Tag Archive for: Otočac

Staza dabarskog brevijara

/1 Comment/in , /by

Kad krenete u još jednu biciklističku avanturu putem krša, stazom Dabarskog brevijara, pružit će vam se prilika da širom otvorite zagubljenu knjigu zadivljujućih prizora, ali i da svojim prolaskom postanete izravnim sudionikom revitalizacije toga zaboravljenog kraja.

Najmanje je to poznat cestovni pravac prema, gle čuda, Plitvičkim jezerima. Jedinstvenost i autohtonost prostora, baštine i identiteta obilježava cijelu rutu, što sugerira i sam naziv koji je staza dobila po srednjovjekovnom glagoljskom kodeksu, Dabarskom brevijaru, nastalom 1486. godine u mjestu Dabar nedaleko Otočca.

Na putu dinamične izmjene raznolikih pejsažnih vinjeta zadivit će vas bogatstvo flore i faune, raznježiti kolonije leptira, zapanjiti glasan zuj kukaca daleko od jeke civilizacije, a sigurno ćete zastati kako biste pomnije razgledali ljubičasto paperje u sjenovitoj šumi, raritetnu šumsku orhideju – grimizni kaćun.

Okrijepiti se možete djevičanski čistom vodom koja iz nekoliko vrela teče jarugom prema mlinici na ulazu u selo, a potom se postepeno gubi u krškim pukotinama dabarskog polja. Na neobičnom brežuljku dominira crkva sv. Mihovila, sagrađena 1730., a malobrojni stanovnici bave se poljoprivredom i seoskim turizmom. Lokalni jelovnik sadrži egzotične specijalitete kakve je nemoguće naći igdje drugdje, dabarsku urdu, dabarski popasak, dabarske štroklje s košćicama od tikve, med sa saćem šumskih pčela…

Područje obiluje i drugim zanimljivostima, kao što je legenda koja kaže da je nedaleko Osmanagino polje dobilo ime po teško ranjenom turskom vojskovođi Osman-agi, koji se sakrio u šuplje deblo na tome polju i umro, ili neistražena Antićeva pećina u kojoj, kažu mještani, prebiva čovječja ribica. Dabarski brevijar, čije ime staza nosi, spada među pet najpoznatijih hrvatskih brevijara iz 15. stoljeća, a čuva se u HAZU u Zagrebu. Sadrži 306 pergamentnih listova ispisanih glagoljskim pismom na hrvatskom jeziku, a među oslikanim inicijalima naročito se izdvaja stranica s glagoljskim ‘V’. Da je ta značajna knjiga glagoljaške hrvatske baštine pisana baš u Dabru, svjedoči naknadni zapis popa Stipana o dugovanjima mjesnoj dabarskoj crkvi u kojem navodi mnoga dabarska prezimena.

Opis biciklističke staze

Staza Dabarskog brevijara vrlo je zahtjevna staza, ukupne dužine 37,3 km s polaznom točkom udaljenom 2,1 km od BARKAN rent-a-bike točke.

Nakon što smo prethodno dobro provjerili svoju opremu i napunivši bidone vodom Gacke, polazimo od BARKAN rent-a-bike točke 1. te vozimo ulicom Stjepana Radića 2,1 km u pravcu Dabra, gdje je polazna točka kružnog dijela staze Dabarskog brevijara (463 mnm). Na raskrižju za Dabar-Škare-Podum (kod Lozonje), krećemo lijevo stazom Dabarskog brevijara. Dolaskom na slijedeće raskrižje D.Klanac-Dabar-Glavace (3,8 km) produžavamo pravo u pravcu Dabra i tu počinje uspon.

Dolaskom na prijevoj ‘Vrbovica’ (10,6 km) koji se nalazi na 780 mnm počinje lagani spust prema Dabru. Kod spomenika palim braniteljima 119. brigade HV-a (11,6 km) 5. nastavljamo asfaltom desno prema Dabru. Slijedi spust u Dabarsku dolinu. Dolazimo do Vrela potoka Jaruga u Dabru (16,6 km) 6. 7. i punimo bidone pitkom vodom te nastavljamo ravno preko starog kamenog mosta prema izlazu iz sela.

Na 20,1 km dolazimo na raskrižje od kojega jedan krak vodi u pravcu Ličke Jasenice i dalje prema NP Plitvička jezera, tu skrećemo desno prema Petrinić polju. Već nakon 30 m skrećemo lijevo na makadam odakle slijedi uspon u dužini cca 2 km, ispranim kamenim putom. Nakon uspona, dolaskom na 755 mnm slijedi spust poljskim putem u Petrinić polje. Na raskrižju poljskih putova (22,5 km) idemo desnim.

Dolaskom do starog bunara (23,4 km) skrećemo desno dalje u Petrinić polje. Kod zadnje kuće u Petrinić polju (naselje Galinka) skrećemo ponovo desno i imamo nagli uspon šumskim putom (vododerina) u dužini oko 2 km. Dolaskom na najvišu točku na stazi (795 mnm) – vidikovac Milankovac 9. – slijedi strmi spust makadamom (vododerina) prema Doljanima.

Na raskrižju dva puta (28,0 km) skrećemo lijevo u pravcu naselja Narandžići. Prolaskom između kuća u naselju Narandžići, na 28,5 km dolazimo na asfalt i skrećemo desno.

Vozimo pravo do raskrižja Otočac – Škare (30,8 km), pratimo oznaku za Otočac i skrećemo desno. Lijevo je odvojak za Zalužnicu. Na slijedećem raskrižju (33,6 km) kod autobusnog stajališta vozimo lijevo prema Otočcu, a desno ostavljamo odvojak prema Doljanima. Dolaskom do pravoslavne crkve u Škarama (34,2 km) pratimo asfalt lijevo u pravcu Otočca. Nakon cca 2 km, kod skretanja za gradsko odlagalište otpada (36,5 km) nastavljamo voziti desno prema gradu. Na 37,3 km dolazimo na točku s koje smo krenuli u kružnu vožnju stazom Dabarskog brevijara, te nam preostaje još 2,1 km vožnje u povratku do BARKAN rent-a-bike točke 1. u dvorištu iza caffe bara ‘Enigma’ 1..

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod:

BK Barkan

Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac
Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276,
E-mail: bk.barkan@gmail.com
Web: barkanbike.wordpress.com

Tz grada Otočca

Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac
Tel/fax: +385 (0) 53 771 603
Mob: 099 216 54 21
E-mail: info@tz-otocac.hr
Web: www.tz-otocac.hr

Biciklistička staza „Tri jezera“

/1 Comment/in , /by

U krškome kraju, kakav je Gacka, jezera su čudo prirode, evo ih ondje gdje bi ih čovjek najmanje očekivao. Poneka skrivena, samo najveći poznavatelji nešto o njima znaju, poneka otvorena poput duše domaćega čovjeka. Biciklistička staza „Tri jezera“ je jedinstvena, povezuje Crno jezero, Gornje švičko i Donje švičko jezero.

Crno jezero je periodično, puni se vodom u kasnu jesen pa tako sve do kasna proljeća. Ime je dobilo po gustoj okolnoj šumi koja njegovo zrcalo čini nadasve tamnim – crnim. A ovo jezero omogućava rijetki, gotovo bizarni, prirodni fenomen, a to je rast hrasta lužnjaka, vrste koja treba obilje podzemne vode. Toj vrsti hrasta podneblje je ravnica s velikim rijekama, a ovdje – krš. Od Crnoga jezera se uređenom stazom lako stiže kroz idilične šumske pejzaže do drugoga jezera.

Gornje švičko jezero se nalazi na nekadašnjem lijevom rukavcu rijeke Gacke. Pitoreskno je to jezero koje vodu dobiva podzemljem i nikada ne presušuje. Ima ono svoj mali otok, s drvenom kućicom i jablanovima, samo rijetka jezera imaju svoj otok, u pitomu okružju Švice. Ribički je to raj na kapitalne primjerke štuke i šarana. Od Gornjega švičkoga jezera se lako stiže do najnižega trećega jezera.

Donje švičko jezero je, nažalost, platilo danak civilizaciji, ono je isušeno 60-tih godina prošloga stoljeća pošto su vode rijeke Gacke odvedene tunelima i kanalima do turbina HE Senj. Ali impresivno je još uvijek i dade naslutiti nekadašnju veličinu i ljepotu, kada je na velikome švičkome slapu bila s jedne i druge strane kaskadno poredana niska više od dvadesetak mlinica, pilana, stupa i koševa, o čemu svjedoče više ili manje očuvani ostatci tradicijske gradnje na vodi. Svoju pravu valorizaciju na okamenjenu slapu čekaju i ostatci prve malene hidrocentrale. Vožnja biciklom po dnu jezera otkriva najveći ponor Bezdanku ili Perinku, koji svoje drugo ime dobi po nesretnoj djevojci Peri, okonča ona svoj mladi život u tom ponoru. Još i danas iz dubine ponora šúme jecaji kletve zbog neuzvraćene ljubavi.

Opis biciklističke staze

Staza Tri jezera srednje je zahtjevna staza, s polaznom točkom na Vivoškom mostu, s lijeve strane je prekrasna poznata vizura vivoškog slapa 5 3 Krećemo s mosta lijevo te odmah prvim odvojkom desno. Nakon zadnjih kuća (kod Francetića) skrećemo lijevo i nakon 1,20 km slijedi uspon makadamom. Nakon uspona (1,60 km) skrećemo desno na nadvožnjak i prelazimo autoput. U Obilju smo, u blizini se nalazi malo uređeno izletište Hrvatskih šuma, s drvenom kućom i uređenim mjestom za odmor i roštilj.

Već 200 m dalje, nakon nadvožnjaka, slijedi lagano spuštanje i skretanje lijevo te nakon 700 m opet lijevo, zadnji put ispod nadvožnjaka, finim makadamom. 200 m dalje dolazimo do rampe, obilazimo ju i nastavljamo u istom pravcu.

Na 3,6 km dolazimo ponovo na asfalt, skrećemo oštro desno. Dolaskom na Y križanje (4,00 km) nalazimo se na točci u kojoj se dodiruju Barkanova staza i staza Tri jezera. Lijevo je oštro skretanje prema Šatriću (na Barkanovu stazu), ali mi nastavljamo pravo kroz Obilje.

Vozimo lagano uzbrdo, prije nadvožnjaka (4,70 km) skrećemo oštro lijevo i vozimo makadamom. Slijedi oštro skretanje desno, na 6,00 km te 200 m dalje s puta koji vodi prema apartmanima ‘Mistral’ 5 opet desno. Vozimo se šumskim putem i dijelom starom vlakom. Skrećemo desno (6,50 km) na treći šumski put (sva tri vizualno vidljiva). Dolaskom na križanje šumskih putova (6,90 km) zadržavamo pravac ravno. Pratimo put vlake te 300 m dalje skrenemo lijevo.

Na 7,50 km izlazimo na proplanak s kojega puca pogled na Gacku i selo Prozor. Nastavljamo pravo poljskim putem 100 m, sve do Tončinog mosta u Čoviću. Dolaskom na asfalt (8,90 km) skrećemo desno i imamo uspon prema šumi. Na 10,50 km prolazimo ispod nadvožnjaka, lijevo nam je tunel Plasina. Na 10,60 km dolazimo na makadam i nakon 100 m prije rampe skrećemo desno. Dolaskom na raskršće šumskih putova (12,60 km) skrećemo lijevo, a na slijedećem (12,80 km) desno i vozimo u pravcu Crnog jezera.

Na 15,2 ponovo hvatamo asfalt i uz uspon nastavljamo pravo sve do Križa kad skrećemo lijevo. Dolaskom na 18,8 km nalazimo se na najvišem dijelu ove staze, na mjestu zvanom Buzdovan i skrećemo desno. Tu se nalazi trgovina.

Od ove točke slijedi lagani spust i povratak u pravcu Otočca uz stalno skretanje desno na križanjima koja slijede. U Gorićima kod caffe bara „Soriso “ (22,50 km) nakon što skrenemo desno nalazimo se na županijskoj cesti i slijedi lagani spust u pravcu Švice. Prolazimo suho korito Donjeg švičkog jezera s lijeve strane, na čijem dnu se dobro razaznaje ponor Perinka.

Dolaskom do doma u Švici (25,00 km) na Y križanju, lijevi krak vodi u pravcu autoputa, a mi vozimo desno i vozimo kroz naselje. S desne strane imamo prekrasnu vizuru Gornjeg švičkog jezera 8 s drvenom kućicom na malom otoku na jezeru.

Dolaskom do kanala kojim se voda rijeke Gacke i Like odvodi u tunel, desno (27,60 km) malom serpentinom spuštamo se prema brani i vozimo uz kanal prema Šumećici. Prolazimo ispod mosta ‘Gacka’ na autoputu, zatim uz branu u Šumećici i vozimo pravo prema restoranu ‘Ribič’. Neposredno prije mosta (30,00 km) skrećemo desno i vozimo asfaltom uz Karlov kanal sve do bistroa ‘Bumerang’ 3, gdje smo ponovo na polaznoj točci.

Ova ruta je objavljena u suradnji s biciklističkim klubom Barkan iz Otočca. Ruta je realizirana u sklopu projekta “Svaka kap je važna” UNDP

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod:

BK Barkan

Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac
Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276,
E-mail: bk.barkan@gmail.com
Web: barkanbike.wordpress.com

Tz grada Otočca

Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac
Tel/fax: +385 (0) 53 771 603
Mob: 099 216 54 21
E-mail: info@tz-otocac.hr
Web: www.tz-otocac.hr

Barkanova staza

/0 Comments/in , /by

Krš i baština

Krš je rijedak svjetski geološki fenomen vapnenačkoga stijenja, izbrazdana kišama, ledom i toplinom, pun pukotina, pećina i jama, pogodan za brojne florističke i faunske endeme; što škrtije tlo – to veća biološka raznolikost.

A krškima poljima, kakvo je Gacko, tek tu i tamo ravninu polja nadvisuju stožasta brda čvršće građe, poput Prozorine, Velikoga i Maloga Vitla, Umca ili Uma.

Čovjeku je vapnenac pogodan za oblikovanje, klesao je on svoje božanstvo – boga Mitru na Rajanovu griču ili na Kraljevu stolcu još u 2. st. Vadio je kamene blokove podno Velikoga Vitla, sagradivši cijeli grad – rimski Arupium. Priklonivši se kršćanstvu, od istoga kamena sagradio je crkvu Presvetoga Trojstva u Otočcu, Sv. Ilije u Sincu, kapelu Sv. Franje Paulskoga u Vrilu, crkvu Sv. Ivana Krstitelja u Švici, pored mnogih drugih.

Priroda – Fenomen krša

Nigdje ljepota vode ne dolazi toliko do izražaja kao u kršu. Izvori, slapovi, ponori, estavele, periodična i stalna jezera, poplave i suše – sve je u bezvodnu kršu moguće. A rijeka Gacka je pravo čuđenje u svijetu, po mnogo čemu. Njeno lijeno meandriranje Gackim poljem, spori tok ili dubina prije bi pristajala kakvoj ravnici dubokih i teških slojeva nepropusna tla. A ona teče na pravoj čipki krša.

Rijeka Gacka tiho izvire na Tonkovićevu i Majerovu vrilu. Njena vrila su pravilna mala jezera, tek prelijevanje vode slapom daje naslutiti izvore. Izvire ona u još tridesetak manjih izvora, smještenih ispod planinska okvira okolnih pobrđa.

Život na kršu

Voda u kršu je oduvijek određivala kvalitetu života ljudi. Krš bogat vodom privlačio je ljude jednakom snagom od prapovijesti pa sve do suvremenosti. Tome zovu krša i vode nisu odoljeli ni Japodi, sagradivši svoje gradine na uzvišenjima nižih brdašaca, razvivši iznimnu kulturu od 8. st. pr. K. pa do dolaska Rimljana.

Nisu tome odoljeli ni Gačani gusto naselivši obale rijeke Gacke, živeći uz rijeku, na rijeci i za rijeku. Na vrilima su gradili od davnina ‘malenice’ – vodene mlinove. I danas se ističe Majerov mlin na istoimenu vrilu, očuvan i obnovljen kao tradicijska baština na vodi.

Krš regije Gacke obiluje podzemnim vodama pa narod gradi zdence, jedan takav u slavu tisućite obljetnice krunidbe kralja Tomislava sagradi u Sincu.

A plav, to praiskonsko polovilo izdubljeno iz trupca, služilo je za košenje rese, tih podvodnih livada u rijeci, za prijevoz ili čistu dokolicu, izgubivši u suvremenosti svoju prvotnu namjenu i zadobivši novu – turističku.

Opis biciklističke staze

Krećemo od Hrvatskog radija Otočac uz gradski park 2, skrećemo lijevo te vozimo ulicom Bana J. Jelačića do Vojarne. Vozimo desno do mosta u Vivozama. 1 2 Prelazimo Vivoški most, skrećemo lijevo te nastavljamo ravno u pravcu Prozora. Nastavljamo u istom pravcu dok s lijeve strane ostavljamo odvojak prema Lučkom mostu (2,1 km) i odvojak koji vodi prema mostu i Domu Prozor (3,5 km). Na 4. km skrećemo lijevo pod oštrim kutom i lagano se spuštamo prema meandru Šatrić.

Vozimo lijevom obalom Gacke i zadržavamo smjer ravno iako prolazimo jedan odvojak s desne strane (Y). Dolaskom do ceste koja vodi prema Orišković mostu skrećemo lijevo (5,4 m). Nakon prelaska mosta i dalje zadržavamo smjer ravno, iako prolazimo jedan odvojak s lijeve i jedan s desne strane, te jednu malu pilanu s desne strane odmah iza mosta.

Na 6,5 km, kod trgovine na križanju, ispred nas je crkva Uzvišenja sv. Križa. 4 Skretanjem lijevo vratit ćemo se kroz naselje Prozor u Otočac i završiti malu Barkanovu rutu. Ali skrećemo desno i dalje zadržavamo isti pravac do naselja Čovići iako s lijeve i desne strane prolazimo nekoliko odvojaka sporednih asfaltiranih putova.

Prolaskom table za naselje Čovići, skrećemo desno na prvi sporedni put (8,2 km), na Y idemo lijevo i vozimo prema mostu. Prelazimo Tončin most i skrećemo lijevo, te nastavljamo makadamom lijevom obalom Gacke. Prije Vrbanovog mosta kod dvije tradicijske kuće skrećemo desno i dalje nastavljamo makadamom i dijelom zemljanim putom. Držimo se lijeve obale Gacke vozeći i dalje putem ispod brda te s lijeve strane ostavljamo odvojak za Podgorski most (11,9 km). Izbijamo na asfaltiranu cestu na spoju Kostelke s Gackom te skrećemo lijevo i prelaskom preko malog mosta vozimo dalje do glavnog mosta na cesti D-50, potom skrećemo lijevo i vozimo do rotora.

Dolaskom na rotor skrećemo na prvom odvojku desno. Vozimo se makadamom, na 13,60 km ima jedan odvojak desno, ali mi zadržavamo pravac ravno. Na 14. km dolazimo na asfaltiranu cestu, skrećemo desno. Vozimo asfaltom do prvog lijevog odvojka te skrećemo na makadam. Dolazimo do bunara 6, na cestu kroz Sinac i skrećemo desno. Prolazimo crkvu sv. Ilije 7 s desne strane, vozeći ravno prolazimo Majerovo vrilo 8 i skretanje za ribogojilište, a dolaskom do smeđeg putokaza za kapelu Sv. Franje (20,7 km) skrećemo desno na makadam.

Vozimo se prema Gacki, nailazimo na lijevi odvojak, idemo desno sve do kuće s lijeve strane. Dolaskom do kuće skrećemo na poljski putić. Pratimo putić (‘single-track’) te se spuštamo na pješački most preko Gacke. Prelazimo most i vozimo zemljanim putićem prema kapeli sv. Franje 9. Dolaskom do crkve, vozimo dalje ravno po makadamu. Nailazimo na asfalt, vozimo ravno cestom, prolazimo nekoliko odvojaka s lijeve i desne strane, te se na 23,1 km spajamo sa cestom kroz Vrilo i skrećemo lijevo. Nastavljamo voziti ravno u pravcu Tonković vrila.

Dolaskom na najvišu točku s koje puca pogled na Tonković vrilo 11 5 (24,3 km) nastavljamo putem koji vodi lagano u lijevo te se serpentinama spuštamo do samog izvora. Na kraju spusta nastavljamo desno kroz Sinac prema Majerovom vrilu, prolazeći pored dvije mlinice na Klanac vrilu (25,0 km) i odovjak za ribogojilište „Gacka-Sinac“ s lijeve strane. Vozimo oko drugog izvora rijeke Gacke, osvježivši se vodom iz izvora nastavljamo istim pravcem kroz naselje Sinac. Dolaskom na križanje Y (kod Križa, 28,6 km) skrećemo lijevo. Kod crkve Sv. Ilije prelazimo preko malog mosta i nastavljamo cestom pravo. S lijeve strane prolazimo groblje i prije spoja sporedne ceste i glavne ceste koja desno vodi u pravcu NP Plitvička jezera, na 31,9 km skrećemo lijevo poljskim putićem i prolazimo ispod mosta (D51). Prolaskom ispod mosta izlazimo lijevo (32,0 km) na put kroz Lug, na 32,7 km dolazimo do odvojka koji lijevo vodi prema školi u naselju Čovići, ali mi i dalje vozimo pravo.

Na 34,6 km prelazimo D-50 te nastavljamo ravno putem kroz polje. S desne strane je dvojna gradina Veliki i Mali Vital (japodski i rimski Arupium) i Rimski kamenolom. Dolaskom do križanja (35,7 km) skrećemo desno i sada vozimo istim dijelom ceste kojim smo ranije vozili. Nakon prolaska bufeta „Krcija“ s lijeve strane, crkva Uzvišenja sv. Križa 4 nam je sada s desne strane, na križanju (36,9 km) skrećemo lijevo te ponovo dolazimo do pilane koja nam je sad s lijeve strane, prije mosta kod stare tradicijske kuće na 37,8 km skrećemo desno i vozimo desnom obalom Gacke. Na križanju (39,3 km), od kojeg lijevi odvojak vodi prema mostu, mi skrećemo desno i vozimo prema Domu Prozor. Kod Doma Prozor (39,5 km) skrećemo lijevo i dalje vozimo ravno desnom obalom Gacke prema gradu. Iako prolazimo nekoliko odvojaka s lijeve i desne strane zadržavamo isti pravac sve do Konzumovog marketa u Otočcu. Kod Konzuma skrećemo desno i nakon 200 m nalazimo se na mjestu s kojega smo i krenuli (ispred HRO-a, uz gradski park). Odnosno produžimo do caffe bara „Enigma“, gdje se nalazi naš rent-a-bike 1, na najbolju kavu u gradu.

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod:

BK Barkan

Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac
Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276,
E-mail: bk.barkan@gmail.com
Web: barkanbike.wordpress.com

Tz grada Otočca

Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac
Tel/fax: +385 (0) 53 771 603
Mob: 099 216 54 21
E-mail: info@tz-otocac.hr
Web: www.tz-otocac.hr