Staza Prvi ribnjak – brana

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s web stranicom www.mtbavantura.com. Dodatne informacije o biciklističkoj ruti možete pronaći na web portalu www.mtbavantura.com uz opis puta staze Prvi ribnjak – brana.

Staza Prvi ribnjak – brana dužine 22km počinje ravnim djelom u dužini od 5km. (odlično za zagrijavanje). Nakon toga ulazimo dublje u šumu gdje počinje brdoviti dio staze i prvi veći uspon sa 173 m na 235 m visine. Dalje se vozimo po djelu staze s manjim usponima i spuštanjima, pripazite na neravnine na putu koje je izdubila voda. Na osmom kilometru staze počinje dosta dugačko (2 km) spuštanje prema devetom ribnjaku, kod spuštanja pripazite na veće kamenje na putu. Dio staze kod devetog ribnjaka je ravan i cesta je dobra za vožnju. Kod devetog ribnjaka, na raskršću, skrećemo desno i nakon cca 550 m vožnje skrećemo lijevo s glavne ceste na šumski put. Nedavno su šumari napravili put za izvlačenje drva na tom mjestu pa vam neće biti teško pronaći to skretanje. Ovdje opet počinje jedan od zahtjevnijih dijelova staze, što zbog većih uspona na stazi, a što zbog puta koji je na ovom djelu prilično mekan i ponegdje s debljim slojem prašine po kojem je prilično teško voziti. Na najvišem djelu staze je raskršće gdje skrećemo desno (nastavite li ravno završiti ćete na trećem ribnjaku), slijedi spuštanje, a potom još jedan veći uspon sve dok ne izađemo na šumsku cestu gdje skrećemo desno i koja će nas odvesti sve do raskršća s asfaltiranom cestom za Grubišno Polje. Pošto prijeđete raskršće (normalno oprezno) slijedi kraći ravni dio, a potom uspon sva do sedamnaestog kilometra staze. Ovdje skrećemo s “glavnog” šumskog puta lijevo na šumski put. Ovo skretanje je malo teže vidljivo zato dobro pogledajte kartu. Spuštanje ovim djelom staze je možda i najzahtjevniji dio, iako se spuštamo put je prilično loš s velikim vododerinama i s puno granja na putu, stoga budite oprezni. Ovaj dio je dug samo nekih 500m nakon kojih dolazimo na ravan dio puta koji će nas odvesti sve do brane i kraja ove teže ali lijepe staze. Uživajte.

Biciklistička ruta Grand 100+

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s web stranicom www.mtbavantura.com. Dodatne informacije o biciklističkoj ruti možete pronaći na web portalu www.mtbavantura.com uz opis puta staze Grand 100+.

Svatko tko želi odvoziti više od 100 km na području Virovitice ovo je odlična ruta za početak. Staza počinje na trgu kralja Tomislava gdje i završava nakon prijeđenih 111 km. Prvi dio staze (22km) između Milanovca i Đulovca je najteži, brdovit s dosta uspona. Nakon tog djela slijedi lakši ravni dio staze cijelim putem sve do Aršanje gdje nailazimo na manje uspone. Prvi dio vozimo brdima Bilogore, a od Jasenaša pruža se lijep pogled na Papuk. Nakon tog brdovitog djela vozimo se ravnicama Podravine, ceste su ravne i dugačke bez zavoja. Manjim djelom između Vukosavljevice i Šp. Bukovici i Šp. Bukovice i Golog Brda vozimo po makadamu.

Ovo je jedna prilično teška staza, prvenstveno zbog kilometraže, ali u isto vrijeme i lijepa jer u jednoj vožnji uživate u pogledu na Papuk, ravnicama Podravine, rijeci Dravi i mostu kod Križnice, i pitomim vinogradima Aršanja.

Biciklistička ruta Žubrica – Cabuna

/2 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s web stranicom www.mtbavantura.com. Dodatne informacije o biciklističkoj ruti možete pronaći na web portalu www.mtbavantura.com uz opis puta Staza Žubrica – Cabuna.

Ova biciklistička staza vjerojatno ima najljepše vidikovce u ovom djelu Slavonije. Sve ukupno 16km staze koja se većim djelom vozi vrhovima Bilogorskih obronaka s prekrasnim pogledom na Papuk i na Bilogorska brda. Potom slijedi kratka vožnja po makadamskom putu i na kraju prilično težak i izazovan dio koji se vozi šumskim putem.

Staza počinje ispred sela Žubrice gdje skrećemo desno na makadamski put kojim vozimo prvih 2.2km staze. Nakon toga dolazimo do prvog većeg uspona na stazi gdje se penjemo s 124 m na 173 m nadmorske visine. U idućih 1.5 km prvo slijedi lagani spust a potom strm uspon prema Trnavi. Tu dolazimo na asfaltiranu cestu kojom vozimo idućih 410 m. Nakon toga skrećemo lijevo na makadamski put i penjemo se na 225 m nadmorske visine gdje se nalazi i najljepši vidikovac na cijelom putu. Na vrhu brijega ima klupica i stol, uzmite si vremena i uživajte u prekrasnom pogledu. Slijedi spust (baš čudno?!), a potom još jedan strm uspon. Sljedećih 2km vozi se prilično dobrim šumskim putem koji je djelomično zarastao u raslinje. Na kraju puta dolazimo do napuštene kuće iza koje dolazi uspon do vrha brijega po kojem vozimo idućih oko 700 m (još jedan od mnogih vidikovaca). Slijedi 2 km dug spust prema makadamskom putu kojim vozimo nekih 1.5 km. Na kraju makadama nastavljamo putem koji se lagano penje sve do šume (nekih 600m) gdje počinje najzahtjevniji dio staze. Kroz cijelu šumu put je prilično loš, velike rupe od traktorskih guma, drveće i grane na putu, cijeli put je prilično zarastao u grmlje i travu kroz koju se morate probijati. Takvim putem vozite se idućih 3 km sve do izlaska na makadam na ulazu u Cabunu. I to je to, idućih 2km vozi se po makadamskoj cesti sve do asfalta gdje sam završio ovu stazu. Sve u svemu jedna lijepa i izazovna staza s prekrasnim vidikovcima i sa par prilično teških dionica.

Uz rijeku Dravu

/0 Comments/in , /by

Ova ruta objavljena je u suradnju s web stranicom www.mtbavantura.com. Dodatne informacije o biciklističkoj ruti možete pronaći na web portalu www.mtbavantura.com uz opis puta Uz rijeku Dravu.

Kao što kaže karta staze je ravna kao “palačinka” ali je zato prilično dugačka i krajolik uz rijeku je vrlo lijep, sve ukupno 64 km i to jednim djelom po asfaltu a jednim djelom po makadamu

Prvih oko devet kilometara vozimo se po asfaltu i to cestom prema Mađarskoj do sela Turanovca. U Turanovcu skrećemo lijevo, vozimo kroz selo i na izlazu iz sela dolazimo do makadama po kojem ćemo se voziti skoro cijelim putem do Detkovca (u Terezinom Polju vozimo jedan mali dio još po asfaltu).

Prvi nam je cilj doći do ušća Ođenice u Dravu. Vozimo se po dobroj makadamskoj cesti do mosta (sve te točke možete vidjeti na karti niže na stranici), odmah nakon mosta skrećemo na poljski put uz samu rijeku. Pošto je put prilično zarastao u travu pazite na neravnine koje se kriju ispod te trave. Na jednom djelu put se odronio u Ođenicu, to obratite posebnu pozornost.

Nakon ušća vozimo se djelomice uz rijeku, a djelom poljem (zbog Mađarske granice koja ovdje prelazi na kopno) do Terezinog Polja. Nakon što u Terezinom Polju pređemo asfaltom jedan mali dio puta opet dolazimo na makadam koji će nas odvesti do Detkovca.

Idućih dvanaestak kilometara vozimo se poljskim putem, što u blizini same rijeke, što kraj šumaraka uz obalu. Na kraju puta makadamom, na samom ulazu u Detkovac, skrenite lijevo prema jezeru Liman. Prekrasno jezero, par slika možete vidjeti i u fotogaleriji ove staze.

Kako bi se vratili u Viroviticu u centru Detkovca skrenite lijevo prema Gradini i još “samo” otprilike 25km i evo vas u Virovitici.

Par informacija o rijeci Dravi

Rijeka Drava izvire u tirolskim Alpima na austrijsko-talijanskoj granici, kod mjesta Doiaco u sjevernoj Italiji, na 1228 m nadmorske visine, kako bi se potom nakon 707 km toka kod naselja Aljmaš na 83 m nadmorske visine ulila u Dunav. Ona protječe Italijom (15 km), Austrijom (261 km), Slovenijom (144 km), Hrvatskom (305 km) i Mađarskom (u pograničnom području s Hrvatskom 95 km). Jedina je hrvatska rijeka koja ima snježni režim, što znači da najviši vodostaj ima ljeti, a najniži zimi. Korito joj je široko od 170 do 370 metara, a najveća je dubina 7 metara. Dok protječe, u nju se ulijevaju 24 većih vodenih tokova, od kojih je najznačajnija rijeka Mura, duljinom od 454 km. Drava je plovna oko 90 km, od ušća u Dunav do mjesta Čađavica u Hrvatskoj. Drava se iskorištava za dobivanje električne energije i na njoj su u Hrvatskoj izgrađene tri hidroelektrane (kod Varaždina, Čakovca i Dubrave – na ušću rijeke Mure u Dravu). Unatoč tim elektranama Drava je još uvijek jedna od najčišćih rijeka Hrvatske, bogata je svim vrstama slatkovodne ribe i odlično odredište za ribolovni turizam. Jedno od najljepših mjesta uz Dravu je i područje Križnice koje smo i posjetili.

Biciklistička staza "Hajdučke drage"

/0 Comments/in , /by

Kako na početku, tako i sada, i vazda, i u vijeke vjekova, dišu šume Velebita punim plućima. Nedostupni gorski visovi, plemenite kamene kose uokvirene gustim zelenilom, šumske sastojine na nadmorski najnižim obroncima, sve diše istim čistim dahom.

Pogledaj ta prekrasna, posebna stabla koja te mirno prate dok na stazi Hajdučke drage spontano otključavaš dveri otajstvene velebitske prirode. Jedno od njih proteklih je 10 godina proizvodilo kisik isključivo za tebe, za tvoje disanje sljedeće dvije godine. Ukoliko mu površina lišća iznosi 150 m², sljedećih će 100 godina proizvesti kisika koliko ti je potrebno za 20 godina života. Istovremeno će uskladištiti tonu ugljičnog dioksida. Diši i ti ritmom te savršene šume u kršu sjevernog Velebita u 21. stoljeću poslije Krista.

Doznat ćeš da se u srcu takve šume može smjestiti malo pitomo naselje poput Crnog Jezera. U mjestu je tek 2003. izgrađena crkva sv. Petra i Pavla. Na obližnji ranč Munja dolazi se igrati paintball. Njive i drage što se na tome dijelu ljeti mijenjaju sa šumskim predjelima, zimi postaju tamno jezero s vodama što se dižu iz podzemlja, a boju mu daje okolna crnogorica. Po tome je periodičnom jezeru mjesto i dobilo ime.
U divlje-romantičnoj, moćnoj prirodi, skromni su otisci čovjeka, ali ih ima i gdje ih ne očekuješ. Tako ćeš naići na planinarsku stazu prema Korenskom vrvu koju je markirala Planinarska udruga Panos Kuterevo. Od sjecišta planinarske i biciklističke staze ima još 45 minuta do Korenskog vrva. U blizini sjecišta je pitoreskni proplanak Kopije, poznat kao tromeđa velebitskih sela, Kutereva, Kosinja i Krasna. Kopije su poznatije nakon što su postale ljetnim kampom skupina volontera Utočišta za medvjede, a u jednom zakutku nalazi se i jedino medvjeđe groblje u Hrvatskoj. Kad predahneš na Kopijama, iskoristi priliku i u kampu pogledaj ‘belgijsku kuću’, ‘briselski put’, autentičan medvjeđi brlog….

Znaj da se na ovoj biciklističkoj stazi nalazi najniža točka u Hrvatskoj gdje rastu šume jele, na 450 m.n.m. Biciklom ćeš dotaknuti i najširi dio Velebita iznad slojnice od tisuću metara, linija je to Zavižan-Markovića rudine, duga 30 kilometara. Možda uhvatiš i ritam hajdučkoga daha što ga nekoć vjerno skrivahu velebitske šume. Cijeneći slobodu više od stroge vojne pokornosti i često nepravednih stranih zapovjednika u vrijeme Vojne krajine, neposlušni Krajišnici odmetnuli bi se u hajduke. Narod ih je smatrao borcima za pravdu, pjevao je pjesme o njima.

Činjenica da su boravili na prostorima uz stazu kojom se krećeš, sačuvana je u toponimu Hajdučke drage. Baš tu su se skrivali, tu su živjeli, dijelili plijen među sobom, ali i sirotinji. Narod ovdje i danas pripovijeda o zadnjim hajducima s početka 20. stoljeća, koji su zlatnike skrivene u kundacima svojih kubura podijelili pristalicama među mještanima i zauvijek otišli.

Ako dođeš ovdje na prvi dan ljeta, možda baš ti otkriješ skriveno velebitsko blago. Legenda kaže da je jedan bogati čovjek bez potomaka zakopao svoje bogatstvo u velebitskoj šumi. Učinio je to na mjestu gdje prve jutarnje zrake sunca dotaknu tlo samo jednom u godini, na prvi dan ljeta. Pa ako i ne uspiješ, opet ćeš se vratiti kući neizmjerno bogatiji – za jedan dan disanja s Velebitom.

Opis biciklističke staze

Staza Hajdučke drage zahtjevna je kružna staza, ukupne dužine 52 km s polaznom/ciljnom točkom u gradskom parku pored Hrvatskog radija Otočac.
Nakon što smo prethodno dobro provjerili svoju opremu i napunivši bidone vodom Gacke, krećemo od Hrvatskog radija Otočac uz gradski park, skrećemo lijevo te vozimo ulicom Bana J. Jelačića do vojarne. Skrećemo desno i vozimo do mosta u Vivozama. Prelazimo Vivoški most, skrećemo lijevo te nastavljamo ravno u pravcu Prozora. Nastavljamo u istom pravcu dok s lijeve strane ostavljamo odvojak prema Lučkom mostu (2,1 km) i odvojak koji vodi prema mostu i Domu Prozor (3,5 km). Na 4,0 km skrećemo lijevo pod oštrim kutom i lagano se spuštamo prema meandru Šatrić. Vozimo lijevom obalom Gacke i zadržavamo smjer ravno iako prolazimo jedan odvojak s desne strane.

Dolaskom do ceste koja vodi prema Orišković mostu skrećemo lijevo (5,4 km). Nakon prelaska mosta i dalje zadržavamo smjer ravno, iako prolazimo jedan odvojak s lijeve i jedan s desne strane, te jednu malu pilanu s desne strane odmah iza mosta.
Na 6,5 km, kod trgovine na križanju, ispred nas je crkva Uzvišenja sv. Križa, skrećemo desno i dalje zadržavamo isti pravac do naselja Čovići iako s lijeve i desne strane prolazimo nekoliko odvojaka sporednih asfaltiranih putova.

Prolaskom table za naselje Čovići, skrećemo desno na križanju kod Tončinog bunara (8,4 km). Prelazimo Tončin most (9,2 km) te zadržavamo pravac i nastavljamo u pravcu Crnog Jezera, na 10,7 km skrećemo lijevo i prelazimo na makadam. Makadamski dio staze, u cijeloj dužini, paralelan je s granicom lovišta ‘Marković – Rudine’, s lijeve strane staze, dok je lovište ‘Crno jezero’ desno u odnosu na stazu. Na raskrižju putova (13,4 km) skrećemo desno te ponovo desno iza šumarske kolibe (15,9 km). Dolaskom na raskrižje putova na 18,0 km skrećemo lijevo, nakon 1,5 km prolazimo pored malog uređenog odmorišta s prostorom za piknik ispod nastrešnice. Prolaskom pored kamenoloma s desne strane (24,2 km) na 25,0 km skrećemo lijevo i 400 m dalje kod napajališta (25,4 km) ponovo lijevo u brdo.

Dolazimo na Kopije (25,9 km) tromeđu velebitskih sela Kosinja – Krasna – Kutereva, skrećemo desno i prelazimo na asfaltiranu podlogu. Na 29,5 km skrećemo desno za Otočac, lijevo nam ostaje Krasno.
Na vrhu Grezina (30,5 km) skrećemo lijevo na makadam. Na križanju putova (30,8 km) nastavljamo ravno nakon čega sljedi izrazito strma nizbrdica. U Kuterevu kod bunara skrećemo desno (31,2 km) i prelazimo na asfalt. Sljedi skretanje desno kod hidranta (32,7 km) te ponovo desno na križanju na 33,6 km. Kod crkve BDM Karmelske u Kuterevu, na 34,0 km srećemo lijevo, potom ponovo lijevo na 37,9 km u pravcu Crnog Jezera. U Dulibama je ishodišna točka planinarske staze PU ‘Panos’ Kuterevo koja vodi na Korenski vrh. Planinarska staza sječe biciklističku na šumskoj cesti.

Dolaskom na tzv. Buzdovan (40,0 km) kod trgovine skrećemo desno. Prolazimo Ranč „Munja“, odmorište s adrenalinskim paintball parkom. Dolaskom do crkve Sv. Petra i Pavla u Crnom Jezeru, kod križa (43,3 km) skrećemo lijevo te vozimo u pravcu Prozora cca 5 km. Prolazimo ispod nadvožnjaka auto-ceste Dalmatina i nakon laganog spusta ponovo smo na Šatriću (48,3 km) i zadržavamo pravac ravno, na 48,8 km skrećemo desno prema domu Prozor, kod kojega (49,6 km) skrećemo lijevo. Vozimo kroz naselje Prozor ravno sve do Konzuma (52,5 km) kada skrećemo desno i vozimo do Hrvatskog radija Otočac, gdje smo ponovo na polaznoj točci.

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod:

BK Barkan

Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac
Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276,
E-mail: bk.barkan@gmail.com
Web: barkanbike.wordpress.com

Tz grada Otočca

Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac
Tel/fax: +385 (0) 53 771 603
Mob: 099 216 54 21
E-mail: info@tz-otocac.hr
Web: www.tz-otocac.hr

Biciklistička ruta Izvor Riječine – Grobnik

/1 Comment/in , /by

Bicikliranje Grobnišćinom započinjemo u centru Dražica. Krećemo prema Jelenju i odmah nakon Vatrogasnog doma s lijeve strane uočavamo Kovačiju koja pruža zanimljiv uvid u grobničku starinu i zanatsku tradiciju. Nastavljamo dalje prema Jelenju i Martinovom selu gdje nas čeka sljedeća Grobnička atrakcija – Gašparov mlin, jedini preostali aktivni mlin na Rječini. Od Martinovog sela vozimo prema Trnovici i Kukuljanima gdje skrećemo desno na makadam i nastavljamo do samo izvora Rječine koji se nalazi ispod strme litice brda Kičej. Zanimljivo kako je do 1870. Rječina izvirala ispod susjednog vrha Podjavorje, no zbog potresa u blizini Klane isti je zatrpan te je Rječina sebi našla novi izlaz. Nakon, razgledavanja izvora vraćamo se istim putem do Jelenje gdje skrećemo lijevo prema Podkilavcu. Prolazimo kroz selo do kraja asfalta  te nakon mosta gdje planinari običavaju ostavljati vozila i plinovoda skrećemo desno i vozimo oko 1 km do kratke uzbrdice.Na uzbrdici skrećemo skroz desno, te nakon 0,4 km opet desno. Kratkom uzbrdicom lijevo i nakon izlaska na ravnicu opet lijevo. Obiđemo područje Dubine i vozimo ravno do Automotodroma Grobnik – jedinog u Hrvatskoj na kojem se danas održavaju brojna motociklistička natjecanja i koji je do 1989. godine bio domaćin najboljim svjetskim motociklistima u utrkama Grand Prixa.. Nastavljamo uz stazu i dolazimo u Podhum. Ponovo smo na asfaltu i vozimo se ravno starim dijelom Podhuma do Radne zone gdje skrenemo lijevo i stižemo u centar Dražica.

Biciklistička ruta Klana

/0 Comments/in , /by

Iz centra Klane asfaltnom cestom vozimo lagano uzbrdo prema selu Lisac. U središtu mjesta skrećemo desno i vozimo po makadamskoj cesti. Nakon nešto manje od 2 km dolazimo do prijevoja na 800 m/n/m, te prolazimo kraj bukve promjera 120 cm koju zbog svoje veličine nazivaju “kraljica šume”. Nastavljamo lagano se spuštajući do lijepih livada koje se zovu Mlake nakon čega se uzbrdicom dižemo do kućice “Rebar” koja danas služi kao sklonište planinarima, a postoji i planinarski pečat. Dižemo se na glavnu cestu za Gumance te skrećemo desno i nastavljamo asfaltnom cestom pa širokim makadamom gdje ponovo počinje asfalt  i skrećemo lijevo. Nastavljamo šumskim putem i dolazimo na asfalt u blizini sela Studena. Tu skrećemo desno za Klanu i stižemo na točku od kuda smo krenuli.

[nggallery id=19]

Biciklistička ruta Lisina

/0 Comments/in , /by

Bicikliranje započinjemo u Kastvu. Spuštamo se preko Vidikovca do Belićevog brega gdje skrećemo desno i ulazimo na šumski put. Nakon otprilike 1 km skrećemo lijevo prema selu Principi. Prolaskom kroz Principe, asfaltiranom cestom dolazimo do stare ceste Rijeka – Ljubljana i skrećemo lijevo u smjeru Matulja. Nakon 200 metara skrećemo desno prema Rukavcu. Dolaskom u Rukavac skrećemo desno uzbrdo prema Lisini. Nakon 500-ak metara prestaje asfalt i počinje makadam. Na usponu do Lisine prolazimo pored starih talijanskih vojarni. Nakon otprilike 6 km stižemo do vrha uzbrdice i raskršća na kojem skrećemo lijevo prema planinarskom domu, idealnom mjestu za odmor i okrijepu. Od planinarskog doma spuštamo se ravno prema Škrapni. Tu valja zastati na staroj “šterni” odakle se pruža divan pogled na opatijsko zaleđe. Iz Škrapne asfaltiranom cestom skrećemo lijevo prema selu Zvoneće. Izlaskom na cestu za Mune, skrećemo desno preko Brešce do Permana. U Permanima izlazimo ponovo na staru cestu Rijeka – Ljubljana i skrećemo desno. Prelaskom preko nadvožnjaka (preko pruge) skrećemo lijevo prema selu Breza. Nakon 3 km stižemo do Breze i skrećemo desno prema crkvi Bezgriješne djevice Marije i ulazimo u Park šumu Lužina. Nakon otprilike 3 km skrećemo lijevo i nastavljamo vožnju makadamom koji nas vodi do Kastva.

Frankopanski kašteli najljepši vidikovci Kvarnera i Vinodolske doline

/0 Comments/in , /by

Ova biciklistička ruta po Hrvatskom primorju i njegovom zaleđu srednje je zahtjevna do teška i prolazi kroz brežuljkaste krajeve Vinodolske doline kombinacijom asfaltne i makadamske podloge. Na uzvisinama iznad doline još i danas pažnju plijene srednjevjekovne utvrde-kašteli velikaške hrvatske obitelji Frankopan. Najzahtjevniji dijelovi rute su baš ti završni usponi do samih dominantnih pozicija kaštela, najljepših vidikovaca na okolicu. Ruta je dugačka 55 km, ima ukupno 750 m uspona, a kreće iz Grobnika i završava u Novom Vinodolskom.

Ukupno je 10 frankopanskih kaštela, u cijelosti revitaliziranih i otvorenih za posjet uz najavu. Oni su  redom: Grobnik na području općine Čavle, Bakar i Hreljin na području grada Bakra, Nova Kraljevica i Grad Zrinskih na području grada Kraljevice, Novi Vinodolski i Ledenice na području grada Novi Vinodolski, te Drivenik, Bribirska kula i Grižane na području Vinodolske općine. Revitalizacija i stavljanje u turističku funkciju atraktivnih frankopanskih kaštela polazi od prezentacije priče o bogatoj i uzbudljivoj prošlosti plemićke obitelji Frankopana koji su živjeli na ovim prostorima od početka XII. stoljeća do druge polovine XVII. stoljeća.

Uz frankopanske kaštele na ovoj ruti svakako posjetite ruralni hotel – hotel baština “Balatura” u Triblju i obližnji Drivenik s jednim od najljepših pogleda na Vinodolsku dolinu, također i obližnje Grižane rodno mjesto hrvatskog minijaturista svjetskog glasa Juraja Julija Klovića i dakako Novi Vinodolski koji se razvio oko frankopanskog kaštela iz 17. stoljeća i do danas sačuvao srednjevjekovnu strukturu uskih i krivudavih uličica i volti, malih trgova te vrijednih ambijentalnih cjelina. Svakako posjetite srednjovjekovnu kulu “Kvadrac”, očuvani dio frankopanskog kaštela, u kojem je 1228. sastavljen Vinodolski zakonik, a prisjetite se i znamenite hrvatske obitelji Mažuranić koja se veže za ovaj grad i “Pozdrava Vinodolu” iz 1830. god. djela bana, pjesnika i jezikoslovca Ivana Mažuranića.

[nggallery id=16]

Povijest, priroda i more na dva kotača

/0 Comments/in , /by

Ova biciklistička ruta započinje ispred turističkog naselja Zaton Holiday Resort (najam bicikla) i provest će vas do drugog turističkog naselja Punta Skala. Uzduž rute susrest će te se s ljepotama krajolika (guste borove šume) i predivno obalom. Nakon Zaton ruta nastavlja biciklističkom stazom i dalje makadamom kroz predivnu gustu borovu šumu. Makadam vodi do Punta Skale. U nastavku prolazimo kroz D. i G. Petrčane (odmorište, oprez na cesti) i u povratu izlazimo na glavnu cestu Zaton-Zadar. Nastavljamo lijevo biciklističkom stazom i ubrzo ulazimo u Zaton. Za dodatni ugođaj vožnje iskoristite neko od skretanje s ruta.

Panorama Zadarskog kanala i predivna obala

/0 Comments/in , /by

Biciklistička ruta vodi Vas obalom Zadraskog kanala uz koju ćete upoznati predivna priobalna naselja i dijelove tradicijskog života. Ruta kreće iz središta Zadra i predivnom obalom vodi vas kroz marinu Zadar prema Boriku. U Boriku nastavljamo kroz Diklovac do naselja Diklo. Nakon Dikla kratko se vozimo šumskim putem tik uz obalu do naselja Primorje (oprez na cesti) i uskoro ulazimo u Plat. Nakon Plata nastavljamo pitoresknim makadamski put uz tradicijske, široke suhozide koji će nas dovesti u Piniju. Iz Pinije se penjemo (oprez na cesti) do glavne ceste Zadar-Zaton kraj koje biciklističkom stazom nastavljamo kroz Kožino natrga na obalu u Diklu. Iz Dikla obalom se vraćamo u Zadar.

Poluotočićem Vrsi do zavjetnih crkvica Gospe od Jasenova i Gospe od Zečeva

/0 Comments/in , /by

Smješteno na brijegu nedaleko od Nina, s pogledom na zaljev i otok Pag, slikovito je dalmatinsko mjesto Vrsi. Od ureda Turističke zajednice općine Vrsi kružnom biciklističkom rutom dužine 28 km, po gotovo ravnom terenu, krenite prema sjeveru lagano nizbrdo uz mjesno groblje do raskrižja s bunarom pitke vode (ujedno i skretanje s rute prema crkvi Gospa od Jasenova (poč.16.st.) i otočiću Zečevo s crkvom Gospe od Zečeva). Kod bunara ruta nastavlja lijevo na makadam kroz polje V. i M. vlaka, potom uz more, pa lijevo uzbrdo do raskrižja. Na raskrižju ravno kroz borik možete kružno skroz po šumi i uz more obići rt Jasenovo, a skretanjem s rute LJ preko Jamine kraticom direktno možete stići nazad na asfaltni dio rute u mjestu Mulo. U Mulu imate mogućnost ravno kroz mjesto ili alternativnom rutom uz more. Dolaskom u Zukve možete skrenuti desno s rute na obalu do kapele Sv. Jakova (11.st.).  Od Zukvi cestom ravno uvalom Prodorica i uz Ždrijac  i ninsku solanu do povijesnog, hrvatskog kraljevskog grada Nina. Nakon posjeta staroj gradskoj jezgri Nina, ponovo po cesti uz solanu na most preko Miljašić jaruge i prema mjestu Grbe. Sa ceste za Grbe skreće se desno u polje na makadam, ponovo uz Miljašić jarugu i ostatke starog „Carskog mosta“ gdje se ponovo izlazi na asfalt. U Grbama je „slavoluk“ tj. nekadašnja ulazna vrata u kompleks tvornice duhana iz 17.st. Nakon „slavoluka“ skrenite desno s ceste uz ribnjak „Ciglana“ na makadam i kroz polje Voše, lijevo od antena srednjevalnog odašiljača Grbe. Nakon 2,6 km vožnje kroz polje Voše izlazite na asfaltnu cestu nedaleko Vrsa, gdje ova ruta i završava.

Draži otočkog krajolika u modernom okruženju

/0 Comments/in , /by

Biciklistička ruta proteže se po cijelom otoku Viru i provest će vas kroz najljepše i najuzbudljivije ljepote otoka. Kružna biciklistička ruta započinje u središtu naselja Vir ispred ureda turističke zajednice. Preporučamo da kružnu rutu vozite u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Biciklistička ruta prvo će vas provesti kroz urbani dio otoka (Vir, Slatina, Lozice) kojim dominiraju apartmanske kuće za odmor (oprezno se vozite po cestama urbanog dijela). A zatim nastavljate predivnim krajolikom otoka (Rt Vrulja, Lanterna, Rt Kozjak). Ruta će vas provesti i pored povijesnih znamenitosti kao što je kula Kaštelina i lokalitet Bunari. Koristite predložena skretanja s ruta da dodatno upoznate otok.

Bunari i ljepote poluotoka Privlaka

/1 Comment/in , /by

Biciklistička ruta provest će vas prostranim i ravnim poluotokom i upoznat će vas s prirodnim i povijesnim ljepotama područja. Kružna biciklistička ruta započinje ispred ureda turističke zajednice u naselju Privlaka. Ruta vas zatim vodi uz obalu do TN Zaton i do povijesnog grada Nina. Od Nina nastavlja pored ninskog blata do vidikovca Sabunike odakle prelazi u središte poluotoka gdje ćete susresti niz bunara i povijesnih građevina (Sv. Kata, Sv. Vid, bunar Sokolar). Ruta završava u povijesnom naselju Privlaka (spomen 1296.). Za dodatno upoznavanje poluotoka ili kreiranje vlastite rute koristite skretanja s ruta.

Mirisnim poljima okolice grada Nina do vidikovaca na oazu dugih, plitkih, pjeskovitih laguna

/0 Comments/in , /by

Ispred turističkog ureda TZ Grada Nina, kod kamenog mosta i kipa kneza Branimira, započnite vožnju ovom kratkom, ali sadržajno bogatom,  raznolikom i doživljajima intenzivnom kružnom biciklističkom rutom u dužini 7 km. Iz povijesnog grada, liburnske Aenone, a u 7. st. osnovanog hrvatskog grada Nina, najprije krenite na jugozapad nešto prometnijom, glavnom cestom do crkve sv. Nikole (12.st.). S odmorišta uz cestu dostupna je ova, na brežuljku, idilično smještena crkva. Vratite se do zavoja na glavnoj cesti prije odmorišta, s kojeg se skreće do crkve sv. Nikole, lijevo  na odvojak na poljski put kojim biciklistička ruta dalje vodi idiličnim, miomirisnim poljem, uz stada ovaca područjem Praulje. Vozite se oko 1,4 km,  a potom oprezno prelazite glavnu prometnicu i nastavljate kroz polje uz vidikovce na solanu, ninsku gradsku jezgru sa zidinama i visokim tornjem župne crkve sv. Anselma (13 .st.)  i njegovu pjeskovitu lagunu. Kroz polje Vogušte biciklom se spuštate prema Miljašić jarugi, mjestimično po potrebi i gurajući bicikl radi vegetacije i opreza potrebnog na grbavom, ali idiličnom poljskom putu. Uz Miljašić jarugu lijevo je nasip, također zgodan vidikovac s kojeg se pogled pruža na „ptičji svijet“ obližnjih jezera i bijela prostranstva ninske solane. Sa makadama dolazite na most na asfaltiranoj cesti (oprez pri uključivanju u promet), nastavite lijevo uz Ždrijac i solanu Nin, te uz zidine grada Nina do početka biciklističke rute kod turističkog ureda. Za okrijepu predlažemo odmorite u rustikalnoj ninskoj konobi „Dalmacija“.

Od Nina do Poljica u „Dar-mar“ na čašu ljekovitog magarećeg mlijeka

/0 Comments/in , /by

Od TIC-a TZ grada Nina biciklistička ruta vodi glavnom cestom, uz potreban dodatan oprez, do zavoja u kojem se lijevo skreće u polje na makadamsko-poljski put. Put nastavlja kroz područje zvano Praulje i Krunić drage, kroz pitoreskno polje. Ubrzo prolazi uz naselje Ninski Stanovi i vodi sve do sela Prorokovići, u koje ulazite nakon 4,8 km vožnje po ruti. Vožnja ovim prostorima preporuča se ljeti samo u jutarnjim ili kasnijim popodnevnim satima radi suhosti područja, kamene i neravne podloge po kojoj je vožnja nešto zahtjevnija i dugotrajnija radi ograničene brzine kretanja i orijentacije kroz polje. U Prokovićima ruta skreće desno i kod zadnje kuće u selu nastavlja lijevo i dalje po poljskoj cesti s nekoliko skretanja na kojima je potreban obratiti pozornost na orjentaciju kroz područje Torine sve do prometnije asfaltirane ceste kojom se desno kroz naselje Žerava, na 9,4 km rute, u kojem se skreće lijevo s asfaltirane ceste ponovo na makadamski/ poljski put i za 3,5 km dolazi do farme magaraca – ranča „Dar-mar“ u Poljica smještena na samom zapadu prostora Ravnih kotara, tzv. zelenu oazu općine Vrsi, jer se mještani uglavnom bave poljoprivredom, uzgojem voća, povrća, vinove loze, maslina i smokava. Ako se na asfaltiranoj cesti prijeđe skretanjem s rute za „Dar-mar“ dalje makadamskom cestom kroz polja Ušljevača i Široko, prelaskom Miljašić jaruge makadamskom cestom se vozite kroz prelijepo zeleno polje, kroz Rašinovac i Loznicu uz srednjevalni odašiljač HRT „Grbe“, sve do istoimenog naselja gdje ruta izlazi na asfaltiranu cestu i ubrzo prijelaskom mosta preko Miljašić jaruge vraća se u Nin.

Biciklistička staza "Ursa major"

/0 Comments/in , /by

Zovem se Jula. Kažu da pripadam vrsti europskih smeđih medvjeda (Ursus arctos) i da sam carica životinja u Hrvatskoj, najveća zvijer na ovim dinarskim prostorima. Moj se dom nalazi na krajnjim obroncima Velebita koje možete vidjeti dok prolazite stazom Ursa Major (Veliki medvjed). Najbliže ljudsko naselje mom stanu je Kuterevo, a postala sam poznata upravo zbog priče koju o meni pronose čuvari medvjeda u kuterevskom Utočištu. Kad stignete tamo i vi ćete je čuti.

Ako vam se na tome putu posreći, vidjet ćete me kako s mladuncima prelazim preko proplanka. Možda naiđete tek na moje tragove u mokroj zemlji na stazi, vjerojatno sam ih ostavila prošle noći. Noćni sam lovac, a danju više volim drijemati. Noću me vjerno prati zviježđe Velikog medvjeda koje nikada ne zalazi ispod horizonta. Možda biste i vi trebali iskusiti poseban doživljaj noćne vožnje u pratnji mog zvjezdanog brata.

Ako izmjerite širinu traga između mojih prednjih šapa, saznat ćete koliko sam velika. Već znate kako izgleda otisak moje prednje šape s čapcima jer je na mnogim suvenirima, dok otisak moje zadnje šape izgleda poput otiska bosog ljudskog stopala. Kažu da dnevno prohodam oko dva kilometra. Pravi sam sportski tip. Vrlo sam brza, potrčim i do 55 kilometara na sat, volim plivati, a moji mladunci vole se i penjati po drveću.

Zimi volim imati dom, obično u nekoj spilji ili šupljem deblu. Brlog obložim mahovinom i granama crnogorice. I nemojte vjerovati da čvrsto spavam zimski san. Bolje je reći da mirujem jer tada se brinem o mladima. Niti jedna druga životinja ne dobiva mlade zimi. Preživljavam hraneći se isključivo iz zaliha sala. Stručnjaci su procijenili da 95 posto moje prehrane čini razno bilje, bobice, voće, korijenje, trave, žir, kesten, a med obožavam.

Imam samo jednog neprijatelja. Ne ponosim se što sam visoko trofejna lovna divljač. Ugrožava me i bučna šumska mehanizacija, autoceste su ušle u moj teritorij i presjekle stoljetne prijelaze. Ima nesmotrenih medvjeda koji su nastradali zbog smeća u kontejnerima. Rijetka sam i zaštićena vrsta, u zapadnoj Europi moji bliski rođaci gotovo su istrijebljeni. Ovdje na Velebitu i okolnim obroncima ima nas još dosta. U gorskoj Hrvatskoj nas je oko 400. Vjerujem da smo zbog sličnih genetskih obilježja jedina šansa za opstanak naših malobrojnih rođaka u ostalim dijelovima Europe.

Nisam opaka zvijer. Vrijedan sam i nezamjenjiv dio iskonske prirode koju treba zaštiti. Znam što je 1855. rekao poglavica Seattle: Što god se dogodi životinji, dogodit će se i čovjeku. Sve su stvari povezane. Dok budem u miru hodala ovim šumama i čovjek će opstajati. Moja je priča spomen na trajni suživot medvjeda i čovjeka koji me poštuje. A u poštovatelje prirode ubrajam i bicikliste. Dobro došli u moju šumu.

Opis biciklističke staze

Staza Ursa Major (Veliki Medvjed) srednje je zahtjevna staza, ukupne dužine 34,7 km s polaznom točkom kod brane na Vivoškom mostu, ispred bistroa ‘Bumerang’. U cijelosti je asfaltirana i vodi u pravcu Velebitskog utočišta za mlade medvjede u Kuterevu. Naglasci ove staze su na posebno vrijednoj bio-raznolikosti i potrebi njenog očuvanja na ovom području koje obuhvaća dio Parka prirode Velebit i Gacke.

Napunivši bidone vodom Gacke, polazimo od Vivoškog mosta kod bistroa ‘Bumerang’ i vozimo uz Karlov kanal do restorana ‘Ribić’. Na 0,8 km skrećemo lijevo, vozimo preko mosta, koji vodi preko kanala kojim voda rijeke Like izlazi iz tunela i spaja se s rijekom Gackom. Nakon mosta na Y križanju putova (1,5 km) skrećemo desno, prolazimo preko prve brane i vozimo ispod nadvožnjaka autoputa, uz umjetni kanal Gacke. Dolaskom do druge brane (tunela) penjemo se malim serpentinama te skrećemo lijevo (3,3 km) na županijsku cestu i vozimo ravno kroz naselje Švica. S lijeve strane imamo prekrasnu vizuru Gornjeg švičkog jezera s drvenom kućicom na malom poluotoku na jezeru. S lijeve strane prolazimo i mjesno groblje, s desne crkvu Ivana Krstitelja te dolaskom do doma u Švici (trgovina ‘Vinica’) na Y križanju (5,8 km) nastavljamo lijevo, preko mosta dalje kroz Švicu. S desne strane ostavljamo kompleks stare vodene centrale na isušenom koritu Gacke, od koje se makadamom možemo spustiti do isušenog korita Donjeg švičkog jezera.

Staza ‘Ursa Major’ vodi nas dalje laganim usponom prema kraju sela, odakle imamo pogled na suho korito Donjeg švičkog jezera s desne strane, na čijem dnu se dobro razaznaje ponor Perinka. Dolaskom na 8,3 km staze, možemo napraviti kratki predah u caffe baru ‘Soriso’  ili skrećemo lijevo u Lipovlje te vozimo ravno kroz selo. Dolaskom do tzv. Buzdovana, na 11,8 km nalazimo se na raskrižju putova Crno Jezero – Dulibe, kod trgovine skrećemo desno u pravcu Duliba. Nakon 2 km kod Križa skrećemo desno prema Kuterevu i vozimo ravno oko 4 km. Dolazimo na trg kod crkve BMD Karmelske u Kuterevu, koja je i zaštitnica mjesta te skrećemo lijevo (17,7 km) i spuštamo se dalje ravno putem iza crkve.

Uskoro se nalazimo 18 km dalje od naše polazne točke u volonterskom kampu Velebitskog utočišta za mlade medvjede Kuterevo. Tu ostavljamo bicikle i pješke odlazimo 250 m dalje, kako bismo posjetili nezaobilaznu točku na ovoj stazi – novi dom za napuštene mlade medvjede.

Iz Volonterskog kampa, koji predstavlja bazu Velebitskog utočišta za mlade medvjede Kuterevo, ponijevši sa sobom poneki zanimljivi suvenir nastavljamo dalje, istim dijelom puta do crkve BDM Karmelske. Dolaskom do crkve (18,8 km) skrećemo lijevo i nastavljamo putem kroz Kuterevo, prolazimo pored pilane i ugostiteljskog objekta ‘Butina’. Na 22,00 km dolazimo na križanje Kuterevo-Krasno-Otočac (tzv. Kuterevska ruka) i skrećemo desno prema Otočcu. Vozimo županijskom cestom, laganim spustom prema Gorićima.

Dolazimo do točke na stazi na kojoj smo skretali za Lipovlje. Tu završava kružni dio staze i od ovog mjesta (26,3 km) nastavljamo pravo povratak istim putem prema Otočcu. Slijedi lagani spust u pravcu Švice. Vozimo pravo kroz selo, a prolaskom doma u Švici na Y križanju (28,8 km), lijevi krak vodi u pravcu autoputa, a mi vozimo desno kroz naselje. S desne strane bacamo još jedan pogled na Gornje švičko jezero.  Dolaskom do kanala kojim se voda rijeke Gacke i Like vodi u tunel, na 31,4 km desno se malom serpentinom spuštamo prema brani i vozimo uz kanal prema Šumećici. Prolazimo ispod nadvožnjaka ‘Gacka’, zatim uz branu u Šumećici i vozimo pravo prema restoranu ‘Ribič’. Neposredno prije mosta (33,9 km) skrećemo desno i vozimo asfaltom uz Karlov kanal sve do bistroa ‘Bumerang’, gdje smo ponovo na polaznoj točci. (34,7 km).

Dodatne informacije o mogućnostima bicikliranja u Gackoj dolini saznajte kod:

BK Barkan

Kralja Zvonimira 34, 53220 Otočac
Mob: 098/9255-699, 098/497-416, 098/768-276,
E-mail: bk.barkan@gmail.com
Web: barkanbike.wordpress.com

Tz grada Otočca

Kralja Zvonimira 17, 53220 Otočac
Tel/fax: +385 (0) 53 771 603
Mob: 099 216 54 21
E-mail: info@tz-otocac.hr
Web: www.tz-otocac.hr

Sveti Martin na Muri – Ruta 4

/0 Comments/in , /by

Ruta započinje kod sportske dvorane u Spa & Golf Resortu Sveti Martin , gdje na   parkiralištu sportske dvorane  možete parkirati  vašeg limenog ljubimca na četiri kotača, sve dok ga zamjenjuje  svima omiljeniji ljubimac  na dva kotača. Krećete  udesno  prema Svetom Martinu na Muri, nakon 2 km skrećete lijevo preko mosta sve do makadama , prateći makadsku cestu vozite se sve do Lapšine, gdje vas put vodi do rijeke Mure. Makadamskom cestom tik uz rijeku Muru dolazite do mosta na rijeci Muri koji je zamijenio  ” brod na Muri” , skelu koja je nekad služila za prelazak rijeke Mure. Tu možete malo skrenuti s predviđenog puta te kod mosta skrenuti desno na asfaltiranu cestu prema Svetom Martinu na Muri i nakon 200-injak m.  dolazite do seoskog turizma ” Goričanec ”. Nakon posjete seoskom turizmu i Svetom Martinu na Muri vraćate se opet natrag na predviđeni put do ”broda na Muri”.  Nastavljajući samo ravno makadamom uz rijeku Muru dolazite do plovećeg mlina na rijeci Muri. U Žabniku vas put vodi malo dalje od korita rijeke Mure sve do Hlapićine, te se nakon Hlapićine vraćate opet na makadam tik uz rijeku Muru sve do Murskog Središća i skele na rijeci. Nakon odmora na skeli  možete malo skrenuti s predviđene rute i skrenuti lijevo prema Murskom Središću te se odmoriti i osvježiti  u brojnim ugostiteljskim obrtima najsjevernijeg grada RH , posjetiti turistički kompleks ” Cimper ” i uživati u domaćem pivu i posjetiti ” spomen dom rudarstva”. Nakon posjete Murskog Središća vraćate se na predviđenu rutu, sve do raskršća kod skele gdje nastavljate sve do glavne ceste prema Hlapićini koju prelazite da bi došli na makadamsku cestu vozeći se do ribnjaka u Selnici. Nakon ribnjaka nastavljate prema brežuljcima gornjeg Međimurja. Te vozite do Gornjeg Koncovčaka i sve do spusta koji vas vodi do sportske dvorane u Spa & Golf Resortu Sveti Martin.

Ova biciklistička ruta objavljena je u suradnji s biciklističkim klubom Mura Avantura, Sveti Martin na Muri

[nggallery id=15]

Sveti Martin na Muri – Ruta 3

/0 Comments/in , /by

Ruta započinje kod sportske dvorane u Spa & Golf Resortu Sveti Martin , gdje na   parkiralištu sportske dvorane  možete parkirati  vašeg limenog ljubimca na četiri kotača, sve dok ga zamjenjuje  svima omiljeniji ljubimac  na dva kotača. Krećete  udesno  prema Svetom Marinu na Muri, nakon 2 km skrećete desno na put koji vas vodi na lagani uspon prema vinogradima Gradiščaka . Vožnjom sa prekrasnim pogledom na dolinu rijeke Mure vozite se prema Selnici. Nakon Selnice , najstarijih naftnih polja u ovom kraju, čeka vas uspon  do Pleškovca.  Sve do cilja čeka vas kombinacija spusta i uspona u kojima možete uživati u ugodnoj tišini vozeći se ovom  dionicom. Zadnji uspon vas vodi do zasluženog odmora i uživanja u raznolikosti ponude domaće međimurske kuhinje i kvalitetnih vina  kleti ” Potri Kotač”.

Ova biciklistička ruta objavljena je u suradnji s biciklističkim klubom Mura Avantura, Sveti Martin na Muri

[nggallery id=14]

Sveti Martin na Muri – Ruta 2

/0 Comments/in , /by

Ruta započinje kod sportske dvorane u Spa & Golf Resortu Sveti Martin , gdje na   parkiralištu sportske dvorane  možete parkirati  vašeg limenog ljubimca na četiri kotača, sve dok ga zamjenjuje  svima omiljeniji ljubimac  na dva kotača. Krećete  ulijevo u smjeru Železne Gore. Te nakon 2km na  raskršću kod raspela skrećete ulijevo, gdje slijedi uspon sve do Prekope, nakon čega slijedi lagani spust do Gornjeg Mihaljevca.  U selu Macinec skrećete na Međimursku vinsku cestu prema Štrigovi.  Čeka vas lagani uspon sve do Svetog Urbana, gdje  uz laganu vožnju možete uživati u pogledima na prekrasni vinorodni kraj te probati izvanredna vina  u brojnim vinskim podrumima i kušaonicama.  Skretanjem prema Robadju vozite se prema vidikovcu gdje dolazite na najvišu točku rute i uživajte u panoramskom pogledu i razgledavanju  starih kurija plemičkih obitelji. Vožnju nastavljate dalje laganim spustom prema Štrigovi  vozeći se tik uz državnu granicu . U Štrigovi se možete  odmoriti u delicijama od jela i vina koje možete probati u nekoliko restorana smještenih u samom centru Štrigove te razgledati prekrasne crkve i kapelice. Nakon odmora u Štrigovi krećete  prema Murskom Središću i kleti ” Potrti Kotač ”. Slijedi uspon do Jurovčaka .  Vozeći se kraj  farme jelena nastavljate  prema Spa & Golf Resortu Sveti Martin,  te  na zadnjem spustu prije cilja  zaustavite se u vinariji ”OPG Hažić” gdje možete kušati  međimurska vina i jabuke u prekrasnom ambijentu vinarije.

Ova biciklistička ruta objavljena je u suradnji s biciklističkim klubom Mura Avantura, Sveti Martin na Muri

[nggallery id=13]