Pedala: Kroz stoljetne rezervate šumske vegetacije do veličanstvenih ribnjaka vrbovečkog područja

Ova ruta nastala je kao dio projekta organizacije biciklističke mreže Zagrebačke županije koji vodi turistički ured Turističke zajednice Zagrebačke županije. Uz ovaj opis preporučamo koristiti tiskanu kartu formata 1:60 000 kako bi se što lakše snašli u prostoru. Tiskana karta dostupna je u turističkom uredu Turističke zajednice Zagrebačke županije, Preradovićeva 42, Zagreb, uredovno vrijeme pon-pet 08:00-16:00, www.tzzz.hr.

Opis rute

Stanovništvo Dubrave sa zemljom i šumama spominje se kroz povijest zajedno sa osnutkom Zagrebačke biskupije. Kao što samo ime govori, Dubrava je od pamtivijeka poznata po svojim gustim, zelenim hrastovim šumama između kojih se izmjenjuju proplanci s plodnim oranicama i bujnim livadama. Ugarski kralj Ladislav, kada je osnivao Zagrebačku biskupiju (1094. g.), poklonio je posjed Dubravu biskupima, pretvorivši je tako u biskupski grad (kaštel) opasan zidovima s dubokim opkopom, a poznato je čak osam kanonika rodom iz Dubrave u 15. i 16. st. Biskupski grad Dubrava, odoljevao je provalama Turaka sve do 16. st. kada gubi bitku. Važno je napomenuti da je u ovom povijesnom, biskupskom gradu održan i Sabor kraljevine Hrvatske i Slavonije, čak četiri puta 1527., 1536., 1537. i 1539. godine, a na onom 6. siječnja 1527. godine Ivan Zapolja izabran je za hrvatskog kralja. Sajmeni dan u Dubravi je srijeda. Biciklističku rutu započnite u središtu općine 1 na Trgu slobode, pogodnom za parkiranje vozila i planiranje vožnje uz jutarnju kavicu. S trga ruta vodi Strossmayerovom ulicom prema Brezju. Ubrzo dolazite u Brezje. Na Y raskrižju 2 , 1 km od početka rute, skrenite desno pokraj raspela i mlina. Vožnju nastavite uskom i manje prometnom asfaltnom cestom kroz polja i sela. Ubrzo ulazite u selo Dubravski Markovac, 2.9 km rute. U hladovini stabala u središtu sela je lijepa kapela Gospe Karmelske.

Ruta dalje vodi kroz pitoreskno selo Mali Markovac, a lijevo uz cestu uočite interesantno raspelo-poklonac urešeno mnogih sitnim darovima lokalnog stanovništva. Nakon 4.9 km rute dolazite na Y raskrižje 3 s prometnom cestom. Na raskrižju skrenite lijevo i vrlo oprezno prometnijom, glavnom cestom vozite do Koritne. U naselju Koritna na T raskrižju 4 , 5.9 km rute, nastavite ravno uz kapelu uskom i slabije prometnom asfaltnom cestom. U središtu Koritne nalazi se kapela sv. Florijana, posvećena zaštitniku vatrogasaca, uz koju je i istoimeni kip i raspelo iz 1905. godine. Ruta dalje vodi pitoresknom cestom s koje se pružaju fantastični pogledi na okolna polja, šume i idilična sela. S malih uzvisina ovog brežuljkastog dijela rute, u daljini se vide gore, Zelinska i Zagrebačka. Dobro se vide i dva obilježja grada Vrbovca, toranj crkve i vodotoranj. Ubrzo ulazite u mjesto Zabrđe, a nakon njega u mjesto Grabrić. Nakon 11.7 km rute, dolazite do kapele sv. Barbare koja se smjestila na maloj uzvisini usred groblja. Na ovom dijelu rute pogled vam se pruža u daljinu sve do Kalnika, Ivanščice i drugih gora kontinentalne Hrvatske. Vožnja biciklističkom rutom prema sjeveru završava u Cugovcu na Y raskrižju 5 , 12.3 km rute. S raskrižja se u smjeru sjevera, za lijepog vremena točno između kuća, u daljini vide stijene Kalnika. Na raskrižju skrenite desno u smjeru juga prema umjetnom jezeru, ribnjaku Fuka. Ruta dalje vodi preko brežuljaka, pokraj ribnjaka sve do Y raskrižja u šumi Brezik 6 , 16.4 km rute. Na raskrižju skrenite lijevo u smjeru Habjanovca i nastavite vožnju uskom asfaltnom cestom kroz šumu.

Ubrzo prolazite pokraj Eko imanja "Zrno", pogodnog za odmor i okrijepu (Habjanovac 45), a nešto kasnije i pored kapele Presvetog Trojstva. Po izlasku iz brežuljkastog, idiličnog Habjanovca dolazite na raskrižje u šumi Bukovac. Na raskrižju 7 , 20.3 km rute, nastavite ravno, lagano nizbrdo, širokom makadamskom cestom kroz šumu Bukovac. Vožnja kroz šumu pruža poseban ugođaj, poglavito stoga što se s vaše lijeve strane nalazi ograđeno lovište u kojem, ako ste dovoljno tihi dok prolazite ovim područjem, možete katkada vidjeti divlje svinje. Vožnja kroz šumu završava pokraj LD Sokol odakle dalje nastavljate asfaltnom cestom prema Gornjem Vukšincu. U Gornjem Vukšincu na T raskrižju 8 , 24 km rute, skrenite desno i nakon 200 m na sljedećem raskrižju s raspelom, skrenite lijevo na makadamsku cestu. Ruta dalje vodi kroz vinograde i voćnjake, putem okruženim poljima u smjeru ribnjaka Vukšinac (privatni posjed – ograničen pristup i kretanje područjem). Ubrzo se otvaraju lijepi vidici na ribnjake s okolnim stoljetnim šumama hrasta lužnjaka. Makadamska cesta prelazi u kolni put kojim se polako spustite prema ribnjaku i neposredno prije ulazne rampe u područje ribnjaka, obratite pozornost na slabo uočljivo raskrižje 9 , 25.9 km rute, gdje trebate skrenuti desno u šumu na neoznačeni šumski put. Šumskim putom nastavite narednih 100 m, dok ne izađete na livadu sjeverno (desno) od lateralnog kanala. Nastavite kroz travu voziti ili gurati bicikl po rubu livade držeći se lateralnog kanala sve do drvenog mosta preko kojeg prelazite kanal i nastavljate poljskim putom u smjeru sela Kostanj. Poljski put završava na T raskrižju 10, 26.7 km rute, ovdje skrenite desno. Lijevo cesta vodi prema Ribnjačarstvu Dubrava (privatni posjed).

Vozeći se cestom kroz selo Kostanj s desne strane uočite privatnu drvenu kuću tzv. "Štagalj". Ovdje su inicijativom dvoje entuzijasta i toplih domaćina, pjesnikinje gđe. Mirjane Bobanac Sačer i g. Davorina Supeka, pokrenuta kulturna događanja i umjetnički susreti s druženjima susjeda iz sela i brojnih umjetnika. U "Štaglju" i u dvorištu više se puta tijekom godine održavaju različite izložbe, koncerti, predstave i večeri poezije na koje ste dakako dobrodošli. Nastavite vožnju uz lijepe vidike uokolo vas. Ubrzo prolazite kroz Podlužan i na Y raskrižju 11, 30.3 km rute, nastavljate desno u smjeru Dubrave. Povratkom u središte Dubrave, odakle ste krenuli, ruta dalje daje mogućnost nastavka vožnje u obliku osmice, sada krečući se u smjeru južno od Dubrave. U Dubravi 1 , ponovno nastavite Strossmayerovom ulicom prema Brezju, ali na raskrižju 2 s mlinom, ovaj put krenite lijevo prometnijom cestom prema naseljima Zvekovac i G. Marinkovac. U Zvekovcu se nalazi Letjelište Zvekovac Aero-kluba Dubrava. U Gornjem Marinkovcu na T raskrižju 12, 36.2 km rute, skrenite lijevo manje prometnom cestom u smjeru Pehardovca. U Gornjem Marinkovcu je i odvojak makadamske ceste za Zoološki rezervat Varoški lug kojim upravlja Uprava šuma Vrbovec (posjet Stazi prijateljstva s prirodom isključivo za grupe uz najavu). Na oko 1 km vožnje od raskrižja, otvara se predivan pogled na okolicu i polja. Cestica vijuga kroz polja, a u daljini se vidi crveno bijeli toranj crkve sv. Margarete u Dubravi. Ruta dalje prolazi kroz Pehardovac i nastavlja poljskim putem u smjeru Prnjarovca. Za vrijeme kiša dijelovi puta mogu biti blatni i natopljeni vodom, stoga je povremeno potrebno i kratko gurati ili nositi bicikl. Nakon pitoreskne vožnje kroz polja ulazite u Prnjarovac.

Na T raskrižju 13, 40.2 km rute, skrenite lijevo prema sjeveru. Ruta dalje nastavlja cestom uz dobro očuvanu zgradu mlina iz 1922 g. vrlo skladne arhitekture (lijevo uz cestu), a ubrzo potom prolazite pokraj lijepe kapele sv. Nikole s grobljem. Na povratku prema središtu Dubrave prolazite kroz idilična sela ovog uglavnom stočarskog kraja. Uočite speciﬁčnost ovog kraja, u gotovo svim dvorištima dominiraju veliki štagljevi i štale za skladištenje mehanizacije i čuvanje stoke. Pitoresknu biciklističku rutu po širem području općine Dubrava završiti ćete na Trgu slobode 1 u Dubravi, nakon ugodnih 46 km umjereno zahtjevne vožnje, puni neočekivanih dojmova o ljepoti ovog još nedovoljno poznatog dijela okolice Zagreba. Preporučamo okrijepiti se i pogledati kako je Dubrava izgledala kao biskupska utvrda na crtežima u caffe baru "Klub D", otvorenom i vikendom.

Tehnički opis rute

Početak rute na parkiralištu u središtu Dubrave nedaleko autobusnog kolodvora. Krenite Strossmayerovom ulicom u smjeru Dubravskog Markovca.
Y raskrižje na kojem se nalazi mlin, skrenite desno.
Oprez! Y raskrižje s prometnom cestom, skrenite lijevo i oprezno nastavite vožnju do Koritne.
T raskrižje u naselju Koritna, nastavite ravno prema Zabrđu.
Y raskrižje u Cugovcu, skrenite desno u smjeru umjetnog jezera Fuka i sela Habjanovac.
Y raskrižje, skrenite lijevo prema Habjanovcu i eko imanju Zrno.
Raskrižje s prometnom cestom, oprez! Nastavite ravno preko ceste kroz šumu Bukovac.
Y raskrižje u Gornjem Vukšincu, skrenite desno i nakon 200 m na T raskrižju s raspelom lijevo na makadamski put.
Skretanje desno s kolnog puta na šumsku stazu, neposredno prije ribnjaka Vukšinac. Neoznačeni ulazak u šumu uz lateralni kanal. Nastavite vožnju kroz šumu do izlaska na livadu uz lateralni kanal, potom do kraja livade te lijevo preko drvenog mosta u Kostanj.
T raskrižje, nastavite desno u selo Kostanj. Lijevo je privatni posjed Ribnjak Vukšinac.
Y raskrižje s glavnom cestom, skrenite desno u smjeru Dubrave.
T raskrižje, skrenite lijevo u smjeru Pehardovca.
T raskrižje u Prnjarovcu, skrenite lijevo u smjeru Zetkana i Dubrave.

Kulturno-povijesne, etnološke i prirodne vrijednosti

Župna crkva sv. Vida, Vrbovec – Crkvom dominira barokni oltar Sv. Vida. Bečki slikar, litograf i restaurator Josef Ritter von Hempel (1800.), koji se nastanio u Vrbovcu 1859. godine, donio je sa sobom iznimno vrijedne slike i rezbarene oltare tirolskih majstora koje je darovao crkvi. Kasnije tijekom popravka crkve, zbog nedostatka novca, župnik Valdec je te oltare i slike predao zagrebačkim muzejima, Muzeju za umjetnost i obrt te Strossmayerovoj galeriji, u zamjenu za popravak crkve. Župna crkva bila je izgrađena vjerojatno još u 14. st., ali je teško stradala 1591. godine u turskom napadu kad je osvojen i spaljen grad Vrbovec. Temeljito je obnovljena u 17. st. da bi 1754. godine ponovno stradala u požaru. Današnji oblik dobila je obnovom u 18. st. kada je barokizirana, a od stare crkve ostao je tek gotički tlocrt. Uz crkvu se uzdiže vrlo visok toranj koji je u prošlosti imao stratešku ulogu osmatračnice. Kontakt: Župni ured Vrbovec, tel. 01 2791 226.
Kula Petra Zrinskog, Vrbovec – Kula Zrinski, ostatak je starog vrbovečkog kaštela obitelji Zrinski sagrađenog za obranu od Turaka nakon 1528. godine. Burna povijest ovog kraja očituje se u promjenama brojnih vlasnika kaštela: obitelji Erdody, Zrinski, Patačići i dr. Danas je od dvorca ostala samo valjkasta kula, koja je i u doba kad je podignuta bila više simbol moći, nego što je služila u obrambene svrhe. U Vrbovcu je 1621. godine rođen veliki domoljub, hrvatski ban Petar Zrinski. Kula smještena u glavnom gradskom parku simbol je grada i detalj gradskog grba.
Dvorac Lovrečina Grad, Kućari – Na svom su ga posjedu podigli gregorijanci, da bi kasnije često mijenjao vlasnike. Srednjovjekovna nizinska utvrda, opasana jarkom prvi put se spominje u povijesnim dokumentima 1540. godine. Grad je prvobitno bio trokrilni, s valjkastim kulama na uglovima, od čega je danas ostao jedan trokut s dvije valjkaste kule. Dograđivan je sredinom 19. st. kad dobiva historicistička obilježja. U vlasništvu je časnih Sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, koje su u novije vrijeme dvorac i posjed ustupile na korištenje zajednici Cenacolo, komuni liječenih ovisnika. Kontakt: Turistički ured TZG Vrbovca, tel. 01 2791 661
Crkva sv. Lovre, Lovrečka Varoš – spominje se u popisu župa 1334. godine. Crkva je bila znatnih dimenzija i na lijepom položaju, ali je stradala u vrijeme turskih osvajanja. Kasnija građevina skromnije je veličine, jednobrodna i stilski pripada vremenu kasnog baroka. Pred ulazom u crkvu postavljen je par slobodnostojećih kipova svetaca, što je kod nas rijetka pojava. Posebnost u ovoj crkvi je jedinstvena propovjedaonica u obliku "Jonine ribe" (1780.), što je u nas ikonografski osamljen motiv koji se susreće još u Češkoj i Šleziji. Rad je to nepoznatog kipara, ali dojmljivog i čvrstog stila klesanja. Kontakt: Župni ured Lovrečka Varoš, tel. 01 2726 533.
Župna crkva sv. Margarete, Dubrava – U Dubravi još od 12. st. postoji župa, u sastavu koje je u početku bilo i područje Ivanića. Zahvaljujući čestoj biskupovoj prisutnosti, jer je pripadala biskupskom vlastelinstvu, pretvorila se u važan crkveni centar. Crkva je bila lijepa kasnogotička crkva, ali je teško stradala 1552. godine u turskim osvajanjima kad je uništeno i mjesto Dubrava. Obnovljena je krajem 16. st. Crkva je više puta pregrađivana i proširivana. Današnji je izgled s nadsvođenim svetištem i glavnim brodom dobila 1758. – 1765. godine. Unutrašnjost crkve odiše skladnom ljepotom oltara i crkvenog inventara. Kontakt: Župni ured Dubrava, tel. 01 2725 218.
Župna crkva Ranjenog Isusa, Gradec – Naselje Gradec se u povijesnim dokumentima spominje 1292. godine, a kapela Sv. Petra već 1325. godine, 1334. godine uzdignuta je na status župe. Razlog tome je što nakon turskog osvajanja Dubrave 1552. godine zagrebački biskup svoje sjedište prenosi u Gradec. Stara župna crkva Sv. Petra nalazila se u biskupovom kaštelu, pa nije bila većih dimenzija. Kako se povećavao broj žitelja u Gradecu, podignuta je nova, veća crkva posvećena Ranjenom Isusu, čiju su dugu izgradnju (1768. – 1824.) pomagali zagrebački biskupi. Glavni historicistički oltar osmislio je Herman Bollé. Nakon što su stara zvona pretopljena za ratne potrebe 1917. godine, crkva je u razdoblju od 1925. do 1927. godine dobila tri nova zvona, kojima su kumovali prvaci HSS-a dr. Vladko Maček, dr. Juraj Krnjević i dr. Rudolf Horvat čija je supruga Jeliseva, predsjednica uglednog i djelatnog društva "Hrvatska žena", bila rodom iz Gradeca. Kontakt: Župni ured Gradec, tel. 01 2797 155.
Etnografska zbirka Sv. Ivan Žabno, osnovana 1975. g. kao muzejska zbirka. Stalni postav u zgradi općine. Posjet isključivo uz najavu. Voditelj: Antun Toni Šramek, tel. 048 851 055 i 048 211 010 (Općina Sv. I. Žabno).

Smještaj, ugostiteljska ponuda i sport i rekreacija

Hotel i restoran Bunčić–Vrbovec, Zagrebačka 4, tel. 01 2728 744, www.buncic.hr
Motel i restoran Marina, M.Gupca 36, Vrbovec, tel. 01 2791 502, www.motel-marina.com
Eko imanje Zrno, Habjanovac 45, Dubrava, tel. 01 2728 173, www.bio-zrno.hr (Od 1988. g. na površini od 12 ha uzgoj poljoprivrednih kultura bez uporabe mineralnih gnojiva i pesticida. Uz zdravu hranu i ponuda edukativnih programa, rekreacija i smještaj.
Lovačka kuća Česma (obitelj Mešić), Kabal bb, Kabal – Farkaševac, ponuda: priroda i lov, smještaj (6 dvokrevetnih soba), tel. 01 2727 024, T/f: 01 2312 685, vmesic@inet.hr
Restoran Galerija, Brdo 4, Vrbovec tel. 01 2791 058, www.restoran-galerija.com
Pizzeria Amigo, Brdo bb, Vrbovec, tel. 01 2792 514, radi vikendom
Slastičarnica Dinamo, Trg P. Zrinskog 6, Vrbovec, tel. 01 2793 168
Biciklistički klub Vrbovec, Zleninska 11, tel. 01 2791 036, 098 829 088 (Darko Vadlja), darko_vadlja@msn.com
Konjički klub Vrbovec, Konak 26, Konak, tel. 01 2796 130
Lov (oko 11 lovačkih društava gotovo svako ima lovački dom, dok su u Vrbovcu i Gradecu i streljane glinenih golubova)
Ribolov (jezero Bajer – šrd Amur, tel. 01 2793 141, 091 251 1540; jezero Črnec – šrd Črnec, tel. 01 2750 208, 098 659 796; umjetno jezero Fuka – šrd Šaran, tel. 01 2790 173, 091 578 5928; kanal Lonja – Glogovnica – šrd Štuka, tel. 01 2792 366; šrd Vukšinec, tel. 01 2725 575, 091 506 2826)

Servisne informacije

Vrbovec

Turistička zajednica grada Vrbovca, Trg P. Zrinskog 7a, tel./fax: 01 2791 661, tzvrbovec@tzzz.hr; www.vrbovec.hr
Poglavarstvo grada Vrbovca, Trg P. Zrinskog 9, tel. 01 2791 122, www.vrbovec.hr (Dan grada: 15. lipanj sv. Vid)
Pučko otvoreno učilište Vrbovec, Kolodvorska 1, tel. 01 2791 115, www.pou-vrbovec.hr
Šumarija Vrbovec – Uprava šuma Bjelovar, Kolodvorska 26, tel. 01 2791 127, http://vrbovec.hrsume.hr (upravlja Varoškim lugom – posebnim zoološkim rezervatom gdje je i "Staza prijateljstva s prirodom" i rezervatima šumske vegetacije Česma (zaštićeno od 1982.), Novakuša (također od 1982.) i šumski odsjek Varoškog luga (od 1988.)
Dom zdravlja, 7. svibnja 14, tel. 01 2791 048, Hitna pomoć: 01 2793 004 ili 94
Ljekarna Coner, Trg P. Zrinskog 10, tel. 01 2791 772, 091 1211 225, radi vikendom
Policijska postaja Vrbovec, Zagrebačka 1, tel. 01 2791 124
Autobusni kolodvor Vrbovec, Bubanj bb, tel. 01 2791 326
Željeznički kolodvor Vrbovec, Kolodvorska bb, tel. 01 2791 501, www.hznet.hr
Parkirališta – u središtu grada iza Gradske knjižnice i Zagrebačke banke je veliko parkiralište. Parkirališnog prostora ima i u Ul. poginulih branitelja, u kojoj je i Tržnica. Parkiranje se ne naplaćuje. Manjih problema s parkiranjem može biti utorkom (sajmeni dan).
Benzinska postaja INA, Zagrebačka 2, Vrbovec, tel. 01 2791 010
Benzinska postaja i vulkanizer KOS, Luka, tel. 01 2727 483, www.kos-doo.hr
Benzinska postaja Akord Dubrava d.o.o., Greda 12, Greda, tel. 01 2724 904
Bankomati: - Zagrebačka banka (Trg Petra Zrinskog 8 i Hotel Bunčić, Zagrebačka 4)
- Privredna banka (Trg Petra Zrinskog 10)
- Raiffeisen Bank (Autobusni kolodvor, Bubanj 27)
- Hrvatska poštanska banka (Brdo 3 – Zgrada FINA-e)
- Erste&Steiermerkische Bank d.d. (Zagrebačka 146 – robna kuća "Pevec")

Dubrava

Općina Dubrava, tel. 01 2725 821, opcina.dubrava@zg.t-com.hr (Dan općine: 10. lipanj sv. Margareta)
Vulkanizer i autopraonica Silađin, Strossmayerova 16a, tel. 01 2725 633
Letjelište Zvekovac, Aero klub Dubrava, mob. 098 640 290 (g. Stjepan Požgaj)
Autobusni kolodvor Dubrava, A. Starčevića, tel. 01 2725 950
"Štagalj" Kostanj, gđa. Mirjana Bobanac Sačer, organizacija kulturnih događanja: predstava, koncerata, izložbi, večeri poezije i druženja, tel. 01 2725 757
Restoran Dubrava, Trg slobode 19, tel. 01 2725 501, radi i vikendom
Caffe bar "Klub D", Ulica Braće Radića 2, Dubrava, tel. 01 2726 303, radi vikendom
Streljačko društvo Dubrava, obitelj Pereglin, Radnička 132,
www.crossbow-croatia.hr/sd_dubrava

Gradec

Općina Gradec, tel. 01 2797 390 (Dan općine: 14. rujna Uzvišenje sv. Križa)
Benzinska postaja i vulkanizer KOS, Gradec, tel. 01 2797 440

Farkaševac

Općina Farkaševac, tel. 01 2727 003 (Dan općine: 15. srpanj Rastanak sv. Apostola)

Preseka

Općina Preseka, tel. 01 2724 768 (Dan općine: 29. lipanj sv. Petar i Pavao)

Rakovec

Općina Rakovec, Rakovec 54, T/f: 01 2798 005, 2798 009, www.rakovec.hr
(Dan općine: 15. svibanj, povijesni datum)

Sveti Ivan Žabno

Općina Sv. I. Žabno, Trg K. Lukaša 11, tel. 048 211 010, fax. 048 211 031 (etnografska zbirka) ili voditelj Antun Toni Šramek, tel. 048 851 055
Benzinska postaja INA, Braće Radić 2, Sveti Ivan Žabno (na ruti), tel. 048 851 033

Autori: Lidija Mišćin i Robert Rigo
Objavljeno: Ožujak 2008.

Primjetite li bilo kakve izmjene na stazi, a koje nisu izmjenjene/dodane u opisu, molimo Vas da nam javite promjene na email: rigo@pedala.hr