Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Staza istarskog razvoda.

Dobro došli na stazu Istarskog razvoda koja vas vodi od jednog od najstarijih pa sve do onog najmlađeg naselja u Istri. Krećemo iz starog grada Labina smještenog na brežuljku visokom čak 320m. Iako ćete se u njegovom povijesnom centru na vrhu brda moći diviti uglavnom građevinama sačuvanim iz doba vladavine Venecije, kao što su prelijepa gradska vrata San Fior, gradska loža, palače Franković, Manzini, Scampicchio, Negri i Battiala-Lazzarini (Narodni muzej), ili pak arhitekturi s kraja 19. stoljeća, mala napomena: Labin je doista drevni grad! Izrastao na ilirskoj gradini čiji postanak seže čak u 2000. godinu prije Krista, Labin – rimska Alvona, nekoć poznat i kao bastion istarskog rudarstva, danas je, međutim, grad umjetničkih galerija i atteliera, a njegovi su obližnji rudnici (nekadašnji ugljenokopi) izvan gradskih zidina pretvoreni u podzemni grad umjetnosti, u njima se dešavaju najznačajnije manifestacije suvremene umjetničke scene (Labin Art Republika). Ne oklijevajte stoga, provozajte se starim gradom i zavirite u galerije, attelliere i razgledajte labinske crkvice kao što su Sv. Stjepan i Sv. Just ili pak uđite u župnu crkvu Blažene Djevice Marije iz 14. st. Pritom možete posjetiti i memorijalnu zbirku Matije Vlačića Ilirika (1520.-1575.), suradnika slavnog Martina Luthera i jednog od najistaknutijih zagovornika protestantske reforme, rođenog upravo ovdje. Slijedite li pak ulicu G. Martinuzzi, stići ćete i do Fortice (vidikovac), odakle se za burnog vremena pruža fantastičan pogled prema moru s obližnjim Rapcem i otokom Cresom, ali i na najvišu istarsku planinu – Učku. Ako vam je dosta labinskih senzacija, krenite dalje preko Vineža ka Goljima i Sv. Martinu. S istoimenom župnom crkvicom s početka 20. st. sagrađenom na mjestu prijašnje iz doba ranog srednjeg vijeka, Sv. Martin se razvio oko nekadašnjeg plemićkog posjeda, o čemu najbolje svjedoči tzv. “Baronova korta”. S jedne strane rubljena uzgojenom borovom šumom (pinetom), ova se korta sastoji od raznih građevina nastalih u različitim razdobljima, koje zatvaraju unutarnje dvorište s malom alejom drvoreda što vodi do lijepe, jednokatne, barokne palače Lazzarini s četvrtastim tornjem na sjevernom ulazu. Proslijedite li dalje preko Martinske, stižete do Šumbera čije ime potječe od feudalne obitelji Schönberg. Tek nekoliko raštrkanih kućica i okrugle kule nekadašnjih zidina kaštela sve je što je ostalo od nekadašenjeg feudalnog dvora iz 17. st., razvijenog na temeljima prethistorijske gradine izrasle nad kanjonom rijeke Raše. Vožnjom preko Potpićna – najmlađeg naselja u Istri nastalog uz okno danas zatvorenog kamenog ugljenokopa, stižete do Kršana – feudalnog posjeda koji svoje ime dobiva prema stjenovitosti mjesta. Najkarakterističniji od svih utvrđenih gradova Raške drage, Kršan je niknuo na temeljima starog ranosrednjovjekovnog burga a sačinjavao je nezavisnu gospoštiju u okviru Pazinske grofovije. Od 14. st. pod vlašću Austrije, a zatim sve do 19. st. u vlasništvu raznih obitelji, Kršan je preživio kao jedan od najočuvanijih kaštela u Istri koji obuhvaća gotovo čitav gradić. Prije nego se otisnete u pravcu Nedešćine i industrijske zone / OMV natrag do Labina, dobro zapamtite ovo mjesto! Upravo ovdje, među visokim zidininama Kršanskog kaštela, kojim dominira kvadratna kula ukrašena ljudskim likovima te obližnja župna crkva Sv. Antuna opata iz 17. st., pronađen je 1850. jedan od najvažnijih srednjovjekovnih dokumenata – glasoviti “Istarski razvod”. Pisan glagoljicom, a zatim i latinskim i njemačkim, ovaj je tekst rasvijetlio posebno poglavlje istarskog srednjovjekovlja budući da su u njemu jasno utvrđene oblasne granice!

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Staza Teran.

Kada se zasitite mondenog rabačkog ljetovališta, prekrasnih plaža, finih restorana i zraka zasićenog mirisima najrazličitijeg mediteranskog raslinja, ukratko, kada se zamorite od ljetne groznice “Kvarnerskog bisera”, odaberite stazu Teran i s rive u Rapcu glavnom cestom krenite put Labina gdje vas, smješten na brežuljku visokom 320m, čeka stari grad. Iako ćete se u njegovom povijesnom centru na vrhu brda moći diviti uglavnom građevinama sačuvanim iz doba vladavine Venecije kao što su prelijepa gradska vrata San Fior, gradska loža, palače Franković, Manzini, Scampicchio, Negri i Battiala-Lazzarini (Narodni muzej), ili pak arhitekturi s kraja 19. stoljeća, ne zaboravite da je Labin puno stariji nego što se to u prvi mah čini. Izrastao na ilirskoj gradini čiji postanak seže čak 2000 godina prije Krista, Labin – ilirska Alvona, nekoć poznat kao bastion istarskog rudarstva, danas je, međutim, grad umjetničkih galerija i ateliera, a njegovi se ulice ljeti pretvaraju u grad umjetnosti u kojima se dešavaju najznačanije manifestacije suvremene umjetničke scene (Labin Art Republika). Ne oklijevajte stoga, provozajte se starim gradom i zavirite u galerije, atelliere i razgledajte labinske crkvice kao što su Sv. Stjepan i Sv. Just ili pak uđite u župnu crkvu Blažene Djevice Marije iz 14.st. Pritom možete posjetiti i Memorijalnu zbirku Matije Vlačića Ilirika (1520.-1575.), suradnika slavnog Martina Luthera i jednog od najistaknutijih zagovornika protestantske reforme, rođenog upravo ovdje. Slijedite li Ulicu G. Martinuzzi, stići ćete i do Fortice (vidikovac) odakle se pruža fantastičan pogled prema moru s Rapcem i otokom Cresom ali i na najvišu istarsku planinu – Učku. Spustite li se sa starog grada i u podnožju se priključite na pješačko – biciklističku stazu do Dubrove, stići ćete do fenomenalnog parka skulptura u kojem se preko trideset godina tijekom ljeta odvija Mediteranski kiparski simpozij. Ovdje se nalazi preko 75 skulptura najpoznatijih hrvatskih i svjetskih umjetnika među kojima se posebno ističe tzv. “Bijela cesta”, umjetničko djelo par excellence, čije dionice svake godine osmišljava i izrađuje po jedan umjetnik. Ako vam je dosta kulture za ovaj put, ne brinite, staza vas dalje od Nedešćine vodi vinskom cestom do Sv. Martina na kojoj se obavezno okrijepite u jednom od vinskih podruma. Prolazeći dalje kroz Snašiće, Beciće i Vinež do Labina preko Ripende stići ćete do Gornjeg Rapca, a onda eto vas ponovno na veseloj rivi ”Kvarnerskog bisera” odakle ste krenuli!

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Staza Bella vista.

Želite li se iz grada umjetničkih galerija, šarmantnih crkvica i baroknih palača otisnuti u beskraj neponovljivih vidika Kvarnera oplahujući oči ljekovitim suzama sv. Lucije – izaberite stazu Bella vista pa krenite cestom iz gornjeg Labina prema Kranjcima. Kao što samo ime staze govori, nakon što se priključite na bijeli put koji će vas kroz goru Glušići odvesti do Skitače – ovom ćete stazom doseći najviše mjesto Labinštine odakle ćete moći uživati u neponovljivom prizoru Kvarnera, a za bistrog vremena nazirat će se čak i obrisi Venecije. Raspitate li se okolo o samom mjestu, saznat ćete da je tu još uvijek živa predaja po kojoj su hrabri stanovnici Skitače 1661. izvojevali veliku pobjedu nad Turcima presrećući njihovu brodicu kod Crne Punte. Ovdje nikako ne propustite otkriti i to zašto se slabovidni kreću u ovom pravcu. Tek da vam zagolicamo zantiželju: samo 1km od uređenog Planinarskog doma ”Skitače” možete pronaći jednu posebnu stijenu iz koje izvire ljekovita voda tzv. “suze sv. Lucije” koja navodno liječi slabovidnost i očne probleme. Savjet: obavezno isprobajte! Vjerovali u Lucine suze ili ne, jedno je sigurno – stojeći na toj stijeni vaše će oči vidjeti sve do Italije! Zateknete li se ovdje preko vikenda – uređeni Planinarski dom ”Skitača” otvoren je za sve goste namjernike. Nakon što ste uživali u neponovljivom prizoru udišući prodorne mirise kadulje iznikle na bjelini gotovo golog kamena, spustite se cestom do Ravni – pravog turističkog mjesta u ljetnim mjesecima na čijim se prekrasnim plažama možete okupati i odmoriti ili jednostavno uživati u vratolomijama surfera koji nerijetko zalaze ovdje. Prolazeći dalje Drenjem preko mjesta Crni, ukrcat ćete se na stazu koja vodi natrag do gornjeg Labina odakle ste i krenuli.

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Staza kapetana Morgana.

Močvara, rijetke ptice, ukleti grad, zakopano gusarsko blago, kanjon, pećina s pračovjekom i pustinjakom i drevni solarni opservatorij i sve nadomak mediteranske vreve, u okolici Rovinja? Itekako! Odaberite Stazu kapetana Morgana i sve će vam biti jasno. Start je kod ornitološkog rezervata Palud – brakične močvare udaljene tek 10km jugoistočno od Rovinja u čijem ćete iznimnom bogatstvu orintofaune uživati gledajući i slušajući glasanje čak 217 zabilježenih vrsta. Napredujući dalje put će vas odvesti do Bala gdje možete razgledati Kaštel Bembo, prekrasni gotičko – renesansni zamak, a zatim, prolazeći kroz Stanciju Bembo, stići do Kanfanara u kojem ne propustite razgledati crkvu Sv. Silvestra u koju je 1714. prenesena vrijedna propovjedaonica s reljefom sv. Sofije iz istoimene bazilike nakon pošasti kuge u obližnjem Dvigradu. Obrise srednjovjekovnog Dvigrada nazrijet ćete već nekoliko kilometara zapadno od Kanfanara, popnete li se do njega fenomenalni krajolik Limske drage naći će vam se na dlanu. Na sjevernoj strani Limske drage, izvan glavnih puteva, naći ćete Jural sa crkvicom Sv. Margarete iz 17. st. koje je od 1622. naseljeno izbjeglicama pred Turcima. Tek da vam potpirimo maštu, nalazite se u kraju u kojem sve pršti od legendi i zagonetki na tragu povijesnih događanja. Od kuge koja je zbog nečije davno bačene kletve poharala Dvigrad do zakopanog blaga gusarskog kapetana Morgana u blizini sela koje po njemu nosi ime (Mrgani) kao i pećine u kojoj je nađen ostatak pračovjeka, a tijekom srednjeg vijeka u njoj jedno vrijeme pustinjačkim životom živio i sv. Romuald, ovdje ćete istinski uživati. Neposredno pred kraj, u blizini sela Šošići, otkrijte brdo Maklavun astroarheološko nalazište – tumul iz brončanog doba i ne zaboravite pogledati u nebo jer ćete se naći na prvom poznatom solarnom opservatoriju u Hrvatskoj. Za kraj, prođite još i kroz Rovinjsko Selo, naselje koje su 1526. osnovale izbjeglice iz okolice Zadra bježeći pred turskom najezdom. Umorni od silnih senzacija, okončajte svoju avanturu u Agroturizmu ”Milić” i nagradite se bogatim objedom. Ne zaboravite ispiti pehar vina!

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Staza Sv. Tome.

Ako ste, željni istraživanja rovinjske okolice, izbrali Stazu sv. Tome, namjestite bicikle na start kod prirodne lokve M. Piliš. Lokva Piliš ili Lamadapili pripada dijelu vrlo složenog i osjetljivog hidrološkog sistema koji će biti od posebnog značenja svima u kojima čuči zarobljen mali prirodnjak budući da nudi obilje tipične močvarne vegetacije (širokolisni rogoz, močvarna jezernica, razni sitovi, kiselice, broćike) i životinjskog svijeta među kojima se nalaze razne žabe (gatalinke, krastače), gmazovi (bjelouška), vretenca te ptice močvarnice. Prolazeći kraj Concette, staza vas vodi pokraj željezničke pruge do lijepog primjera arhitekture karolinškog razdoblja u Istri – crkve Sv. Tome iz 8. – 9.st. križnog tlocrta s kasnije dograđenim zvonikom na sjevernoj strani. U ovoj je crkvi tijekom najnovijih istraživanja nađeno više desetaka ulomaka predromaničke arhitektonske plastike kao i brojni dijelovi crkvenog namještaja (ulomci tranzena, pluteja, pilastri oltarnih pregrada, stupovi s kapitelima). Slijedite li dalje stazu, stići ćete do ostataka još jednog sakralnog punkta – romaničke crkvice Sv. Proto koja se nalazi na zapadnom podnožju istoimenog brda, a za koju se smatra da se izdvajala od ostalih tog doba na području rovinjštine zbog svoje visine i monumentalnosti. Krajnji punkt Staze sv. Tome čeka vas u Rovinjskom Selu, naselju 7km sjeveroistočno od Rovinja koje su 1526. osnovale izbjeglice iz okolice Zadra bježeći pred turskom najezdom.

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Casanovina staza.

Da li zbog opojnog crnog vina, mediteranske romantike ribarskog gradića ili možda kakve tajnovite lijepe žene, slavni se Casanova u Vrsar vraćao čak u dva navrata. Iako nam pravi razlog tomu njegovi “Memoari” nisu nikada otkrili, nanese li vas put u Vrsar, s lakoćom ćete moći o njemu razmišljati. Zato, ne dvojite, ako ste izabrali ovu stazu, uživajte u svemu što vam doskora naiđe na put. Za početak, provozajte se centrom Vrsara i otkrijte unutar prostora nekadašnjih zidina prekrasne krivudave uličice s nizom starih kuća različitih povijesnih stilova. Zaustavite se u blizini starih romaničkih gradskih vratiju kraj crkve Sv. Antona Padovanskog iz 17.st. i odmorite se u njenoj karakterističnoj tzv. Lopici – trijemu namijenjenom za okupljanje, ali i sklanjanje od žege ili kiše. Za one na tragu Casanovinih znakova, ovdje ćete negdje pronaći i kuću s dvije uzidane kamene figure žene punašna lica i bujnih grudiju. Produžite li dalje, na samom trgu Vrsara, naći ćete župnu crkvu Sv. Martina sa zvonikom i stari kaštel – nekadašnju rezidenciju porečkih biskupa, ali ono što je ovdje zaista posebno, jesu romantični zalasci sunca nad čak 18 otočića razasutih pred Vrsarskom lukom. Nastavite li dalje stazom, stići ćete do Kapetanove stancije, a od nje vas dalje put vodi do aerodroma Crljenka gdje možete predahnuti i uživati u panoramskom letu avionom, iznajmiti konja za jahanje ili se osvježiti uz hladno piće. Slijedeći punkt koji vas na stazi čeka je Spilja Sv. Romualda u kojoj su pronađeni tragovi paleolitske kulture, a nazvana je po pustinjaku koji je u njoj živio početkom 11.st. Nastavite dalje i duž staze nakon vinograda i maslinika, pred vama će osvanuti šuma Kontija čiji će vas borovi, hrastovi i netaknuta bujna vegetacija naprosto oduševiti, a zatim stižete u Kloštar, zaselak na sjevernoj strani Limskog zaljeva. Ovdje možete u blizini naselja naći ruševine benediktinskog samostana Sv. Mihovila koji je prema legendi u 11. st. osnovao sv. Romuald, osnivač reda Kamaldoljana, a čiju ste spilju prethodno obišli. Nakon što razgledate mjesto bogato kulturno spomeničkom baštinom, produžite dalje preko Šeraja i eto vas u na kraju staze u Marasima – selu u kojem vas čeka zasluženo osvježenje.

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Staza Sv. Maura.

Dobro došli na stazu koja vas od blještavih mozaika vodi ravno do zvijezda! Zvuči nestvarno? Odaberite stazu Sv. Maura i uvjerite se u vjerodostojnost ovih riječi. Dakle, krenite od Poreča, grada u kojem su materijalni i duhovni tragovi velikih kultura vidljivi na svakom koraku i provozajte se njegovom starom jezgrom. Ovdje ćete otkriti forum nekadašnjeg utvrđenog rimskog logora, a posebno vam pažnju skrećemo na brojne palače, “Kuću dva sveca” i znamenitu “Eufrazijanu” – trobrodnu katedralu, najljepši sačuvani spomenik ranobizantske umjetnosti iz 6. st. od 1997. na UNESCOV-om popisu zaštićene svjetske kulturne baštine. Ne oklijevajte, uđite u njenu unutrašnjost i prošećite do apside – pred vama će osvanuti blještavi mozaici pred kojima naprosto zastaje dah. Zagledajte se dobro i vidjeti ćete u povorci svetaca s Bogorodicom i Isusom i dva posebna lika: biskupa Eufrazija s maketom bazilike u ruci, a nešto podalje i sv. Maura – zaštitnika grada Poreča i ali i sveca po kojem je nazvana staza koju ste odabrali! Želite li Poreč doživjeti još i iz perspektive dokonih ptica, uspnite se na zvonik crkve i uživajte u jedinstvenoj vizuri Poreča i okolice. Ako ste zasićeni vrevom, užarenim popločenim ulicama i napučenim gradskim zakutcima, krenite dalje prema hotelu Materada i preko Uvale sv. Martina vozite do autokampa Ulike od kojeg dalje uz more nastavite do Červar Porta. Vožnja ovom stazom posebno je lijepa zbog činjenice da se uglavnom vozite uz obalu pokraj mora uživajući u mediteranskom krajoliku od uvale do uvale. Kada stignete do Uvale santa Marina bicikl nosite preko potočića i eto vas na asfaltnoj cesti koja vas vodi ravno u Vabrigu, a zatim u Tar. Prošavši Tar stižete u Kaštelir gdje ne propustite uživati u zelenilu vinograda, maslinika, ali i domaćoj kuhinji, vinu, rakiji i medu ovoga kraja. Nastavite li dalje stazom stižete u Višnjan – malo mjesto koje se diči zvjezdarnicom koja se po astronomskim otkrićima svrstava među 5 najpoznatijih u svijetu! Ako ste ovdje i vi pronašli svoju zvijezdu vodilju ili se bar okrijepili božanskim kapima domaćeg vina, krenite dalje preko Bačve, Žikovića, Vežnavera i Kosinožića do St. Portun i eto vas natrag na putu do Poreča odakle je vaša avantura staze Sv. Maura i počela.

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Uskotračna pruga Parenzana.

10. svibnja 2008. svečano je otvorena već zaboravljena trasa stare uskotračne pruge “Parenzana”.

Uz financijsku potporu Europske Unije trasa pruge ponovo je prokrčena, očišćena je od raslinja, i prepreka, a sanirani su i očišćeni mostovi, na koje se stavila i sigurnosna ograda. Upravo stoga što je financirana od strane mnogodržavne Europske Unije, kao i radi toga što povezuje tri države – Italiju, Sloveniju i Hrvatsku, Parenzana je s pravom nazvana Stazom zdravlja i prijateljstva. Službeno je deklarirana kao biciklistička staza, međutim pogodna je i za trekking. Tome u prilog ide i činjenica da staza prolazi prekrasnim pejzažima starih sela, pitoresknih gradića, roneći kroz prekrasne doline uz rječice i šume, a zatim izranjajući na obronke brežuljaka, krivudajući između vinograda i maslinika vrhunskih istarskih proizvođača.

U Sloveniji, počevši u luci Koper trasa je duga 38 kilometara i u cijelosti je asfaltirana. Na strani hrvatske Istre, pruga je nekada išla do Poreča u dužini od 60 km; do danas je obnovljen potez od granice sa Slovenijom do Vižinade. U povijesti je ova pruga povezivala krajeve tadašnje Austro-Ugarske monarhije, služeći razmjeni dobara, a posebice otpremanju kvalitetnih proizvoda iz Istre na carske i kraljevske dvore. Radi velike potražnje za istarskim vinom, kao i prevoženjem istoga na carske i kraljevske dvorove, pruga se znala nazivati i prugom vina. No, pored toga povezivala je i 33 mjesta i naselja na svom putu. Nakon Prvog svjetskog rata regija je pripala Italiji, no gospodarska i ekonomska kriza 1935. godine dovela je do gašenja pruge i njenog rastavljanja.

Staza je označena žutim znakovima na stupovima, a na njima se nalaze i ostali podaci o objektima kojima se prolazi na putu – vijaduktima, tunelima, nekadašnjim kolodvorima.
Kao trajni pečat cijelom projektu, napravljen je i Muzej Parenzane, u kojem možete pogledati stare fotografije ove pruge i vlaka, vidjeti kartu kuda trasa prolazi, kao i mnogo drugih podataka. Zabavni dio cijelog projekta jest i zabavna igra na temu Parenzane, a možete ju kupiti, također, u Muzeju.

Informacije o ovom projektu možete pronaći na našim stranicama, ali isto tako i na stranici www.parenzana.net.
Od podataka se nude karta, altimetrija, detalji o stazi i projektu, GPS zapis staze, a u uredima turističkih zajednica po Istri možete pronaći i tiskane info materijale o trasi pruge, a jednako tako i kartu staze.

Dodatne informacije:
Istarska županija, Upravi odjel za turizam
Pionirska 1a, 52 440 Poreč, Hrvatska
Tel: +385-52/452-500; Fax: +385-52/452-811
E-mail: info@istria-bike.com
Muzej Parenzane: +385-52/662-150.
www.istria-bike.com
www.parenzana.net

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Staza Montanara.

Dobro došli na Stazu Montanara koja će vas od sunčanih plaža i ljetne vreve preko zvijezda odvesti ravno u srce tihog i pitomog, brežuljkastog istarskog zaleđa. Krećemo od Umaga – grada koji se, osim svojom užarenom rivijerom diči bogatom povijesnom baštinom i jednom posebnom manifestacijom – festivalom starih orgulja (Organum Histriae). Izrastao na poluotoku, na prijelazu kasne antike u rani srednji vijek, s povijesnom jezgrom koja najglasnije progovara duhom Venecije, Umag je danas najveće turističko središte sjeverozapadne Istre čije se ime pronijelo diljem Europe i svijeta, zahvaljujući vrhunskom sportskom događaju – međunarodnom tenis ATP turniru “Croatia Open”. Osim što se svojim slavnim svjetionikom ljubavnika, najstarijim svjetionikom u funkciji na obje Jadranske obale, upisuje kao najzapadnija točka Hrvatske, obližnja Savudrija – nekoć jedna od najvažnijih antičkih luka sjevernog Jadrana, poznata je po slavnoj pomorskoj bitci koja se 1177. odigrala u njenim vodama između Mlečana i flote predvođene Otonom – sinom cara Fridrika Barbarosse. Štoviše, toponim Savudrija navodno dolazi od “Salvo- Re” što u prijevodu znači “Spas kralja”, upravo prema legendi koja priča da se nakon poraza na moru sin slavnog Barbarosse u bijegu sakrio u jednu njenu obližnju cisternu. Otisnete li se malo dalje ususret pitoresknim prizorima kamenih kućica, crkvica i zvonika Sv. Marije na Krasu i Plovanije, stižete do Kaštela – male utvrde koja dominira dolinom Dragonje. Nastavite li dalje, put vas vodi dalje preko Kremenja do Šterne – sela koje je svoje ime dobilo po velikoj seoskoj cisterni (na dijelaktu – Šterna). Za Šternu, smještenu na velikom platou ispresijecanom vodenim tokovima, a čiji naziv zapravo potječe od nepresušnog izvora koji ovdje napaja čak šest jaraka u dolini, vezuje se i jedna legenda koja kaže da vrh brijega još uvijek duboko u sebi skriva zakopano zlatno tele! Duboko ste zašli na tlo istarskog zaleđa, pred vama je osvajanje brdašca na kojem se smjestio predivni srednjovjekovni gradić Oprtalj. Svojim sačuvanim srednjovjekovnim tlocrtom, uskim ulicama, trgovima i prekrasnim venecijanskim palačama i portama te natkrivenim prolazima, a posebno svojim jedinstvenim pogledom na Istru koji se pruža iz njegove gradske lože, po nekim najljepše lože u Istri, Oprtalj je pravi biser zaleđa koji valja dobro istražiti prije nego vas put preko Livada odvede do jedinstvenog i čarobnog Motovuna. Grad – spomenik, posljednjih godina posebno glasovit po međunarodnom filmskom festivalu, izrastao na 277 metara visokom brijegu, jedinstveni je prizor autentičnog kamenog srednjovjekovnog istarskog gradića opasanog prstenastim zidinama. Pogled se sa zidina prostire na vinorodna polja i glasovitu motovunsku park šumu, bogatu tartufima. Od ulaza i gradske lože, do place sa crkvom Sv. Stjepana i zvonikom – kulom te uglačanim kamenim ulicama, Motovun s pravom nosi titulu jednog od najljepsih istarskih gradića. Spusite li se dalje, put vas preko obližnje Karojbe vodi do vinorodnog Višnjana. Poznat po svojoj zvjezdarnici koja se po astronomskim otkrićima svrstava među 5 najpoznatijih u svijetu, a koja je svojim teleskopom otkrila preko 1400 malih planeta u sunčevom sustavu, Višnjan je doista grad koji prijateljuje sa zvijezdama. Željni novih senzacija, produžite dalje preko Kaštelira do Vižinade – rodnog mjesta čuvene balerine Carloltte Grisi čije su gracilne baletne interpretacije osvajale sve značajnije europske pozornice 19. st. Nekoć mletački posjed obitelji Grimani čija se palača nalazila na mjestu današnje osnovne škole, s lijepim trgom i dvije javne cisterne u središtu, Vižinada je mjesto s kojeg se pružaju nezaboravni pogledi na Motovun i dolinu Mirne. Nastavite li se dalje preko Ponte Portona i Bijelih Zemlja stižete do Buja čija ćete dva zvonika uočiti još izdaleka. Upravo ovdje završava i vaša mala odiseja budući da su Buje, koje su zbog svojih srednjovjekovnih bedema i Kaštela izraslog na 222 m nadmorske visine, tijekom povijesti s pravom nosile naziv “straža Istre”, posljednji gradić koji ćete otkrivati prije nego vas put odvede natrag do Umaga, odakle je vaša avantura i počela.

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Rivijera okusa i tradicije.

Otkrijte rivijeru najfinijih mediteranskih okusa i ljepota tradicije! Vozeći se duž stogodišnje pinete tik do mora, kroz Savudriju, okolne stancije, zaseoke i naselja, ova će vam staza otkrivati bezbroj pitoresknih mediteranskih prizora, ali i njihovih nezaboravnih mirisa i okusa. Od starih dizalica za čamce i romantičnih svjetionika, rimskih ostataka, ruševina kaštela i samozatajnih crkvica do ribljih specijaliteta i vrhunskih vinskih podruma, Savudrijski kraj šarmirati će vas svojom izvornom ljepotom. Osim što se svojim svjetionikom upisuje kao najzapadnija točka Hrvatske, Savudrija – nekoć jedna od najvažnijih antičkih luka sjevernog Jadrana, poznata je i po jednoj slavnoj pomorskoj bitci koja se 1177. u njenim vodama odigrala između Mlečana i flote prevođene Otonom – sinom cara Fridrika Barbarosse. Prema legendi, toponim Savudrija dolazi od Salvo-re što bi u prijevodu značilo: “spas kralja” budući da se, nakon poraza na moru, sin slavnog Barbarosse pokušao u bijegu sakriti u jednoj obližnjoj cisterni. O značaju ove Savudrijske bitke svjedoči i činjenica da ju je ovjekovječio i kist slavnog Tintoretta. Upravo ovdje naći ćete i najstariji svjetionik u funkciji na obje Jadranske obale! Osim što je poznat kao prvi svjetionik u Europi koji se koristio plinskim osvjetljenjem dobivenim iz kamenog ugljena, Savudrijski svjetionik visok 36 m sagrađen 1818., poznat je i po jednoj tužnoj ljubavnoj priči. Prema njoj je grof Metternich, iako oženjen, ludo zaljubljen u jednu crnku iz ovog kraja, dao izgraditi upravo ovdje njihovo tajno ljubavno gnijezdo. No, kako to obično biva u tužnim ljubavnim epizodama, dvoje zaljubljenih nikada se ovdje nije skrasilo budući da je lijepa i zagonetna crnka umrla svega nekoliko dana prije dovršetka svjetionika. Vozeći se Savudrijskom rivom, posebnu pažnju obratite i na neobičan i za Istru posve netipičan način spremanja barki. Čamci visoko obješeni na posebnim za to pripremljenim drvenim stalcima, posebna su vizualna atrakcija ovog kraja!