakon Kamanja u Bubnjaračkom Brodu nalazi se i granični prijelaz. Tu možete pronaći mnogobrojne restorane i trgovine.

Biciklistička ruta 3 – Ozalj

/1 Comment/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 3 – Ozalj.

Na vapnenačkoj stijeni ponad tihe zrcalne Kupe, osovio se zrinsko-frankopanski stari grad – simbol Ozlja i srce njegovog povijesnog razvitka. Unutar zidina, kao i u okolici mjesta, nađeni su prapovijesni, starorimski i srednjovjekovni arheološki nalazi, no prvi povijesni zapis o gradu potječe iz 1244. godine. Prema svojoj vrijednosti stari grad Ozalj pripada prvoj spomeničkoj kategoriji. U njemu je smještena bogata zbirka zavičajnog muzeja.
Okolicom Ozlja rasuta su mnogobrojna sela, a jedno od najstarijih je svakako Vivodina, smještena na hrptu brijega. S lijeve i desne strane otvara se prekrasan pogled na gustu šumu, duboke dolove, raštrkane zaseoke i vinorodne brežuljke. Krajobraz sela nadvisuje visoki zvonik župne crkve Sv. Lovre koja je jedan od najvrjednijih spomenika baroknog graditeljstva ozaljskog kraja.

Vožnjom od sela do sela smještenih na vrhovima brežuljaka Parka prirode Žumberak moći ćete uživati u panoramskom pogledu, osobito sa Lovića Prekriškog. Prelaskom mosta preko Kupe u samom Ozlju ugledat ćete “Munjaru”. Iz centra Ozlja uspinjemo se prema Starome gradu koji pripada prvoj spomeničkoj kategoriji, a neslužbeno je bio hrvatska prijestolnica u 17. stoljeću za vrijeme vladavine bana Petra Zrinskog. U Starome gradu svakako razgledajte bogatu zavičajnu zbirku. Nakon prvih uspona počinje lagodnija vožnja uz rijeku Kupu do mjesta Kamanje gdje prelaskom Kupe ulazimo u šumovite predjele i Park prirode Žumberak. Vožnja ovim dijelom tražit ce od vas stalne izmjene ritma. Nakon uspona slijedit će spust i tako sve do povratka u Ozalj. Najdulji uspon je prema mjestu Vivodina. Nagrada za taj trud je pogled na zelene brežuljke vinorodnog područja. Najstrmiji uspon, ali s najljepšim panoramskim pogledom, očekuje vas na putu do crkve Sv. Križa u Lovicu Prekriškom.
“Tko nije bio na Loviću Prekriškom, taj se nije nagledao hrvatske domovine”, rekao je pjesnik D. Trstenjak. Prolaskom kroz sela Ferenci i Škaljevica dolazite u Vrhovac, a nakon Vrhovca spuštate se kroz Zaječko selo na most preko Kupe. Pogled će vam se prvo zaustaviti na Kamenoj zgradi Munjare. Ona je sagrađena 1908. godine i koristi se kao hidroelektrana. Na drugoj strani je Stari grad Ozalj.

Biciklistička ruta 1 – Karlovac

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 1 – Karlovac.

U 16. st. podignut je renesansni grad u obliku šesterokrake zvijezde u medurječju četiri rijeke – Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre. Karlovac se kasnije razvio u barokni grad s brojnim primjerima „pučkog baroka“, no popularna karlovačka Zvijezda i danas je privlačna za obilazak grada i šetnju uz šanceve. Samo ime Karlovac (Carlstadt) grad je dobio u čast svog osnivača austrijskog nadvojvode Karla Habsburškog. Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km istočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu.
Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu. Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad – Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica.

Ova staza će vas voditi od samog centra grada Karlovca kroz prigradska naselja i sela do obala rijeke Dobre. Vožnja uz Dobru završava prijelazom mosta u Novigradu na Dobri, a nastavlja se brežuljkastim krajolikom do starog grada Dubovac. Vožnja počinje prolaskom kroz staru jezgru Karlovca koja ima oblik pravilne šestokrake zvijezde okružene srednjovjekovnim šancevima. To je ujedno jedan od najljepših primjera renesansnog tlocrta grada i obrambene arhitekture. Kasnije se Karlovac razvio u barokni grad s brojnim primjerima “pučkog baroka” u čijem ugođaju ćete svakako uživati.
Nakon prijelaza mosta na rijeci Kupi prolazimo prigradskim naseljima i selima koja su okružena obrađenim poljima kukuruza i bez većih napora stižemo do mjesta Jaškovo. Dolazimo do rijeke Dobre, a kod restorana “Papalina” moguć je prijelaz mosta i povratak u Karlovac kroz selo Zadobarje. Vožnja se nastavlja uskom asfaltnom cestom bez većeg prometa koja prati rijeku Dobru i vodi nas u Novigrad na Dobri. Prelaskom starog kamenog mosta započinje uspon prema utvrdama staroga grada s obnovljenom kulom koja je ujedno i vidikovac. S vidikovca ćete moći gledati krivudanje rijeke Dobre utonule u zelenilo okoliša. Vožnja brdovitim predjelom kroz zaseoke i sela donijet će poseban užitak svakom zaljubljeniku u vožnje kroz prirodu. Nakon sela Vučjak počinje jači spust prema staroj utvrdi Dubovac koja datira iz 13. stoljeća i koja je smještena na brežuljku iznad grada. S jedne od njenih kula možete vidjeti gotovo cijeli grad kojem se vraćate.