Sveti Martin na Muri – Ruta 1

/2 Comments/in , /by

Ruta započinje kod sportske dvorane u Spa & Golf Resortu Sveti Martin , gdje na parkiralištu sportske dvorane možete parkirati vašeg limenog ljubimca na četiri kotača, sve dok ga zamjenjuje svima omiljeniji ljubimac na dva kotača. Krećete ulijevo u smjeru Železne Gore. Te na raskršću na visini od 306 m nadmorske visine, skrećete ulijevo u smjeru Macinca i restorana ” Dvorac Terbotz ” gdje se možete odmoriti i uživati u domaćim delicijama od jela i vina. Put nastavljate prema Tupkovcu i makadamskom cestom vozite kroz vinograde. Nakon vožnje kroz vinograde nastavljate put prema Gornjem Mihaljevcu te Bogdanovcu gdje skrećete desno na turističku stazu koja vas vodi šumskim putem sve do Badličana. Dalje nastavljate prema Štrigovi odnosno Svetom Urbanu gdje dolazite i na vinsku cestu Međimurja. Vozeći se vinskom cestom, možete uživati u ljepoti vinorodnog kraja te u vinskim podrumima i kušaonicama kušati izvanredna vina Međimurja. Dolaskom u Gornju Dubravu nastavljate put prema restoranu ” Dvorac Terbotz ” te prema Spa & Golf Resortu Sveti Martin.

Ova biciklistička ruta objavljena je u suradnji s biciklističkim klubom Mura Avantura, Sveti Martin na Muri

[nggallery id=12]

Biciklistička ruta 11 – Petrova Gora

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 11 – Petrova Gora.

Petrova gora predstavlja jedinstven šumski ekosustav čija je glavna odlika velika stabilnost i trajnost. Ovaj brdski masiv je izuzetno stanište za veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Na Petrovoj gori nalazi se Kraljev grob, po legendi grob zadnjeg kralja hrvatske krvi Petra Svačića koji je stradao 1097. godine u sukobu za hrvatsko prijestolje sa mađarskim kraljem Kolomanom.

Također je Petrova gora poznata po prvoj partizanskoj bolnici koja je neotkrivena radila gotovo četiri godine sve do oslobođenja kao svojevrsni fenomen  narodnooslobodilačkog rata (1941.-1944.)Danas se u blizini nalazi lovački dom Muljava smješten u samom srcu Petrove gore. Ime je dobio po predjelu koji od davnine nosi naziv “Muljava” jer se na sutoku dvaju potoka, Velike i Male Radonje, nakuplja mulj. Danas je to suvremeno uređeni lovački dom otvorenog tipa koji u prekrasnom šumskom ambijentu pored bogate gastronomske ponude i komforno uređenih soba nudi pregršt sadržaja svojim posjetiteljima

Vozeći se ovom rutom primjetit ćete ostatke ratnih razaranja. Ljudi ovog kraja oduševit će vas prijaznošću i spremnošću da vam ispričaju kako je bilo za vrijeme trajanja rata, a i da vas upoznaju s prošlošću svog kraja.

Svega nekoliko kilometara od centra grada Karlovca nalazi se mjesto Turanj. Njegovo predgrađe danas je poznato po razaranjima koje je
preživjelo tijekom Domovinskog rata. S desne strane ceste, u mjestu, nalazi se budući muzej domovinskog rata u kojem možete upoznati dio najnovije hrvatske povijesti. Vožnja ovom prometnicom sve do mjesta Tušilović zahtijeva dodatan oprez zbog učestalog motornog prometa tijekom ljetnih mjeseci. Skretanjem iza Tušilovića prema Vojniću vožnja se nastavlja ugodnom lokalnom cestom koja prati rijeku Radonju sve do Turističkog centra Petrova Gora gdje možete nadopuniti svoju vožnju ugodnim odmorom u prekrasnoj šumi ili se prepustiti gastronomskim užicima koji se nude u lovačkoj kući „Muljava“.

U drugom dijelu rute od Vojnića prema Turnju vožnja se nastavlja kroz sela i zaseoke. Povremeno će vam se činiti kao da je ovdje vrijeme stalo, jer priroda izgleda gotovo netaknuto

Biciklistička ruta 10 – Slunj, Rastoke

/1 Comment/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 10 – Slunj, Rastoke.

Rastoke su nastale igrom prirode na utoku rijeke Slunjčice u rijeku Koranu. Priroda se poigrala modrozelenim vodama rijeke Slunjčice i rastočila ih u mnoštvo prštavih slapova i slapića od kojih su najljepši Buk, Hrvoje i Vilina kosa. Po svom nastanku, Rastoke su zapravo prvi uvod u Plitvička jezera.
Za razliku od tih jezera, Rastoke su posebne po tome što se u to bogatstvo zelenila po otočićima i hridima pred tristo godina ispreplelo ljudsko naselje s mlinicama žličarama.
Ono što je priroda tisućama godina stvarala, a čovjek kasnije, prilagođavajući se prirodnim uvjetima, izgradio, s okolnim vapnenačkim stjenama, starim gradinama i gradićem Slunjem skladno se uklapa u jedinstvenu cjelinu.
Zbog te skladnosti povijesne, etnografske i graditeljske kulturne baštine Rastoke su nezaobilazno mjesto za posjetiti za svakog cikloturista.

Vožnjom kroz sela pored ruševina Starog grada dolazite do djela staze koja će vas laganim usponima dovesti do Podcetina sa čijih ruševina možete uživati u pogledu na Cetingrad s okolicom. Na povratku, ispod samog Slunja, obavezan je posjet selu Rastoke smještenom na rijeci Slunjčici čije su “ulice” išarane mnogobrojnim slapovima istoimene rijeke čije vode su čiste i pitke.
Centrom grada Slunja kojim prolazi Jozefina krećete na vožnju usponom uz Stari grad u pravcu sela Popovac. Kroz visoravan ćete se približiti granici sa susjednom državom Bosnom i Hercegovinom. Uspon koji slijedi dovesti će vas na ruševine Starog grada u Podcetinu s nezaboravnim pogledom na Cetinu i susjednu državu. Cetingrad je imao važnu ulogu u hrvatskoj povijesti kao prvo mjesto u kojem je održan hrvatski sabor. Sam gradić dočekati će vas svojom obnovljenom arhitekturom i gostoljubivim stanovništvom.
Zelenilo šuma i polja pratit će vas na povratku u Slunj. Kod mjesta Ponor udaljenog jedan kilometar od staze nalazi se neobična pećina uz rijeku. Na desnoj strani prije samog centra Slunja svakako se spustite u selo Rastoke. Neobična arhitektura kuća čiji su temelji sagrađeni od vapnenca neće vas ostaviti ravnodušnima.

Biciklistička ruta 9 – Rakovica, Saborsko

/1 Comment/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 9 – Rakovica, Saborsko.

Rakovica je smještena uz granicu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Kroz Rakovicu prolazi glavna magistralna prometnica od Zagreba preko Karlovca i Plitvičkih jezera do Jadranskog mora s ogrankom prema Bihaću. Kao naselje Rakovica se pojavljuje u srednjem vijeku, a drugo veće naselje je frankopanski grad Drežnik koji se spominje već u 11. stoljeću. U vrijeme turskih osvajanja Drežnik je bio vrlo važno obrambeno uporište, više puta osvajano, razrušeno i ponovo obnavljano. Današnji ostaci utvrde zaštićeni su spomenik kulture, a podno grada na obali Korane obnovljena je mlinica i uređena poučna staza.
Saborsko je brdsko mjesto smješteno u zakrivljenoj dugoj i uskoj kotlini. Vjerojatno je to i najduže selo u Hrvatskoj. Od ulaza sa strane Plaškog, do kraja zaseoka Sertić-Poljane dugo je 12 km. Četvrtina Saborskog dio je nacionalnog parka Plitvička jezera. Osobito je zanimljiv posjet prašumi Čorkova uvala. U prašumi ćete naći stojeća suha i prelomljena stabla, te odumrla stabla koja leže na tlu i u različitim su fazama  raspadanja. Sve je prepušteno zubu vremena bez utjecaja čovjeka. Od Saborskog šumska cesta kroz Čorkovu uvalu vodi do jezera Kozjak.

Prvi dio staze prolazi kroz Nacionalni park Plitvička jezera, a vozit ćete se i Čorkovom uvalom koja je dijelom prašuma. Zbog pogleda na Plitvička jezera koji ostavlja bez daha, uspon je vrijedan truda. Drugim djelom staze nastavljate putovanje preko mjesta Plaški do Josipdola. Lokalna cesta preko Mrežnice do Slunja namjenjena je istinskim ljubiteljima tišine dok se voze kroz prirodu.
Iz centra Rakovice vozi se vrlo prometnom cestom do skretanja na lokalnu cestu prema selu Poljanak. Tu je moguće nastaviti vožnju lokalnom stazom koja preko Sertić Poljane i Čorkove uvale vodi do Saborskog, ili ostati na asfaltnom dijelu rute i nastaviti vožnju laganim uspinjanjem prema Saborskom. Kako je većina područja kojim se vozite pod zaštitom prirode, pomisao da ste možda u nekom prapovijesnom filmu neće vas napuštati jer će vam visoravni koje se otvaraju uz stazu zaustavljati dah. Dolaskom iznad jezera Kozjak otvorit će vam se pogled na modro-zeleni biser. Nakon Saborskog slijedi spust u Plašku dolinu te vožnja do mjesta Josipdol. Nakon Josipdola pa sve do ulaska u mjestu Tounj i skretanja na lokalnu cestu za Kamenicu Skradničku, potreban je dodatni oprez radi pojačanog motornog prometa. Vožnja do Slunja uz veći spust na most preko rijeke Mrežnice i zatim jači, ali ne predugačak uspon, otvorit će prekrasan pogled na sam kanjon. Od Slunja pa sve do Rakovice potreban je oprez zbog pojačanog motornog prometa. U Rakovici postoji nekoliko biciklističkih lokalnih ruta i staza koje vam nude poseban doživljaj i mogućnost upoznavanja krajolika, a svakako stoji preporuka posjeta Baraćevim špiljama.

Biciklistička ruta 8 – Sabljaci, Klek

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 8 – Sabljaci, Klek.

Jezero Sabljaci udaljeno je svega nekoliko kilometara od grada Ogulina i jednodnevno je odredište mnogih mještana. Na svojim obalama jezero nudi raznolike mogućnosti provođenja aktivnog odmora. U mjestu Ribarići nalazi se Bike park povezan s lokalnim brdskim rutama za nadopunu aktivnosti vezanih uz vožnju biciklom.  Bjelolasica kao najviša planina Gorskog kotara nalazi se unutar gorja Velika Kapela s vrhom Kula (1534 m) i planinom Klek (1182 m) kao i strogim prirodnim rezervatima: Bijele stijene (1335 m) i Samarske stijene (1302 m). Ime je dobila po uskome svijetlom hrptu koji se ističe iznad šumskog pojasa osobito kad je pod snijegom. Dugačka 7 km, vrlo strmih strana, obiluje prostranim i gustim šumama prošaranim vapnenačkim stijenama i prostranim livadama, a šumski putevi i ceste povezuju ih u jedinstveni kaleidoskop šuma i proplanaka pružajući nezaboravan doživljaj ljubiteljima prirode, pješačenja, biciklizma i drugih aktivnosti.

Vožnja uz jezero Sabljake očekuje vas u prvom dijelu ove rute, a zatim uspon do Modruša te prijevoja Male Kapele. Dolaskom do Jasenka  upoznat ćete dobar dio Bjelolasice, a vožnjom uz Klek vratiti se do Ogulina.
Prvi dio rute vodi vas od centra Ogulina na jezero Sabljake. Za bicikliste koji nisu ljubitelji uspona, preporučamo vožnju oko jezera, eventualno do mjesta Ivanec i Šmitovog jezera te povratak u Ogulin. Uspon nakon jezera Sabljaci prema Modrušu i zatim izlazak na prometniju cestu preko Male Kapele, koliko god da je zahtjevan, nudi poseban doživljaj planinske vožnje. Nakon spusta do mjesta Jezerane, vožnjom do Jasenka  prolazit ćete kroz šumovite predjele i slabije naseljena mjesta po cesti vrlo preglednoj i sa rijetkim motornim prometom. U Jasenku se možete voziti i lokalnim biciklističkim stazama ili posjetiti HOC Bjelolasica (udaljen od rute svega 4 km). Šumskom stazom moguć je dolazak do Modruša, a ako se odlučite za ovu varijantu svakako se zaustavite u Kujinoj dragi gdje se nalaze špilje bez dna, jedno od omiljenih mjesta speleologa. Kod mjesta Bjelsko također postoji lokalna mtb staza za vožnju oko planine Klek (1181 m). Zbog neobičnog oblika planine u
narodu su nastale legende o usnulom divu, ali i o okupljanju vještica, vila i vilenjaka iz cijelog svijeta za vrijeme olujnih noći. Prolaskom kroz Bjelsko, bjelogorična i crnogorična šuma povremeno će razmaknuti svoje zelenilo kako biste imali pogled prema Kleku. Od Jasenka se vozite cestom Rudolfinom koja će vas dovesti do predgrađa grada Ogulina kod mjesta Puškarići, gdje uz stari mlin na Dobri možete pronaći mjesto za opuštanje i osvježenje prije povratka u grad.

Biciklistička ruta 7 – Ogulin

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 7 – Ogulin.

U samom centru grada Ogulina nalazi se Frankopanski kaštel nastao oko 1500-te godine iznad ponora rijeke Dobre – Đulinog ponora. Osnivač  grada bio je Bernardin Frankopan, jedan od najmoćnijih velikaša svoga vremena. Danas je u tom zdanju Zavičajni muzej otvoren 1967. godine. Ima nekoliko zbirki: arheološka, etnografska, starog oružja, spomen soba Ivane Brlić-Mažuranić, planinarsko-alpinistička te izložba akademskog slikara podrijetlom iz Ogulina koji je muzeju darovao oko 200 svojih radova – Stjepana Galetića.
U dvorištu kaštela redovito se održava Festival bajke, a to je ujedno i polazno mjesto svake godine za Ciklobajku. Sam grad sa svojom kulturno-turističkom ponudom zadovoljit će i najzahtjevnije cikloturiste

Najljepši pogled na Ogulin s okolicom doživjet ćete nakon uspona u prvom dijelu staze. Prelaskom rijeke Dobre, u drugom dijelu prolazite selima i ulazite u Ogulin kroz savršen drvored iz smjera Oštarija. U centru Ogulina nalazi se Đulin ponor uz kojeg se veže legenda o Đuli ili Zulejki koja se zbog nesretne ljubavi sunovratila u ponor rijeke Dobre. U prvim zapisima Ogulin se naziva Zulum grad ili Julin grad, te tako vožnju započinjemo na samom povijesnom korijenu današnjeg grada. Nakon uspona možete uživati u panoramskom pogledu na cijeli grad s okolicom i planinu Klek iznad grada. Prolaskom kroz mjesto Trošmarije te pored rijeke Dobre i autoputa, vozite se brežuljkastim predjelima kroz sela do Tounja. Tounj se nalazi na prometnici Jozefini, a znamenit je njegov dvokatni kameni most preko rijeke Tounjčice koji je građen u dva navrata i jedinstven po svom postanku i obliku. Nastavak staze vodi kroz Ogulinsko polje koje je jedno od većih krških polja u Hrvatskoj. Na povratku, nezaobilazan je Marmontov kameni most u Oštarijama i jezero Sabljaci kojim ćete doći do grada bogate kulturno-povijesne baštine.

Biciklistička ruta 6 – Duga Resa

/1 Comment/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 6 – Duga Resa.

Duga Resa s okolicom područje je neobično privlačne ljepote, smješteno u podnožju brda Vinica (321 m) uz modrozelenu ljepoticu Hrvatske -rijeku Mrežnicu. Brdo Vinica sa šetalištem Tušmer pruža mogućnost za ugodnu šetnju ili vožnju biciklom uz rijeku Mrežnicu i gorskim uzvisinama Vinice.
Rijeka Mrežnica svojom bojom, čistom vodom, sedrenim barijerama, kaskadama, brzacima i slapovima privlači kupače, ribiče i sve ostale ljubitelje riječnog športa.
Dugoreška vinorodna okolica sve više obogaćuje ponudu kvalitetnih vina na budućoj vinskoj cesti. U ovom mirnom i lijepom gradiću očuvane prirode možete ugodno boraviti uz raznovrsnu ponudu športsko-rekreativnih sadržaja i bogat izbor domaćih specijaliteta priznatih ugostitelja.

Nakon prolaska kroz sela, vožnjom uz obalu rijeke Korane, proći ćete kroz šumovite predjele prije samog ulaska u Generalski Stol. Drugi dio ove staze slijedi tok rijeke Mrežnice poznate po bistroj vodi i mnogobrojnim slapovima cijelom svojom dužinom, do povratka u Dugu Resu. Od hotela Duga Resa, vozimo se centrom preko mosta na rijeci Mrežnici prema Belajskim Poljicama. Vozeći se lokalnom prometnicom na kojoj gotovo da i nema prometa, prolazit ćete kroz šume i polja bogata prepelicama. Uz Koranu ćete uživati u nedirnutoj prirodi, a u šumi nakon sela Perjasice iznenadit će vas leptiri. U Mateškom selu nalazi se crkvica Sv. Jurja koju svakako razgledajte jer zidovi rastu iz temelja koji su složeni od poklopaca i dijelova sarkofaga (pretpostavlja se da je ovdje bilo središte proizvodnje sarkofaga Rimskog carstva). Prolazeći kroz Generalski Stol vozimo se glavnom prometnicom – cestom koju je izgradila austrijska vlast prije 225 godina i nazvala je Jozefina. Iako danas moderna prometnica, narod je zadržao ime kojim su je nazvali graditelji. S Jozefine skrećemo na prijelaz preko rijeke Mrežnice kod Mrežničkog Briga te dodirujemo obalu rijeke i slijedeći njen tok dolazimo u Dugu Resu.

 

Biciklistička ruta 5 – Netretić

/3 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 5 – Netretić.

Cijeli netretićki kraj kao da je stvoren za šetnje i uživanje u ljepotama prirode, a opet je oplemenjen i prekrasnim zdanjima. Tako u Novigradu na Dobri možete posjetiti Stari grad koji se trenutno restaurira, ali je jedna njegova kula u potpunosti završena i na njoj je uređen vidikovac s kojeg puca pogled na dolinu Dobre. Odmah podno Starog grada je stari most čiji današnji izgled datira iz 1736. godine u vrijeme gradnje Karolinske ceste. Ako se tijekom ljetnih vožnji umorite, osvježenje možete potražiti u kupanju odmah podno mosta ili na nekom malom kupalištu kojih ima bezbroj uz pitome obale rijeke Dobre. Mjesto Novigrad na Dobri nekad je nosilo ime Crikveno Selo, što se još i danas zna čuti od starijih mještana. Nastalo je u blizini starog grada Novigrada, sagrađenog 1193. godine na stijeni iznad Dobre. Vozeći se stazom uz rijeku Kupu koja vas vodi do mjesta Bosiljevo uživat ćete u vožnji praćeni mirisom paprati. U povratku, jednim dijelom dodirnut ćete obale rijeke Dobre i ugledati ruševine staroga grada. Od centra Netretića očekuje nas spust te laganiji uspon prema Vukovoj Gorici širokom prometnicom slabijeg motornog prometa. Od V. Gorice prelaskom ispod autoputa ulazimo u carstvo paprati i dolazimo u pitoreskno mjesto Bosiljevo. Vozeći se iz Bosiljeva možemo vidjeti sačuvanu seosku arhitekturu drvenih kuća do kojih se uspinjemo i od kojih se spuštamo vozeći se zelenim oazama. Nakon susreta s rijekom Dobrom i vožnjom kroz Jarče polje, pa podno dvorca Novigrad na Dobri i autoputa, započinjemo uspon prema Netretiću preko Brajakovog brda.

Biciklistička ruta 4- Žakanje

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 4 – Žakanje.

Najznačajnija prirodna znamenitost općine Žakanje je svakako rijeka Kupa koja svojim tokom od Stankovaca do Bubnjaraca obgrljuje ovaj prostor. Kupa je čista rijeka, bogata ribom. Tu se može naći som, šaran, štuka, klen, mrena, plotica i ostale vrste slatkovodnih riba.
Na cijelom toku Kupe koji prolazi općinom Žakanje nalazi se dvanaest prekrasnih slapova. Na ponekom od tih prirodnih fenomena sačuvane su stare mlinice, a četiri su slapa nanovo uređena: Sračak, Pravutina, Mišinci i Bubnjarci.
Ljeti se s užitkom možete i okupati na uređenim kupalištima. Posebno su uređena kupališta u Pravutini, Jurovu i Bubnjarcima.

Penjući se laganim usponom prvim dijelom staze uz Kupu kroz sela doći ćete do kanjona Kupe, a zatim šumovitim predjelima i spustom do Netretića. Drugi dio staze prolazi brežuljkastim predjelima preko Ozlja u pravcu Kamanja.
U prvom dijelu staze očekuje vas vožnja kroz sela obalnog dijela Kupe. Najprije laganim usponom koji postaje nešto strmiji, nakon sela Mošanci, dići ćete se na 300 metara iznad rijeke i imati pogled na “zeleni” kanjon rijeke i susjednu državu Sloveniju. Vožnjom obroncima Lipnika
kroz zaseoke i sela, nakon prolaska Rosopajnika, spustit ćete se na raskršće prema Netretiću. Širokom prometnicom laganijim usponom dolazite u Netretić, te nastavljate vožnju prema Modrušu pored stare kurije iz 19. stoljeća.
Nakon Tomašnice vozite jednim dijelom do Jaškova stazom broj 1. Iz Jaškova vozite do M. Erjavca, a nastavljate prema Ozlju. Samo nekoliko kilometara od M. Erjavca nalazi se mjesto Svetice u kojem se nalazi Pavlinski samostan. To je ujedno i alternativni dio rute koji vas vodi do samostana, a zatim preko Ribnika je moguć odlazak do Netretića ili Karlovca. Prolaskom pored Ozlja ulazimo u šumovito–brdovite predjele koji nas kroz sela vode do Kamanje. U Kamanji posjetite špilju Vrlovka. Nakon Kamanja u Bubnjaračkom Brodu nalazi se i granični prijelaz. Tu možete pronaći mnogobrojne restorane i trgovine.

Biciklistička ruta 3 – Ozalj

/1 Comment/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 3 – Ozalj.

Na vapnenačkoj stijeni ponad tihe zrcalne Kupe, osovio se zrinsko-frankopanski stari grad – simbol Ozlja i srce njegovog povijesnog razvitka. Unutar zidina, kao i u okolici mjesta, nađeni su prapovijesni, starorimski i srednjovjekovni arheološki nalazi, no prvi povijesni zapis o gradu potječe iz 1244. godine. Prema svojoj vrijednosti stari grad Ozalj pripada prvoj spomeničkoj kategoriji. U njemu je smještena bogata zbirka zavičajnog muzeja.
Okolicom Ozlja rasuta su mnogobrojna sela, a jedno od najstarijih je svakako Vivodina, smještena na hrptu brijega. S lijeve i desne strane otvara se prekrasan pogled na gustu šumu, duboke dolove, raštrkane zaseoke i vinorodne brežuljke. Krajobraz sela nadvisuje visoki zvonik župne crkve Sv. Lovre koja je jedan od najvrjednijih spomenika baroknog graditeljstva ozaljskog kraja.

Vožnjom od sela do sela smještenih na vrhovima brežuljaka Parka prirode Žumberak moći ćete uživati u panoramskom pogledu, osobito sa Lovića Prekriškog. Prelaskom mosta preko Kupe u samom Ozlju ugledat ćete “Munjaru”. Iz centra Ozlja uspinjemo se prema Starome gradu koji pripada prvoj spomeničkoj kategoriji, a neslužbeno je bio hrvatska prijestolnica u 17. stoljeću za vrijeme vladavine bana Petra Zrinskog. U Starome gradu svakako razgledajte bogatu zavičajnu zbirku. Nakon prvih uspona počinje lagodnija vožnja uz rijeku Kupu do mjesta Kamanje gdje prelaskom Kupe ulazimo u šumovite predjele i Park prirode Žumberak. Vožnja ovim dijelom tražit ce od vas stalne izmjene ritma. Nakon uspona slijedit će spust i tako sve do povratka u Ozalj. Najdulji uspon je prema mjestu Vivodina. Nagrada za taj trud je pogled na zelene brežuljke vinorodnog područja. Najstrmiji uspon, ali s najljepšim panoramskim pogledom, očekuje vas na putu do crkve Sv. Križa u Lovicu Prekriškom.
“Tko nije bio na Loviću Prekriškom, taj se nije nagledao hrvatske domovine”, rekao je pjesnik D. Trstenjak. Prolaskom kroz sela Ferenci i Škaljevica dolazite u Vrhovac, a nakon Vrhovca spuštate se kroz Zaječko selo na most preko Kupe. Pogled će vam se prvo zaustaviti na Kamenoj zgradi Munjare. Ona je sagrađena 1908. godine i koristi se kao hidroelektrana. Na drugoj strani je Stari grad Ozalj.

Biciklistička ruta 1 – Karlovac

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 1 – Karlovac.

U 16. st. podignut je renesansni grad u obliku šesterokrake zvijezde u medurječju četiri rijeke – Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre. Karlovac se kasnije razvio u barokni grad s brojnim primjerima „pučkog baroka“, no popularna karlovačka Zvijezda i danas je privlačna za obilazak grada i šetnju uz šanceve. Samo ime Karlovac (Carlstadt) grad je dobio u čast svog osnivača austrijskog nadvojvode Karla Habsburškog. Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km istočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu.
Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu. Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad – Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica.

Ova staza će vas voditi od samog centra grada Karlovca kroz prigradska naselja i sela do obala rijeke Dobre. Vožnja uz Dobru završava prijelazom mosta u Novigradu na Dobri, a nastavlja se brežuljkastim krajolikom do starog grada Dubovac. Vožnja počinje prolaskom kroz staru jezgru Karlovca koja ima oblik pravilne šestokrake zvijezde okružene srednjovjekovnim šancevima. To je ujedno jedan od najljepših primjera renesansnog tlocrta grada i obrambene arhitekture. Kasnije se Karlovac razvio u barokni grad s brojnim primjerima “pučkog baroka” u čijem ugođaju ćete svakako uživati.
Nakon prijelaza mosta na rijeci Kupi prolazimo prigradskim naseljima i selima koja su okružena obrađenim poljima kukuruza i bez većih napora stižemo do mjesta Jaškovo. Dolazimo do rijeke Dobre, a kod restorana “Papalina” moguć je prijelaz mosta i povratak u Karlovac kroz selo Zadobarje. Vožnja se nastavlja uskom asfaltnom cestom bez većeg prometa koja prati rijeku Dobru i vodi nas u Novigrad na Dobri. Prelaskom starog kamenog mosta započinje uspon prema utvrdama staroga grada s obnovljenom kulom koja je ujedno i vidikovac. S vidikovca ćete moći gledati krivudanje rijeke Dobre utonule u zelenilo okoliša. Vožnja brdovitim predjelom kroz zaseoke i sela donijet će poseban užitak svakom zaljubljeniku u vožnje kroz prirodu. Nakon sela Vučjak počinje jači spust prema staroj utvrdi Dubovac koja datira iz 13. stoljeća i koja je smještena na brežuljku iznad grada. S jedne od njenih kula možete vidjeti gotovo cijeli grad kojem se vraćate.

Biciklistička ruta 2 – Draganić

/2 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s Turističkom zajednicom Karlovačke županije. Dodatne informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, …) možete pronaći na web cikloturizam.tzkz.hr uz opis puta Ruta 2 – Draganić.

Ovaj pitomi reljef i krajolik daje vam priliku za razgledavanje, boravak te rekreativne aktivnosti u raznim oblicima. Na zapadnom povišenom dijelu su vinogradi, klijeti i vikendice te sakralni spomenici kulture, a od novijeg vremena i označene biciklističke staze, dok se u središnjem nastanjenom području nude razni ugostiteljski sadržaji. Na području ribnjaka i ostalih voda možete se okušati u ribolovu, a u nizini su šume sa stoljetnom opstojnošću i pretežito hrastom lužnjakom. Tu se možete baviti lovom ili gljivarstvom. Najljepši pogled na Draganić je svakako s brda Piramida. Iako samo brdo nema veliku nadmorsku visinu (220 m), zbog svog položaja i oblika pruža prekrasan pogled na cijeli Draganić i njegovu okolicu.

Prvi dio ove staze vas vodi kroz Draganičku šumu do ribnjaka, dok vas u drugom dijelu očekuje vožnja uz Kupu do Ozlja, te povratak Dolinom kardinala uz golf terene i obalna sela.

Od centra mjesta Draganić prolaskom kroz selo Lazina i prijelazom autoputa ulazimo u carstvo tišine ravničarske šume. Ruta je lagana pa se preporučuje biciklistima s manje iskustva. Vožnja makadamskom cestom okruženom cvrkutom ptica i pokojim pratiteljem kao što su srne, vraća nas prirodi na najljepši mogući način.
Očekuju vas prijelazi kanala koji spajaju rijeke i Draganički ribnjak u kojem ce vas iznenaditi rode i divlje patke. Drugi dio staze upoznaje vas s nacinom života ljudi uz rijeku Kupu. Nakon G. Pokupja cesta skoro dodiruje samu rijeku, a povremeno ste odvojeni obrađenim poljima i naseocima gdje možete susresti lokalno stanovništvo. Prijelazom rijeke Kupe u Ozlju vraćate se drugom obalom prema Draganiću.
Pogled na rijeku povremeno će vam spriječiti jedinstveni golf tereni u Dolini kardinala, ali već u drugom dijelu moći ćete vidjeti cestu koju ste odvozili.

Po „Via Magni“ uz srednjevjekovne crkve i gradine do kanjona Karišnice i najmanjeg hrvatskog mora

/0 Comments/in , /by

Biciklistička ruta Ravnim kotarima od Benkovca preko Smilčića, Karina i Asserie kružno nazad do Benkovca, započinje u središtu grada Benkovca na tzv. „Šetnici“. U blizini gradskog centra s trgovinama, kafićima i malom benkovačkom tržnicom, nadomak koje je smješten i Turistički ured TZG Benkovca, opremljen svim korisnim turističkim informacijama, brošurama, razglednicama i tipičnim benkovačkim suvenirima, pronaći ćete i parkirališni prostor gdje možete ostaviti vaš automobil, ukoliko dolazite iz neke udaljenije obalne ili kopnene turističke destinacije na jednodnevni ili višednevni biciklistički izlet po benkovačkom kraju. Prije početka vožnje uzmite si dovoljno vremena za razgled povijesne jezgre grada Benkovca čije zgrade datiraju iz 19. stoljeća. Svakako prošetajte do Kaštela Benković na tzv. brijegu sv. Ante s čijih se polukružnih, ugaonih kula pruža najljepša panorama na grad s okolicom. U Kaštelu je smješten Zavičajni muzej Benkovac.

Prve metre vožnje ovom biciklističkom rutom započnite lagano gurajući bicikl po pješačkoj zoni – Šetalištem kneza Branimira, kojim ćete doći do raskrižja s Ulicom Antuna Mihanovića. Na raskrižju skrenite lijevo i nastavite vožnju do slijedećeg raskrižja s Ulicom Nikole Tesle, i opet skrenite lijevo. Prolazite pored osnovne škole i novog dječjeg vrtića „Bubamara“, te nastavljate vožnju manje prometnom cestom prema naselju Kula Atlagić. Vozite se asfaltnom cestom s koje se na obije strane pružaju lijepi prizori obrađenih polja, vinograda i maslinika. Benkovački kraj prostire se područjem koje je u ranom srednjem vijeku bilo poznato pod imenom Hrvati. Tu je bilo naseljeno 12 hrvatskih plemenitih rodova, a središta njihovog života bila su oko Nina, benkovački kraj i Bribir. Sva su važna mjesta tog prostora bila povezana vitalnim putem, što ga povijesni izvori nazivaju Velikom cestom (Via Magna), a koji se protezao od Nina do Knina (više o trasi Vie Magne u dijelu kulturno-povijesna baština uz rutu). Vožnja danas vijugavom i pitoresknom cestom posebno je lijepa i sadržajna u proljeće i jesen za ugodnih ovdašnjih temperatura zraka, idealnih za vožnju biciklom, a doživljaj buđenja ili smiraja prirode razigran bojom, mirisom i raznim okusima prirode. Interesantan detalj za opaziti na Via Magni je niz bunara, odnosno kamenih zdenaca i pojila uz cestu. Ona su kroz povijest bila u funkciji mnogih putnika i njihovih životinja. Nakon 2,3 km puta ulazite u naselje Kula Atlagić. Današnje mjesto nalazi se na mjestu srednjevjekovnih sela Opatija, Bojišta i Tiglić (Tilčić), a pod današnjim imenom se spominje od kraja 17. st. Ime naselja dolazi od imena obitelji Atlagić, odnosno Atli-age (ili bega Atlića), koji je u mjestu imao svoje dvore odnosno kulu. Na 5. km od početka rute nalaze se dvije crkve. Stara crkva sv. Nikole (iz 1444. god.) na groblju, koju su podigli zadarski graditelji Vuk, Nikola i Grgur kao gotičku crkvicu Sv. Matije (kasnije Sv. Nikole), i novija pravoslavna crkva sv. Nikole (iz 1893. god.) smještena lijevo uz cestu na uzvisini u šumici čempresa. U Kuli Atlagić malo podalje glavne ceste nalazi se i najljepša romanička crkva na ovom području crkva sv. Petra. Do crkve se dolazi skretanjem s rute A lijevo s glavne ceste na makadam i vožnjom još nekoliko stotina metara kroz šumski krajolik. Kod crkve i danas postoji bunar koji se zove Opatija, a njive kod njega Bojišta. Ova stilski čista i jednostavno građena jednobrodna crkva potječe iz 11. st. i još je jedna u nizu zanimljivih građevina na srednjevjekovnoj „Velikoj cesti“ od Nina do Knina. Povijest ove crkve veže se za srednjevjekovni viteški red Templare, koji su u njenoj blizini imali hospicij za smještaj putnika na srednjevjekovnom „Templarskom putu“ ovim prostorima. Biciklistička ruta dalje vodi u smjeru naselja Korlat. Prolazite uz naselja Vulelije i Marinčići, s desne strane ceste. Neposredno prije ulaska u naselje Korlat uočiti ćete njegovu romantičnu panoramu i blage padine tipičnih vinogradarskih položaja na šljunkovitom tlu. U Koraltu je 2005. godine realiziran i veliki projekt korlatskih vinograda tvrtke Badel 1862 – Vinarije Benkovac podignutih na 10 ha s ukupno 539.000 trsova. Posebnost Badelovih vinograda u Korlatu je položaj na neobično velikoj nadmorskoj visini od 300 metara, te sadnja na kamenitu terenu, s usitnjenim kamenim stijenama na površinskom sloju tla, koje za sušnih mjeseci čuva vlagu u zemlji, a refleksija sunčevih zraka od takve kamene površine stvara idealne mikroklimatske uvjete za dozrijevanje grožđa, dominantno sađenog i zastupljenog cabernet sauvignona i syraha, kao i domaćeg babića i merlota, čija kakvoća uzgojena na korlatskim padinama daje vrhunska vina fantastičnog okusa, mirisa, gustoće i boje. U Korlatu su živjeli plemići Korlatovići, po kojima je naselje dobilo današnji naziv. Plemićka obitelj Korlatović ovdje je sagradila kaštel, koji su Turci srušili 1536. godine. Na 8,2 km rute dolazite do raskrižja u Korlatu na kojem je nekoliko oku interesantnih detalja. Raskrižjem dominira veliki bunar ili zdenac s lijepo izrađenim pojilom. Skretanjem desno na raskrižju možete posjetiti idilično smješten centar Korlata, kojim dominira visok toranj novoizgrađene, benkovačkim kamenom obložene župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije dovršene i posvećene krajem 2007. godine. Stara župna crkva nalazila se na korlatskom groblju, no srušena je 1991. godine za vrijeme Domovinskog rata. Odmah pored današnje župne crkve je i stara, obnovljena škola. Na raskrižju kod zdenca na glavnoj cesti lijevo pored raspela vodi cesta skretanjem s rute B do crkve sv. Marije, još jednog prelijepog položaja i vidikovca na idiličnom brežuljku, na nekih 500 m od raspela. Svakako skrenite s „Velike ceste“ i uputite se do crkve, jer će vas, doživljaj crkvice s natpisom na glagoljici, kako je pop Marko sa svim pukom 1751. god. sagradio crkvu, te polukružna apsida i jednostavno pročelje ostalo na ruševinama ove crkve, jednostavno oduševiti. Prelijep je položaj crkve usred groblja na vrh brijega s kojeg se pružaju fantastični vidici na Ravne kotar, planinu Velebit, okolna polja, vinograde, maslinike, te obližnji Korlat sa župnom crkve i njenim visokim tornjem, kao i na Nadinsku gradinu na zapadu.

Od Korlata dalje nastavljate cestom u smjeru Biljana Gornjih. Na putu prolazite pored naselja Bobići, Vrkići, Galići i Pavlovići. Na 11. km rute, lagano se počinjete uspinjati i ulazite u Biljane Gornje. Prolazite pored crkve Sv. Georgija (ili Đurđa), idilično smještene na brežuljku uz cestu, radi stabala malo zaklonjenu od pogleda prolaznika. Crkva ima karakteristike gotičkog stila sa zvonikom „na preslicu“ i rozetom iznad glavnog ulaza. Po prvi put se spominje 1324. god. kao crkva sv. Jurja, a građena je i u 2. fazi u 1537. god., dok je od 17./18. st. koriste pravoslavni vjernici. Uz crkvu se nalazi i groblje. Uspon ubrzo završava i ruta dalje nastavlja cestom s koje se pruža lijep pogled na južni Velebit i more, te prostranstva Bukovice i Ravnih kotara. U vožnji kroz Biljane Gornje, gdje je još uvijek bez krovova i razrušen velik broj obiteljskih kuća, dolazite na Y raskrižje u lijevom zavoju na cesti, na 13. km od početka rute, gdje ćete nastaviti vožnju po ruti dalje glavnom cestom. No, na ovom Y raskrižju u zavoju, predlažemo vam skrenite desnim makadamskim odvojkom uzbrdo, po dobroj makadamskoj cesti, skretanje s rute C,do vidikovca udaljenog oko 500 m. Neka vas ne preplaši kratki uspon makadamskom cestom, jer nije dugačak i naporan, a s panoramske točke pruža se jako lijep pogled na Ravne kotare i impresivne površine pod nasadima vinograda Vinarije Benkovac – Badel 1862. u Korlatu. Kada se vratite s vidikovca na cestu, nastavite vožnju lagano nizbrdo, vijugavom asfaltiranom cestom u smjeru naselja Smilčić. Odavde ćete imati lijep pogled na Škabrnju i novosagrađenu župnu crkvu Uznesenja B.D. Marije u središtu Škabrnje. Ubrzo dolazite do T raskrižja na cesti Karin-Benkovac-Zadar u Smilčiću. Ovdje ruta nastavlja dalje desno u smjeru Karina. Na samom raskrižju je pravoslavna crkva sv. Arh. Mihaila. Prije nego nastavite vožnju desno cestom prema Karinu, predlažemo vam otići cestom lijevo do središta Smilčića. U centru Smilčića je nova župna crkva Gospe od Zdravlja, te trgovina i caffe bar „Bili“ za kratki predah od vožnje i okrijepu. U Smilčiću u obiteljskoj kući Mladena Anića, od početka kolovoza 2009. godine radi moderno opremljena „Vinarija Figurica“. Naziv Figurica dobila je po poziciji vinograda na 8 ha na području Figurice u blizini Smilčića, gdje odmah pored vinograda nastaje i buduće istoimeno obiteljsko imanje s podrumom i vlastitom punionicom vina. Obiteljska vinarija na ukupno 10 ha proizvodi bijelo vino Maraština Zadar i kvalitetna crna vina s geografskim podrijetlom Syrah, Cabernet Sauvignon, Cuvée i Crljenak. Mjesto Smilčić također je poznato i značajno radi velikog i bogatog prapovijesnog arheološkog nalazišta na lokalitetu poznatom pod imenom Barica (2.5 km zapadno od sela na oko 1.5 ha), otkrivenom 1955. godine. Radi se o jednom od najvećih nalazišta u sjevernom dijelu Dalmacije. Obzirom da je kroz povijest, točnije početkom 20. st. malarija bila karakteristična bolest oko 50% stanovništva Ravnih kotara 1924. godine u Smilčiću bila je osnovana privremena antimalarična stanica. Liječnicima su pomagali tzv. “pilulaši” koji su po uputama liječnika preko cijele godine bolesnicima dijelili lijek kinin.

Cesta kojom nastavljate prema Karinu je široka i ravna, ali svakako obratite pozornost na promet na ovoj nešto prometnijoj, glavnoj cesti, na kojoj s desne strane ceste u smjeru vožnje postoji crta i dio ceste dovoljan za kretanje biciklista. Na putu do Karina, s ceste se lijevo pužaju predivni pogledi na južni Velebit, kanjon rijeke Zrmanje, čak i dijelove Masleničkog mosta, te Novigradsko i Karinsko more. Prolazite uz benzinsku postaju Batur Benz koja ima i trgovinu i caffe bar za odmor i okrijepu. U mjestu Pridraga na T raskrižju (24,5 km rute) nastavite desno cestom. Ovdje je i oznaka za skretanje lijevo u Pridragu, koju ćemo kratko ovdje spomenuti, bez obzira što je nešto udaljenija od pravca biciklističke rute, jer se u mjestu nalazi vrijedna crkva sv. Martina, najznačajniji primjer ranokršćanske arhitekture na ovom području. Nalazi se na pridraškom groblju uz prometnicu Novigrad-Pridraga. Crkva je sagrađena u 5. ili 6. stoljeću kao jednobrodna crkva sa svetištem u obliku trolista i do današnjih dana je sačuvana u izvornom obliku. Ostaci ranokršćanskih crkava sličnog tipa pronađeni su u Bilicama kod Šibenika i u Sutivanu na Braču. Nasuprot ove crkve vidljivi su ostaci temelja starohrvatske crkvice sv. Mihovila iz doba predromanike (9./10. st.), šesterolisnog oblika, kojeg se često može sresti u sjevernoj Dalmaciji. Na istom raskrižju možete nastaviti i ravno cestom – skretanje s rute D do Karina Donjeg – plaža s vikend naseljem, ali i Karina Gornjeg ravno cestom za Obrovac. Oba su mjesta u ljetnim mjesecima pogodna za predah uz odmor i osvježenje, ili duži boravak uz smještaj u sobama ili apartmanima. Karin također čuva bogato kulturno-povijesno i prirodno nasljeđe. Današnji Karin sastoji se od dva naselja, Karina Donjeg smještenog na brdu i Karina Gornjeg koji se smjestio uz samu obalu mora, što čovjeka u početku može malo zbuniti i treba se naviknuti. Na iznimno slikovitom dijelu obale nalazi se najvažniji spomenik karinske prošlosti Franjevački samostan Blažene Djevice Marije. Do samostana ćete doći spuštanjem oko 3 km, vijugavom, glavnom asfaltiranom cestom u smjeru Obrovca. Cestom se dolazi i do početka označene „Poučne staze Karišnica“, u zavoju malo poviše ulaza u samostan. Samostan se smjestio na samom ušću rječice Karišice u Karinsko more zvanom Tuvina, gdje se nalazi atraktivan željezni most preko rijeke Karišnice i plaža s ljekovitim blatom.

Ako se nakon skretanja s rute D, vratite na točku broj 8 iz tehničkog opisa rute, tada nakon T raskrižja (400m), ubrzo dolazite i do sljedećeg T raskrižja na kojem skrećete lijevo u smjeru Popovića. Budite oprezni prilikom skretanja. Biciklistička ruta dalje vodi vrlo pitoresknom, užom asfaltiranom, očigledno manje prometnom, lokalnom cestom kroz područje Donjeg Karina. Obzirom na rjeđi promet motornih vozila na ovoj cesti možete se posvetiti ljepotama krajolika kojih ovdje ne nedostaje. Cesta je omeđena kamenim ogradama tzv. suhozidima, s voćnjacima, maslinicima, poljima i travnjacima. Nakon kratke nizbrdice, s lijeve strane ceste prolazite uz stari bunar i pojilo smješteno pored starog i velikog stabla. Na 28,5 km rute s lijeve strane ćete uočiti u makiji i polju niza ruševina tj. ostataka kula i utvrda koje dominiraju krajolikom. Zaustavite se pored ceste i pogledajte na koji su način i na kako lijepim, strateškim mjestima sagrađene, te koliko su i danas ovako napuštene i dosta zapuštene lijep ukras ovim prostorima. Prva i najveća utvrda koju ćete uočiti, sačuvana u najvećoj mjeri, pomalo nalik krajolicima Škotske, je stari, utvrđeni grad Karin – antički grad Corinium, koji i danas dominira prostorom i piše zaista bogatu, burnu i vrijednu povijest ovih prostora kroz mnogo stoljeća. Dok se divite ruševinama starog grada Coriniuma na strmoj litici lijevo uz cestu, pred vama se pruža lijep pogled na pravoslavnu crkvu sv. Ćirila i Metodija u Karinu Donjem s grobljem idilično smještenu na vrhu brijega. Dalje nastavljate vožnju lagano uzbrdo. Nakon uspona na dijelu ceste otvara se lijevo lijep pogled na južni Velebit i kanjon rijeke Zrmanje. Nakon 30 km rute, izlazite iz Donjeg Karina i nastavljate u smjeru Popovića. U naselje Popovići ulazite nakon 35. km od početka rute, te prolazite pored područne škole i na T raskrižju skrenite desno. I dalje se vozite asfaltiranom cestom koja se lagano uspinje. Ovaj dio puta slobodno možemo nazvati panoramskim, radi ugodne vožnje grebenskom cestom s koje se u svakom trenutku pruža lijepi panoramski pogled na benkovački kraj i planinu Velebit u daljini. Ubrzo dolazite na T raskrižje (38,6 km od početka rute). Na raskrižju skrenite desno u smjeru Benkovca i Lisičića. Ako se okrenete na lijevo na obližnjem vrhu Otavac možete uočiti ostatke, ruševine kule Gradina, koja dominira prostorom. Nakon skretanja, i dalje vozite mirnom asfaltiranom cestom i prolazite krajolikom gdje s obje strane ceste možete vidjeti benkovačke kamenolome i palete poznatog benkovačkog kamena. Na T raskrižju (40,7 km od početka rute) skrenite oprezno lijevo i ulazite u naselje Lisičić kroz koji ćete nastaviti vožnju u smjeru Asserije, Podgrađe i Benkovca. U Lisičiću na Y raskrižju, pokraj autobusne stanice, skrenite desno i nastavite vožnju uz športski centar s igralištem i uz crkvu Male Gospe (08.09.). Prvi vikend rujna u Lisičićima je veliko slavlje s proštenjem posvećeno Maloj Gospi. Prolazite pokraj osnovne škole i na Y raskrižju, 42,8 km puta, skrenite desno. Na raskrižju se nalazi stari kameni most. Dalje nastavite prema naselju Podgrađe. Prolazite pokraj velike šterne (cisterne) koja je skupljala vodu u obližnji bunar. Uska pitoreskna asfaltna cesta vodi vas do Podgrađa u kojem na Y raskrižju prvo skrenite lijevo, a zatim na slijedećem T raskrižju skrenite desno. Ukoliko na raskrižju produžite ravno, nakon stotinjak metara s lijeve strane ceste dolazite do OPG – vinarije Božo Bačić, koja na obližnjim brežuljcima podno Asserie ima vinograde na 8 ha i proizvodi vrhunska crna vina poput Cuvée „Asseria“ (može se kušati i kupiti na OPG).

Ubrzo dolazite do Y raskrižja na 44,8 km rute, ovdje držite desnu stranu i nastavite makadamskim putem koji ubrzo dolazite do liburnsko-antičkog grada Asseria, najznačajnijeg arheološkog lokaliteta područja Benkovca. Ukoliko dolazite cestovnim biciklom, ovaj kratki dio makadamske ceste možete i propješačiti. Liburnsko-antički grad Asseria nalazi se na uzvisini s koje od pamtivijeka dominira nad cijelim prostorom Ravnih kotara. U liburnsko-antičko vrijeme najvažnija gospodarska grana bila je ipak eksploatacija zemlje. O tome svjedoče brojni ostaci ladanjske arhitekture (villae rusticae) s gospodarskim zgradama, cisternama za vodu, mlinovima za masline, bazenima za ulje, koji se kao svjedoci vremena mogu pronalaze na ovim prostorima od Pakoštana do Asserie. U Ravnim kotarima i Bukovici ratarstvo i stočarstvo imali su glavnu ulogu. Zaravan Bukovice osiguravala je drva potrebna za ogrjev i graditeljstvo, kvalitetnu ispašu stoke, a nemalu je važnost imala proizvodnja sira i vune koji su se izvozili. Na ovom mjestu ruta se spaja s biciklističkom rutom Asseria – Pakoštane (antička luka Asserie). Od Asserie krenite asfaltiranom, nešto užom cesticom kroz Podgrađe. Na Y raskrižju (46 km puta) skrenite lijevo u smjeru Bukovića. Vozite se uskom asfaltiranom cestom kroz karakterističan ravnokotarski krajolik o okruženim kamenom, niskim raslinjem, boricima i mnogim kamenim zdencima s pojilima. Nakon 48 km kružne biciklističke rute ulazite u naselje Buković i na T raskrižju skrećete lijevo na nešto prometniju cestu prema Benkovcu. Na raskrižju se nalazi trgovina mješovitom robom. Nastavljate dalje laganim spustom cestom kroz Buković do T raskrižja (49,8 km rute) na kojem oprezno skrenite desno na glavnu prometnicu za Benkovac. Ruta dalje vodi pokraj lijepe, skladno građene crkve Sv. Jovana (1885. g.) s vrlo lijepo uređenim i hortikulturno održavanim okolišem. Vozeći se kroz lijep drvored na ulazu u Benkovac – Ulicom Kralja Dmitra Zvonimira, polako ulazite u grad. Na raskrižju s ulicom Žrtava domovinskog rata nastavite ravno u sam centar do Šetališta kneza Branimira, gdje ova vrlo interesantna, lijepa, raznolika i sadržajna kružna, 52 km dugačka biciklistička ruta benkovačkim krajem završava, a vi se „za nagradu“ opustite i predahnite u nekom od caffe barova na Šetnici i u mislima još jednom posložite sva nova iskustva i uspomene na Magnu Viu i mnoštvo srednjevjekovnih utvrda i crkava iz burne i plemenite povijesti ovog kraja.

Putovima baštine od antičke luke do liburnsko-rimskog grada Asseria i benkovačkih kamenoloma

/2 Comments/in , /by

[nggallery id=17]
Biciklistička ruta kreće iz idiličnog sjevernodalmatinskog mjesta Pakoštane smještenog na prevlaci između mora i Vranskog jezera, oko 30-tak kilometara jugoistočno od grada Zadra. Jedinstven položaj mjesta Pakoštane ogleda se i u tome što su razmjerno blizu mjesta koncentrirana čak 4 nacionalna parka i 2 parka prirode. Pakoštane se spominju još u vrijeme antičke pomorske etnoskupine Liburni koji su živjeli na ovim prostorima već od 9 st. pr. Kr., a kada su u 4. st. postali ugroženi od napada Dalmata s kopna, a potom i napadnuti s mora, zbog spasa i preživljavanja stavljaju se pod zaštitu najmoćniji Rimljana od 167 g. pr. Kr., te borave na području Ravnih kotara i Kvarnera. Osim poljodjelstva u Ravnim kotarima, većina drugih Liburna bave se plovidbom, ribarstvom, trgovinom i gusarstvom. U rimsko doba na mjestu današnjih Pakoštana nalazila se luka Rimskog grada Asseriae (Podgrađe). I dan danas vide se ostaci antičkog naselja i vila bogatih patricija. Pretpostavlja se da su baš Pakoštane izabrane za tako intenzivan razvoj i život tadašnje antičke luke, radi goleme trgovačke moći Asserie, Nadina, Alverie (Dobropoljci, Lišane Ostrovičke) i Pakoštanima najbliže, Blandone ili Arausone (Vrana), no također i stoga što je Vranski bazen od najranijih vremena prepoznat kao dragocjeni mediteranski lokalitet čije je gospodarsko značenje i prirodna ljepota uz izobilje pitke vode (izvor Pećine), oduvijek privlačio pozornost veleposjednika i njihovu želju da se u njemu nastane. Tako je na širem vranskom području bio velik broj gospodarskih zdanja, među kojima se posebno ističe pakoštanski kompleks nekoliko rimskih poljoprivrednih imanja bogatih patricija „Villae rusticae“ – današnji arheološki lokalitet Crkvine i šire na okolnom prostoru. Također su ispod mjesnog groblja, uz more, otkopani dijelovi rimske „Villae rusticae“, a ispod luke ostaci rimskog lukobrana. Veliki kompleks antičke luke u Pakoštanima, bio je tadašnje značajno tranzitno pristanište brodova, gdje su brodovi i njihove posade čekale iskrcaj i ukrcaj tereta ili povoljan vjetar, a dolaskom pod rimsku upravu višestruko se intenzivira plovidba duž istočne obale Jadrana, čime pakoštanska luka još više dobiva na značenju. Govoreći o antičkoj luci u Pakoštanima, slijedom podvodnih arheoloških istraživanja, riječ je o mjestu uz plažu na položaju Janice. Na njemu je pronađeno mnogo keramičkog posuda, različitih tipova, kvalitete i različitog radioničkog porijekla. Zastupljene su gotovo sve vrste keramičkih posuda koje se javljaju na istočnoj obali Jadrana u razdoblju od 1. do 3. stoljeća po.Kr. Pronađene su posude fine izrade, najčešće zdjele, tanjuri i vrčevi, porijeklom iz sjeverne i južne Italije, Afrike, Grčke i Male Azije. Kasnije tijekom boravka vitezova Templara (oko 1169.god.) u srednjevjekovnom gradu Vrana iznad Vranskog jezera, u obližnjem Zablaću bila je smještena važna templarska luka.
Biciklističku rutu putovima baštine i liburnsko-antičkim cestama započeti ćemo u središtu Pakoštana na Trgu kraljice Jelene 78 ispred zgrade Poglavarstvo općine Pakoštane i turističkog ureda Turističke zajednice općine Pakoštane. Na trgu je manje parkiralište na kojem, u slučaju potrebe, uz naplatu, možete ostaviti vozilo i dalje nastaviti biciklom prema Parku prirode Vransko jezero, Vrani, Benkovcu i Asserii, Podgrađu. Krenite od kružnog toka na Trgu i nastavite vožnju lagano uzbrdo Ulicom kraljice Jelene prema Jadranskoj magistrali. Ubrzo prolazite podvožnjak ispod Jadranske magistrale i nastavljate uz Vransko jezero prema mjestu Vrana, po kojem je jezero i dobilo ime. Kroz krošnje borove šumice, s desne strane ceste, vidite prve obrise ovog jezera impozantnih dimenzija, zašto i je najveće jezero u Hrvatskoj. Dugo je čak 13.6 km, široko prosječno 2.2, km, duboko 3.9 m, površina mu je 30.16 km². Vodom se napaja iz nekoliko izvora i potoka Skorobića, a voda iz jezera otječe ponorima i umjetnim kanalom Prosika. Kanal od jezera do mora prokopan je još 1770. godine i jezero spaja s Pirovačkim zaljevom. Kanal je kopan punih 18 godina, za vrijeme vlasništva mletačkih plemića Borellia nad područjem Vranskog jezera u 18. stoljeću. Borellii odlučuju isušiti močvaru, koja se tada protezala cijelim Vranskim poljem, i pretvoriti je u poljoprivredne površine. Ipak, nakon što su krajem 20. st. močvare proglašene najugroženijim ekosustavima u svijetu, započela je njihova intenzivna zaštita, tako i ornitološki značajnog područja Vranskog jezera, koje u sebi čuva izuzetnu bioraznolikost. Vransko jezero zaštićeno je 1999. god., te je uz ušće rijeke Neretve, jedina preostala mediteranska močvara u hrvatskom priobalju.

Nešto veći oprez za bicikliste potreban je na ravnoj dionici prometnice uz sjeverozapadni rub Vranskog jezera, na putu prema mjestu Vrana, jer ovdje vozači razvijaju dosta velike brzine i često pretječu. Nakon 2 km od početka rute, prolazite pored arheološkog lokaliteta Crkvine, na kojem preporučamo kratko zaustavljanje radi obilaska ruševina na arheološkom lokalitetu, od ceste udaljenom svega 30 m. Vožnju nastavite prema sjeveru. Prolazite uz kamp Crkvine. Na ulazu je interpretacijska ploča o jezeru i biciklističkim rutama oko jezera. Kamp je smješten u ugodnom boriku nakon kojeg se otvara širok pogled desno na Vransko jezero. Na 3,6 km rute, s desne strane ceste nailazite na Ornitološku postaju s visokom osmatračnicom za ptice. Kratko se zaustavite i prošećite do osmatračnice s fantastičnim pogledom na jezero, i na obližnji tršćak s bogatim ptičjim svijetom kojem Vransko jezero pruža omiljeni dom ili privremeno odmorište i hranilište. U tršćacima jezera jedino je stabilno gnjezdilište ptice Mali vranac u Hrvatskoj. Budite mirni i tihi na osmatračnici, te pokušajte prepoznati čaplje u letu. Lako ih je prepoznati po ispruženim nogama i vratu savijenom u obliku slova S. Čaplja danguba gnijezdi se jedino ovdje u hrvatskom priobalju, zbog ovog rariteta ova je čaplja ujedno i zaštitni znak Parka prirode Vransko jezero. Prometnicom uz područje Parka prirode Vransko jezero prolazi i biciklistička ruta izrađena oko samog jezera po kombinaciji asfalta i makadama, u suradnji s Brdsko-biciklističkim klubom „Orlov krug“, Vodice. Nakon 5,7 km vožnje od početka rute, dolazite na T raskrižje na kojem ruta nastavlja ravno u Vranu. Na ovom mjestu se desno preko mosta odvaja biciklistička ruta po Parku prirode označena posebnim oznakama uz prometnicu. Na 6,8 km rute već ulazite u mjesto Vrana i na T raskrižju skrećete desno preko starog kamenog mosta. U središtu Vrane nalazi se lijevo uz cestu istoimeni templarski grad-utvrda i desno uz cestu spomenik kulture tzv. Maškovića han. Vrijedno je zastati i obići ova dva povijesna objekta puna zanimljivih i uzbudljivih priča i detalja. Grad – utvrda Vrana sagrađen je između 1165. i 1169.g. U posjedu templara bio je više od 140 godina. U Hrvatsku i Slavoniju, Templari stižu tijekom druge polovice 12. st., odnosno u razdoblju poslije Drugog, a prije Trećeg križarskog rata, gdje dobivaju nadimak božjaci (od ubogi). Oko 1169. im je sjedište bilo u Vrani gdje su od Pape dobili samostan Sv. Gregorija. Najčešće je to bilo veliko četverokutno ograđeno dvorište, s kapelom na južnoj strani i stambenom zgradom na sjevernoj. Katkada je takav kompleks imao četverokutnu kulu u jednom uglu. Templari su štovali sveca zaštitnika vojnika, konjanika i putnika – sv. Martina, te su bili poznati širitelji kulta sv. Martina po krajevima kojima su prolazili templarski putovi. Vranski priorat (preceptorat ili sjedište komanderije) bio je ujedno i naziv organizacije Vitezova Templara na području Hrvatske i Ugarske kada su se 1169. pojavili na tom području. Središte im se nalazilo u Vrani, a uživali su posebnu naklonost ugarskih kraljeva Emerika i Andrije II., koji su im poklonili velike posjede. Vranski templari imali su i svoju luku Zablaće, na lokaciji između današnjih mjesta Drage i Pakoštana.

U Vrani, na 7,6 km puta, na T raskrižju skrenite lijevo i nastavite vožnju uzbrdo po cesti kroz mjesto. Na ovom raskrižju, cesta ravno vodi do 12 km udaljenog izletišta i vidikovca Kamenjak s kojeg se predivno vidi cijelo Vransko jezero i arhipelag otoka Murter, Pašman, NP Kornati i šire. Ruta dalje nastavlja uzbrdo kroz Vranu u smjeru Benkovca. Nakon izlaska iz Vrane, na 8,9 km puta, s lijeve i desne strane ceste nalazi se vidikovac – odmorište Vrana. Na ovom mjestu se svakako zaustavite radi fantastičnog, panoramskog pogleda nalik onom s Kamenjaka, i na samo Vransko jezero, na obrađena polja i templarski grad Vranu i Maškovića han, te na Pakoštane i otoke.

Vozite se ravnom, asfaltiranom cestom kroz područje u kojem su još uvijek vidljivi tragovi oštećenja u prostoru nastali u vrijeme Domovinskog rata do 1995. godine. Stoga, u ovom dijelu rute, nemojte napuštati s ceste, zbog guste makije i još uvijek minski sumnjivog područja uz cestu propisno označenog primjerenim oznakama. Nastavite cestom u smjeru mjesta Donje Miranje. Cesta kroz Donje Miranje je lagano valovita, a s nje se u daljini u smjeru Benkovca vide vinogradarski položaji Badela 1862 i Vinarije Benkovac. Vinograd u Miranjama na površini 85 ha služi za dobivanje bijelih stolnih vina i vina za dobivanje vinskog destilata. Još uvijek je aktivan, no u planu je sadnja novog vinograda na istom lokalitetu u slijedećih nekoliko godina. Vinarija Benkovac i Badel 1862 imaju još vinograda na novim pozicijama u Korlatu na 100 ha i oko 530 tisuća trsova sortimenta syrah, cabernet sauvignon i merlot, te novi vinograd u Pristegu.Glavni proizvod Vinarije Benkovac je Benkovači rose, zaštićeno vino benkovačkog vinogorja, te stolna bijela i crna vina i vina za destilaciju.

Nakon 13,3 km vožnje rutom, s desne strane prolazimo uz sam kompleks vinograda, Vinarije Benkovac, i dolazimo na raskrižje (14,3 km rute), oprezno prijeđite prometniju cestu i nastavite ravno. Napuštate naselje Donje Miranje i vozeći se nadvožnjakom prelazite preko autoceste i ulazite u naselje Šopot. Na 16,5 km, u Šopotu, lijevo uz cestu prolazite pored Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva „Lolina vatrenica“. Ljubazni domaćini Jadranka i Alojz-Lole Ćusa za dobrodošlicu gosta ponude likerom od žižule (kineske datulje), rogača, višnje i divlje artičoke. U kući je otvoreni kamin i tradicionalna peka, puno starih, tradicijskih predmeta, svojevrsna mala etnografska zbirka. Uz nešto peradi i maslinik, na gospodarstvu je i štalica s četiri dobro timarenih magarca, koji nakon teških godina napornog rada njihovih magarećih predaka sada zasluženo uživaju kao turistička atrakcija, čuvajući tradiciju Dalmacije. Uz prethodnu telefonsku najavu, ovdje je moguće ponešto ukusno i pojesti, dok je nezaobilazni specijalitet kuće – benkovački prisnac s kajmakom i mladim sirom. Uskoro dolazite na Y raskrižje sa spomen kapelicom Sv. Nediljice, srušene 1992. god., ponovno podignute 2003. god. s imenima nevinih šopotskih žrtava Domovinskog rata. Na raskrižju skrenite desno prema Benkovcu. Na ovom dijelu ceste budite oprezni zbog pojačanog prometa na dionici prometnice do Benkovca. Ubrzo prolazite ispod željezničke pruge, a ubrzo potom s desne strane ceste nalazi se restoran „Šopot“, a lijevo nasuprot restorana je izvor (zdenac) pitke vode „Šopot“, po kojem je naselje dobilo ime. Pretpostavlja se da je upravo u blizini izvora bilo i mjesto gdje se tijekom srednjeg vijeka sastajao sabor hrvatskih plemićkih rodova, pa se također pretpostavlja da je crkva koju je knez Branimir podigao u 9. st., još neotkrivena, ipak negdje u blizini. Za sada otkriveni ostaci crkve – lokalitet Crkvina nedaleko izvora, od koje su danas vidljivi samo temelji i razni ulomci kamene oltarne pregrade ukrašeni srednjevjekovnim pleterom i tekstom na latinskom jeziku, datiraju se u kasnije razdoblje. Otkrivenim kamenim ulomcima povijesnu važnost daje ulomak teksta koji navodi ime hrvatskog kneza Branimira, a taj natpis je prva pojava hrvatskog imena na kamenom spomeniku u 9. st.

Ubrzo prolazite uz INA benzinsku postaju smještenu kod semafora na ulazu u Benkovac, te ravno preko raskrižja nastavljate Ulicom Don Mate Klarića do središta Benkovca. Nakon 19 km vožnje preporučamo stati i zasluženo predahnuti i okrijepiti se u Benkovcu. Svakako proštetati gradskom šetnicom uz lijepu zgradu Poglavarstva Grada Benkovca i fasade kuća na šetnici s kraja 19. i početka 20. stoljeća, kao i novu benkovačku župnu crkvu Male Gospe (Rođenja Marijina). U razgledu grada prošetati jednim od kamenih stepeništa i do Kaštela Benković na tzv. brijegu sv. Ante s istoimenom kapelicom i Zavičajnim muzejom. Kule na kaštelu izvrstan su vidikovac na benkovački kraj i za lijepog vremena je šteta propustiti taj lijepi, panoramski pogled. Put prema liburnsko-rimskoj Asseri nastavlja Ulicom Petra Zoranića do raskrižja s ulicom Žrtava domovinskog rata, na kojem skrenite lijevo. Nastavite Ulicom Žrtava domovinskog rata do sljedećeg raskrižja s Ulicom Kralja Dmitra Zvonimira 11, gdje skrenite desno prema arheološkom lokalitetu Asseria. Nakon 20,5 km prolazite uz pravoslavnu crkvu Sv. Jovana iz 1885. godine. Na T raskrižju, na 20,9 km rute, prateći smeđu turističku signalizaciju pažljivo skrenite lijevo na sporednu cestu za Buković. Vozite Bukovićkom ulicom i prolazite uz bunar i pojilo, te nastavljate cestom lagano uzbrdo. S ceste se pružaju lijepi pogledi na desno na plodna benkovačka polja.

Nakon 22,3 km dolazite do raskrižja s trgovinom na kojem skrenite desno u smjeru Asserie i naselja Podgrađe. Nastavite u smjeru Podgrađa i prolazite pored škole. Na 23 km rute dolazite do Y raskrižja na kojem držite lijevu stranu i pratite smeđu (turističku) signalizaciju. Ubrzo izlazite iz naselja Buković i vozite uskom asfaltnom cestom kroz karakterističan benkovački krajolik, livade i nisko raslinje. Na 24,6 km ulazite u naselje Podgrađe. U središtu naselja prolazite pored ostataka polukružnog kamena, vjerojatno s lokaliteta Asseria lijevo uz cestu, i ubrzo dolazite do Y raskrižja (25,2 km rute). Na raskrižju skrenite desno i uskom, asfaltiranom cesticom omeđenom suhozidima nastavite prema arheološkom lokalitetu Asseria. U neposrednoj blizini Y raskrižja (još malo naprijed ravno cestom, pa lijevo uz cestu) nalazi se OPG – vinarija Božo Bačić, gdje možete kušati i kupiti vrhunsko, ekološki proizvedeno vino „Cuvée Asseria“ s područja vinogorja Benkovac-Stankovci. Sve ste bliže lokalitetu liburnsko-rimske Asserie, a na 26 km rute već se nalazite ispred ostataka velebnih gradskih zidina. Grad se nalazio na važnoj cesti koja je vodila od kolonije Jadera (Zadar) prema unutrašnjosti i rimskim municipalnim središtima Nedinumu (Nadin), Varvariji (Bribir), te dalje prema Scardoni (Skradin), vojnom logoru Burnumu (Ivoševci kod Kistanja) i dalje prema Saloni (Solin) – glavnom gradu rimske provincije Dalmacije. Najimpresivniji dio današnje Asserie svakako su njezine zidine široke oko 3 m, na sjevernom dijelu sačuvane u visini oko 4 m. Građene su od vapnenačkih poluklesanaca impozantnih dimenzija. U grad se ulazilo na sjeverozapadnom dijelu (stara gradska vrata). Kasnije, oko 113. godine, njihovu funkciju preuzima velebni slavoluk podignut u čast cara Trajana – tzv. „Trajanova vrata“ ugrađen u sjeverni bedem grada. Glavni gradski trg – forum nalazio se na jugozapadnom dijelu uz sam rub grada, iskorištavajući tako prirodnu pogodnost, zaštićenost od vjetra i hladnoće, i lijep pogled na plodno polje. Danas se nad forumom nalazi crkva sv. Duha, a na istom mjestu je istraživanjima utvrđeno postojanje i starije, ranokršćanske crkve. Za vrijeme obnove crkve sv. Duha (nekada crkve sv. Marka), nakon oslobodilačke akcije Oluja 1995. u Domovinskom ratu kada je crkva bila minirana, otkriven je vrlo lijep nadgrobni spomenik iz Benkovca s glagoljičkim natpisom iz 1426. godine, čuva se u Zadru, a ovim važnim otkrićem i Benkovac se upisao u kartu glagoljaških naselja.

Dok stojite ispred samog lokaliteta Asserie, ne možete ne uočiti gljivolike, rezbarijama u kamenu bogato ukrašene kamene stupove – tzv. Cippuse. Radi se o vrsti liburnskog nadgrobnog spomenika. Najveći ih je broj pronađen upravo na području Asserie, gdje su se navodno, prema novim rezultatima istraživanja i izrađivali. Asseria je, i vezano za ranije spomenutu antičku luku Pakoštane i izradu cippusa, imala jako razvijeno kamenoklesarsko gospodarstvo, čija se tradicija do današnjih dana zadržala u ovim krajevima okolice Benkovca, poglavito u obližnjim Lisičićima. Lisičići se također vežu i za opskrbu grada Asserie pitkom vodom, odakle se s izvora Čatrnja akveduktom dugim oko 3 km u Asseriu dovodila voda, a osim akvadukta za opskrbu vodom koristile su se i cisterne za vodu, od kojih je jedna pronađena na samom arheološkom lokalitetu. Sa zidina Asserie pruža se lijep panoramski pogled širom preko Ravnih kotara i prema planini Velebitu u daljini.

Na ovom mjestu završava biciklistički put od antičke luke u Pakoštanima do liburnsko-rimskog grada Asseria, koji se planira revitalizirati uz osuvremenjenu turističku namjenu u Arheološko-turistički park „Asseria nova“ na površini 168 ha. Odmorite se i predahnite u istraživačkoj šetnji ovim upečatljivo lijepim mjestom, jer vas čeka povratak na početak puta odakle se krenuli, u kojem predlažemo posjetiti grad Benkovac ili Šopot s izvorom vode, lokalitetom Crkvina i „Lolinom vatrenicom“.

Z bičikleton v Roč

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Z bičikleton v Roč.

Započinjemo sa Sv. Martinom odakle vozimo ravno u Roč – gradić smješten na 334m nadmorske visine, po prvi put spomenut 1064. godine, mada kao gradinsko naselje svoje početke baštini još od pretpovijesti. Sa svojim aktivnim pisarnicama, i tiskarama s vrsnim prevoditeljima i poznavateljima triju pisama latinice, glagoljice i ćirilice, Roč je tijekom srednjeg vijeka uživao status pravog akademskog rasadnika odakle je glasoviti Žakan Juri najavio i prvu hrvatsku tiskanu knjigu Misal na glagoljici. Prošećete li njegovim sačuvanim dijelovima zidina i kula te crkvicama Sv. Bartula iz 15. st. i Sv. Antuna Opata iz 12. st., sa značajnim freskama i znamenitim “abecedarijem”- jednim od najpoznatijih glagoljskih grafita, ne zaboravite još posjetiti pokraj mjesne gostionice i jednu posebnu obnovljenu renesansnu kuću u čijem se prizemlju nalazi replika Gutenbergove tipografske preše. Nekada sjedište bratovština i žive glagoljaške djelatnosti, Roč je danas izuzetno aktivno kulturno, središte najpoznatije kao domaćin susreta svirača dijatonskih harmonika tzv. “Triještinki”, stoga, zateknete li se ovdje slučajno druge svibanjske nedjelje, na propustite vesele zvuke tradicionalnog susreta “Z armoniku v Roč”. Izniknuo na 153 metara nadmorske visine, u vrijeme Rimljana poznat kao Pinquentium, prelijepi srednjovjekovni Buzet, danas je najpoznatiji kao grad “tartufa” zbog božanstvenog gomolja čija su najbolja “lovišta” u Istri smještena upravo u njegovim obližnjim šumama uz dolinu rijeke Mirne. Zateknete li se ovdje tijekom rujna ili listopada, ne propustite “Dane tartufa” kada se božanski miris ovog podzemnog zlata širi sve do okolnih gradića. U srednjem vijeku utvrđeno mjesto pod vlašću akvilejskog patrijarha, a poslije raznih feudalnih obitelji, Buzet svoj današnji izgled dobiva uglavnom za venecijanskog razdoblja svoje povijesti, koje ovdje traje od 1421. sve do 1797. godine. Upravo iz tog vremena sačuvane su mu gradske zidine i dvoja gradska vrata, a provozate li se njime nikako ne propustite obići župnu crkvu Uznesenja Marijina isklesanu u živu kamenu na glavnom gradskom trgu te baroknu fontanu, jednu od najljepših sačuvanih gradskih fontana u Istri obnovljenu još 1789. godine. Ako ste ljubitelj starina, svakako obiđite još i Zavičajni muzej Buzeta s bogatom arheološkom, etnografskom i povijesnom zbirkom u kojoj se nalaze kopije srednjovjekovnih fresaka i odljevi glagoljaških natpisa.

Staza tartufina

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Staza tartufina.

Dobro došli na stazu koja vodi slikovitim krajem sjeverne Istre. Krećemo iz samog srca Istre, podno masiva Ćićarije, nadomak izvora rijeke Mirne, s čarobnog brežuljka na 153 metra visine na kojem se smjestio gradić Buzet. Za vrijeme Rimljana poznat još kao Pinquentium, prelijepi srednjovjekovni Buzet, danas je najpoznatiji kao grad “tartufa” zbog božanstvenog gomolja čija su najbolja “lovišta” u Istri smještena upravo u njegovim obližnjim šumama, uz dolinu rijeke Mirne. Zateknete li se ovdje tijekom rujna ili listopada, ne propustite “Dane tartufa” kada se božanski miris ovog podzemnog zlata širi sve do okolnih gradića. U srednjem vijeku utvrđeno mjesto pod vlašću akvilejskog patrijarha, a poslije raznih feudalnih obitelji, Buzet svoj današnji izgled dobiva uglavnom za venecijanskog razdoblja svoje povijesti koje ovdje traje od 1421. sve do 1797. Upravo iz tog vremena sačuvane su mu gradske zidine i dvoja gradska vrata, a provozate li se njime, nikako ne propustite obići župnu crkvu Uznesenja Marijina isklesanu u živu kamenu na glavnom gradskom trgu te baroknu fontanu, jednu od najljepših sačuvanih gradskih fontana u Istri, obnovljenu još 1789. godine. Ako ste ljubitelj starine, svakako obiđite i Zavičajni muzej Buzeta s bogatom arheološkom, etnografskom i povijesnom zbirkom u kojoj se nalaze kopije srednjovjekovnih fresaka i odljevi glagoljaških natpisa. Spuštajući se stazom od Buzeta dalje idemo preko mosta prije Podrebara, preko Čele do Sovinjskog Polja, slikovitog mjestašca u okružju stoljetnih maslina, bremenita trsja, smokava i zuja pčela u kojoj se nalazi neobična konoba Toklarija s božanstvenom hranom i nesvakidašnjim ugođajem. Vozimo dalje do Senice, Senja, Valari i Majera, do Sovinjskih brda te preko Krtovog brega stižemo do Istarskih toplica smještenih ispod 81 metar visoke litice Sv. Stjepana gdje se nalazi izvor tople sumporovite i radioaktivne vode. Još od antičkih vremena poznate kao ljekoviti termomineralni izvor, posebno za reumatske bolesti te endokrina, ginekološka i kožna oboljenja, kao i bolesti dišnih organa, Istarske toplice utemeljene još u 19. stoljeću kao skromno termalno lječilište danas su izrasle u lječilišno – rekreacijsko – turistički kompleks. Iz Istarskih toplica vozimo dalje prema selima Sirotići, Golači i Majeri. Nakon nezaboravne vizure, nastavljamo dalje, nakon Benčića, Kaštela i Žunti te Škuljara, Mažinjce i Kajina vraćamo se natrag preko Male Hube do Buzeta.

Po istarskim vrhovima

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Po istarskim vrhovima.

Dobro došli na stazu legendarne istarske gore koja otkriva svu ljepotu krajolika na vrhovima gdje se zemlja i nebo sljubljuju. Krećemo iz Lanišća – najvećeg naselja na planini Ćićariji, kojim dominira crkva Sv. Kancijana sagrađena 1927. godine na mjestu starije iz 17 stoljeća. Smješteno na rubu prostranoga kraškog polja, u podnožju vrha Orljak visokog čak 1106 metara i nešto nižeg vrha Stražice 964m, Lanišće je idealno mjesto za sve ljubitelje prirode, gorskih pejzaža i planinarenja, stoga slobodno šećite i uživajte prije no se odvezete stazom u pravcu Bresta. Nekoć poznato mjesto majstora ugljenara, kojima je šuma bila glavni izvor zarade, drva su služila osim za ogrijev i za pravljenje “karbuna” koji se potom prodavao po obližnjim primorskim mjestima. Danas je Brest naselje od svega 56 kućnih brojeva i jedva pedesetak žitelja pretežno starije životne dobi. Provozate li se njime, otkrit ćete da su gotovo sve građevine ovdje isključivo stambene namjene, izuzev stare škole koja samuje napuštena, budući da odavno ovdje više nema učenika. Nastavljamo dalje i stižemo do parka prirode Učka na kojem nema mnogo naselja, a pogotovo nema gradova niti većih sela. S najvišim vrhom Vojak visokim 1396 metara na istočnoj strani, Učka je u cijelosti ruralnog karaktera, pa su njeni zaseoci izrasli na izoliranim, ali zaštićenim položajima poput Bresta i Vele Učke, te u blizini pašnjaka kao Mala Učka ili pak na padinama poput Lovranske Drage i dijelova naselja Kožljak. Svojim istaknutim položajem te bogatstvom i raznolikošću prirodnih osobitosti, naročito njenog biljnog pokrova i geološke strukture, Učka je oduvijek privlačila pozornost istraživača, znanstvenika i putopisaca među kojima se još 1838. našao i saski kralj, strastveni botaničar Friedrich August u pratnji Tommasinija i Biasoletta te pukovnika Jelačića, kasnijeg glasovitog hrvatskog bana. Slijedimo li dalje stazu, stižemo do Ćićarije – prostranog planinskog područja oduvijek vezanim za stočarstvo, a posebno ovčarstvo. Nekoć brojna i raštrkana sela Ćićarije puna života i pastira, danas su gotovo potpuno opustjela pa je ovdašnji krajolik gotovo arkadijski zelen i netaknut. Provezite se njime i otkrijte najmanji zvonik u Istri u Brestu pod Žbevnicom, najveće i najstarije stablo lipe u Slumu ili pak slikovita sela Jelovice, Prapoće, Podgaće, Rašpor, Trstenik i Brgudac, koji je sa svojih 747 metara nadmorske visine ujedno i najviše naselje u Istri te stoga i obvezna postaja svih planinarskih pohoda prema Ćićariji i Učki. Okrijepljeni vodom iz uređenog izvora usred sela Račje Vasi, krenite polako natrag prema Lanišću odakle je vaša avantura i počela.

Vilinska staza

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Vilinska staza.

Želite li uživati u bajkovitom krajoliku i upoznati čarobno vrelo umjetnosti, dobro došli na Vilinsku stazu! Krećemo iz Grožnjana – tipičnog srednjovjekovnog istarskog gradića izniklog visoko na brežuljku uz desnu obalu rijeke Mirne koji se diči svojim stoljetnim zidinama, renesansnom ložom iz 1585. i lijepom baroknom crkvom Sv. Vida i Modesta. Provozate li se, tek usput, njegovim uličicama u kojima gotovo svaka vrata vode u umjetničke atelijere i galerije, i čiji prozori na svakom kutku odzvanjaju različitom glazbom, od klasike do jazza, postat će vam jasno zašto Grožnjan zovu gradom umjetnika. Iako je do prije 50-ak godina bio gotovo potpuno napušten, progam revitalizacije pretvorio je Grožnjan u pravi biser umjetnosti pa tako ovdje djeluju razne međunarodne umjetničke radionice i programi. Među njima su Međunarodni kulturni centar Hrvatske glazbene mladeži i Međunarodna ljetna filmska akademija. Zavirite li u tek jednu od dvadesetak galerija i atelijera smještenih u stoljetnim kamenim kućama i palačama, postat će vam jasno da je ovo grad u kojem stanuje umjetnost sama. Nastavite li dalje stazom, stižete do Tribana koji svojim tipičnim kućama od sivog kamena krasi zelenilo kraja gornje Bujštine, a zatim put vodi do najmuzikalnijeg sela Istre – Marušići. Marušići koje čini svega tridesetak kuća, poput Grožnjana zrači umjetničkim senzibilitetom. Prođete li pored Doma kulture u Marušićima, naći ćete jedan poseban park – “Forma Viva” nastao 1980. zahvaljujući Međunarodnoj ljetnoj kiparskoj školi “Kornarija” koja djeluje u obližnjem kamenolomu. Poticaj koji je krenuo od obalne galerije Piran, a nastavljen posebno od studenata St. Martin’s school of Art iz Londona, pretvorio je Marušiće u umjetničku koloniju s parkom od četrdesetak skulptura umjetnika iz cijeloga svijeta. Preko Dugog Brda put dalje vodi do Šterne – sela koje je svoje ime dobilo po velikoj seoskoj cisterni (na dijalektu – Šterna) smještenoj na velikom platou ispresijecanom vodenim tokovima. Za Šternu, čiji naziv potječe zapravo od nepresušnog izvora koji ovdje napaja šest jaraka u dolini sjeverno od crkve Sv. Mihaela, vezuje se i legenda koja kaže da vrh njena brijega još uvijek duboko u sebi skriva zakopano “zlatno tele”. Nastavite li dalje preko Šaina i kaštela Sv. Jurja na Mirni, put vas preko Kalcina vodi natrag do Grožnjana. Sa njegovog veličanstvenog vidikovca na propustite uživati u nezaboravnom zalasku sunca.

Glagoljaška staza

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Glagoljaška staza.

Dobro došli na stazu koja će vas provozati zavodljivim krajolikom djevičanski netaknute prirode središnje Istre. Kreće se od Cerovlja, nekada znanog po proizvodnji cigli. Cerovlje se danas diči poprilično neobičnom turističkom ponudom – rekreacijskim slatkovodnim pecanjem u barama uz tok rijeke Pazinčice nastalim u iskopima gline za potrebe ciglane. Ako niste ljubitelj pecanja i više volite obilaziti kulturno-povijesne spomenike, ovdje ne propustite posjetiti kasnogotičku crkvicu Sv. Trojstva iz 15.st. oslikanu freskama i župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 19.st. Nastavite li dalje stazom, put vodi brežuljskastom pitomom Cerovljanštinom preko Previša do jednog od najatraktivnijih i najživopisnijih srednjovjekovnih istarskih gradića – Draguća. Mjesto u kojem se do prije stotinjak godina živjelo od uzgoja dudovog svilca, danas je gotovo potpuno napušteno. Ipak, njegov nezaboravan prirodni položaj i izuzetna ljepota kamene arhitekture, samozatajne palače, zidine i stare crkve, možda vam se učine nekako poznate. Budući da su upravo ovdje snimani brojni domaći i strani filmovi i televizijske serije, možda ste Draguć već negdje zamijetili na filmskom platnu ili tv-ekranu. Želite li potpuno uživati u raskošnoj ljepoti srednjovjekovnog Draguća, posjetite njegove crkve od kojih je najstarija ona Sv. Elizeja iz 12.st. koja za oltarnu menzu ima pravu rimsku stelu, a najzanimljivija crkva Sv. Roka na samom ulazu u gradić s impresivnim freskama iz 16.st., djelom Antuna iz Padove. Krenete li dalje, staza vodi kroz šume, polja i livade do bajkovitih Kotla. Nekada mjesto poznatih mlinara, Kotli će vas potpuno začarati svojim prizorom. Mostić, rustične kamene kućice, mlin, rijeka i slapovi koji dube u kamenu kotlaste udubine po kojima mjesto nosi ime, upravo kao da su preslikani iz kakve bajke braće Grimm. Nastavite li dalje, iz jedne ćete bajke preseliti u drugu. Pred vama je upravo najmanji grad na svijetu – Hum! Ne, nije šala, ušetate li kroz njegove zidine, ovaj će vas srednjovjekovni gradić, poznat po svojoj glagoljaškoj baštini, zarobiti svojom izvornom ljepotom stiješnjenom na tako maloj površini. Iako vam za obilazak grada neće trebati više od 10-ak minuta, ipak razgledavanje njegovih sakralnih interijera, posebno grobljanske crkvice Sv. Jeronima iz 12. st., moglo bi potrajati mnogo duže budući da se ovdje nalaze vrijedne freske, glagoljaški grafiti, polikromni drveni retabl… a Hum je, konačno, i završna postaja znamenite 7 km duge Aleje glagoljaša. Otisnete li dalje polako stazom preko valovitog reljefa borutskih sela, doskora ćete, ispunjeni jedinstvenim doživljajima ove bajkovite Glagoljaške staze, stići natrag u Cerovlje.

Zvjezdana staza

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Zvjezdana staza.

Zaželjeli ste se vožnje po blagim uzvisinama zelenog istarskog krajolika prepunog pitomih vinograda i maslinika povremeno krijepljeni najfinijom domaćom hranom i vinom u ugodnoj atmosferi agroturizama? Odaberite ovu stazu i sve ćete to naći ovdje, tik pod zvijezdama. Neka vas ne čude ove zvijezde, to nije nikakva metafora. Ako niste znali, ovdje se nalazi zvjezdarnica koja se po astronomskim otkrićima svrstava među 5 najpoznatijih u svijetu, a svojim je teleskopom otkrila preko 1400 malih planeta u Sunčevom sustavu. Postavite, dakle, svoj bicikl na startnu poziciju u Višnjan i krenite na put. Obiđite neoklasicističku župnu crkvu Sv. Kvirika i Julite iz 19.st. s impozantnim zvonikom i razgledajte njene dvije lijepe oltarne pale – djelo slikara Zorzija Venture. Na početu glavne ulice u Višnjanu naći ćete i srednjovjekovnu crkvu Sv. Antuna Opata sa glagoljskim natpisima iz 1550 god. i vrijednim ostacima fresaka Dominika iz Udina. Ako ste se zasitili sakralne umjetnosti i obilaska Višnjana, krenite dalje stazom i odvezite se pitomim krajolikom dalje preko Markovca, Baškota, Vranića i Prhata do Montavera. Ovdje ćete na svakom koraku moći uživati u miru pejzaža i autentičnoj arhitekturi, a zaželite li se prave domaće kuhinje i odličnog vina, naprosto uđite u jedan od brojnih agroturizama koji će vam se naći na putu. Na povratku, na zaravni, 3 km južno od Višnjana, provozajte se malim selom Bačva. Osim što ćete okrijepljeni dobrim kapljicama moći razmišljati o inspirativnom nazivu ovog šarmantnog sela, ovdje ćete naći crkvicu Sv. Jakova iz 12. st., a sto metara dalje i crkvicu Blažene Djevice Marije iz 14./15.st. okruženu bujnim zelenilom i kućama.