Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Casanovina staza.

Da li zbog opojnog crnog vina, mediteranske romantike ribarskog gradića ili možda kakve tajnovite lijepe žene, slavni se Casanova u Vrsar vraćao čak u dva navrata. Iako nam pravi razlog tomu njegovi “Memoari” nisu nikada otkrili, nanese li vas put u Vrsar, s lakoćom ćete moći o njemu razmišljati. Zato, ne dvojite, ako ste izabrali ovu stazu, uživajte u svemu što vam doskora naiđe na put. Za početak, provozajte se centrom Vrsara i otkrijte unutar prostora nekadašnjih zidina prekrasne krivudave uličice s nizom starih kuća različitih povijesnih stilova. Zaustavite se u blizini starih romaničkih gradskih vratiju kraj crkve Sv. Antona Padovanskog iz 17.st. i odmorite se u njenoj karakterističnoj tzv. Lopici – trijemu namijenjenom za okupljanje, ali i sklanjanje od žege ili kiše. Za one na tragu Casanovinih znakova, ovdje ćete negdje pronaći i kuću s dvije uzidane kamene figure žene punašna lica i bujnih grudiju. Produžite li dalje, na samom trgu Vrsara, naći ćete župnu crkvu Sv. Martina sa zvonikom i stari kaštel – nekadašnju rezidenciju porečkih biskupa, ali ono što je ovdje zaista posebno, jesu romantični zalasci sunca nad čak 18 otočića razasutih pred Vrsarskom lukom. Nastavite li dalje stazom, stići ćete do Kapetanove stancije, a od nje vas dalje put vodi do aerodroma Crljenka gdje možete predahnuti i uživati u panoramskom letu avionom, iznajmiti konja za jahanje ili se osvježiti uz hladno piće. Slijedeći punkt koji vas na stazi čeka je Spilja Sv. Romualda u kojoj su pronađeni tragovi paleolitske kulture, a nazvana je po pustinjaku koji je u njoj živio početkom 11.st. Nastavite dalje i duž staze nakon vinograda i maslinika, pred vama će osvanuti šuma Kontija čiji će vas borovi, hrastovi i netaknuta bujna vegetacija naprosto oduševiti, a zatim stižete u Kloštar, zaselak na sjevernoj strani Limskog zaljeva. Ovdje možete u blizini naselja naći ruševine benediktinskog samostana Sv. Mihovila koji je prema legendi u 11. st. osnovao sv. Romuald, osnivač reda Kamaldoljana, a čiju ste spilju prethodno obišli. Nakon što razgledate mjesto bogato kulturno spomeničkom baštinom, produžite dalje preko Šeraja i eto vas u na kraju staze u Marasima – selu u kojem vas čeka zasluženo osvježenje.

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Staza Sv. Maura.

Dobro došli na stazu koja vas od blještavih mozaika vodi ravno do zvijezda! Zvuči nestvarno? Odaberite stazu Sv. Maura i uvjerite se u vjerodostojnost ovih riječi. Dakle, krenite od Poreča, grada u kojem su materijalni i duhovni tragovi velikih kultura vidljivi na svakom koraku i provozajte se njegovom starom jezgrom. Ovdje ćete otkriti forum nekadašnjeg utvrđenog rimskog logora, a posebno vam pažnju skrećemo na brojne palače, “Kuću dva sveca” i znamenitu “Eufrazijanu” – trobrodnu katedralu, najljepši sačuvani spomenik ranobizantske umjetnosti iz 6. st. od 1997. na UNESCOV-om popisu zaštićene svjetske kulturne baštine. Ne oklijevajte, uđite u njenu unutrašnjost i prošećite do apside – pred vama će osvanuti blještavi mozaici pred kojima naprosto zastaje dah. Zagledajte se dobro i vidjeti ćete u povorci svetaca s Bogorodicom i Isusom i dva posebna lika: biskupa Eufrazija s maketom bazilike u ruci, a nešto podalje i sv. Maura – zaštitnika grada Poreča i ali i sveca po kojem je nazvana staza koju ste odabrali! Želite li Poreč doživjeti još i iz perspektive dokonih ptica, uspnite se na zvonik crkve i uživajte u jedinstvenoj vizuri Poreča i okolice. Ako ste zasićeni vrevom, užarenim popločenim ulicama i napučenim gradskim zakutcima, krenite dalje prema hotelu Materada i preko Uvale sv. Martina vozite do autokampa Ulike od kojeg dalje uz more nastavite do Červar Porta. Vožnja ovom stazom posebno je lijepa zbog činjenice da se uglavnom vozite uz obalu pokraj mora uživajući u mediteranskom krajoliku od uvale do uvale. Kada stignete do Uvale santa Marina bicikl nosite preko potočića i eto vas na asfaltnoj cesti koja vas vodi ravno u Vabrigu, a zatim u Tar. Prošavši Tar stižete u Kaštelir gdje ne propustite uživati u zelenilu vinograda, maslinika, ali i domaćoj kuhinji, vinu, rakiji i medu ovoga kraja. Nastavite li dalje stazom stižete u Višnjan – malo mjesto koje se diči zvjezdarnicom koja se po astronomskim otkrićima svrstava među 5 najpoznatijih u svijetu! Ako ste ovdje i vi pronašli svoju zvijezdu vodilju ili se bar okrijepili božanskim kapima domaćeg vina, krenite dalje preko Bačve, Žikovića, Vežnavera i Kosinožića do St. Portun i eto vas natrag na putu do Poreča odakle je vaša avantura staze Sv. Maura i počela.

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Uskotračna pruga Parenzana.

10. svibnja 2008. svečano je otvorena već zaboravljena trasa stare uskotračne pruge “Parenzana”.

Uz financijsku potporu Europske Unije trasa pruge ponovo je prokrčena, očišćena je od raslinja, i prepreka, a sanirani su i očišćeni mostovi, na koje se stavila i sigurnosna ograda. Upravo stoga što je financirana od strane mnogodržavne Europske Unije, kao i radi toga što povezuje tri države – Italiju, Sloveniju i Hrvatsku, Parenzana je s pravom nazvana Stazom zdravlja i prijateljstva. Službeno je deklarirana kao biciklistička staza, međutim pogodna je i za trekking. Tome u prilog ide i činjenica da staza prolazi prekrasnim pejzažima starih sela, pitoresknih gradića, roneći kroz prekrasne doline uz rječice i šume, a zatim izranjajući na obronke brežuljaka, krivudajući između vinograda i maslinika vrhunskih istarskih proizvođača.

U Sloveniji, počevši u luci Koper trasa je duga 38 kilometara i u cijelosti je asfaltirana. Na strani hrvatske Istre, pruga je nekada išla do Poreča u dužini od 60 km; do danas je obnovljen potez od granice sa Slovenijom do Vižinade. U povijesti je ova pruga povezivala krajeve tadašnje Austro-Ugarske monarhije, služeći razmjeni dobara, a posebice otpremanju kvalitetnih proizvoda iz Istre na carske i kraljevske dvore. Radi velike potražnje za istarskim vinom, kao i prevoženjem istoga na carske i kraljevske dvorove, pruga se znala nazivati i prugom vina. No, pored toga povezivala je i 33 mjesta i naselja na svom putu. Nakon Prvog svjetskog rata regija je pripala Italiji, no gospodarska i ekonomska kriza 1935. godine dovela je do gašenja pruge i njenog rastavljanja.

Staza je označena žutim znakovima na stupovima, a na njima se nalaze i ostali podaci o objektima kojima se prolazi na putu – vijaduktima, tunelima, nekadašnjim kolodvorima.
Kao trajni pečat cijelom projektu, napravljen je i Muzej Parenzane, u kojem možete pogledati stare fotografije ove pruge i vlaka, vidjeti kartu kuda trasa prolazi, kao i mnogo drugih podataka. Zabavni dio cijelog projekta jest i zabavna igra na temu Parenzane, a možete ju kupiti, također, u Muzeju.

Informacije o ovom projektu možete pronaći na našim stranicama, ali isto tako i na stranici www.parenzana.net.
Od podataka se nude karta, altimetrija, detalji o stazi i projektu, GPS zapis staze, a u uredima turističkih zajednica po Istri možete pronaći i tiskane info materijale o trasi pruge, a jednako tako i kartu staze.

Dodatne informacije:
Istarska županija, Upravi odjel za turizam
Pionirska 1a, 52 440 Poreč, Hrvatska
Tel: +385-52/452-500; Fax: +385-52/452-811
E-mail: info@istria-bike.com
Muzej Parenzane: +385-52/662-150.
www.istria-bike.com
www.parenzana.net

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Staza Montanara.

Dobro došli na Stazu Montanara koja će vas od sunčanih plaža i ljetne vreve preko zvijezda odvesti ravno u srce tihog i pitomog, brežuljkastog istarskog zaleđa. Krećemo od Umaga – grada koji se, osim svojom užarenom rivijerom diči bogatom povijesnom baštinom i jednom posebnom manifestacijom – festivalom starih orgulja (Organum Histriae). Izrastao na poluotoku, na prijelazu kasne antike u rani srednji vijek, s povijesnom jezgrom koja najglasnije progovara duhom Venecije, Umag je danas najveće turističko središte sjeverozapadne Istre čije se ime pronijelo diljem Europe i svijeta, zahvaljujući vrhunskom sportskom događaju – međunarodnom tenis ATP turniru “Croatia Open”. Osim što se svojim slavnim svjetionikom ljubavnika, najstarijim svjetionikom u funkciji na obje Jadranske obale, upisuje kao najzapadnija točka Hrvatske, obližnja Savudrija – nekoć jedna od najvažnijih antičkih luka sjevernog Jadrana, poznata je po slavnoj pomorskoj bitci koja se 1177. odigrala u njenim vodama između Mlečana i flote predvođene Otonom – sinom cara Fridrika Barbarosse. Štoviše, toponim Savudrija navodno dolazi od “Salvo- Re” što u prijevodu znači “Spas kralja”, upravo prema legendi koja priča da se nakon poraza na moru sin slavnog Barbarosse u bijegu sakrio u jednu njenu obližnju cisternu. Otisnete li se malo dalje ususret pitoresknim prizorima kamenih kućica, crkvica i zvonika Sv. Marije na Krasu i Plovanije, stižete do Kaštela – male utvrde koja dominira dolinom Dragonje. Nastavite li dalje, put vas vodi dalje preko Kremenja do Šterne – sela koje je svoje ime dobilo po velikoj seoskoj cisterni (na dijelaktu – Šterna). Za Šternu, smještenu na velikom platou ispresijecanom vodenim tokovima, a čiji naziv zapravo potječe od nepresušnog izvora koji ovdje napaja čak šest jaraka u dolini, vezuje se i jedna legenda koja kaže da vrh brijega još uvijek duboko u sebi skriva zakopano zlatno tele! Duboko ste zašli na tlo istarskog zaleđa, pred vama je osvajanje brdašca na kojem se smjestio predivni srednjovjekovni gradić Oprtalj. Svojim sačuvanim srednjovjekovnim tlocrtom, uskim ulicama, trgovima i prekrasnim venecijanskim palačama i portama te natkrivenim prolazima, a posebno svojim jedinstvenim pogledom na Istru koji se pruža iz njegove gradske lože, po nekim najljepše lože u Istri, Oprtalj je pravi biser zaleđa koji valja dobro istražiti prije nego vas put preko Livada odvede do jedinstvenog i čarobnog Motovuna. Grad – spomenik, posljednjih godina posebno glasovit po međunarodnom filmskom festivalu, izrastao na 277 metara visokom brijegu, jedinstveni je prizor autentičnog kamenog srednjovjekovnog istarskog gradića opasanog prstenastim zidinama. Pogled se sa zidina prostire na vinorodna polja i glasovitu motovunsku park šumu, bogatu tartufima. Od ulaza i gradske lože, do place sa crkvom Sv. Stjepana i zvonikom – kulom te uglačanim kamenim ulicama, Motovun s pravom nosi titulu jednog od najljepsih istarskih gradića. Spusite li se dalje, put vas preko obližnje Karojbe vodi do vinorodnog Višnjana. Poznat po svojoj zvjezdarnici koja se po astronomskim otkrićima svrstava među 5 najpoznatijih u svijetu, a koja je svojim teleskopom otkrila preko 1400 malih planeta u sunčevom sustavu, Višnjan je doista grad koji prijateljuje sa zvijezdama. Željni novih senzacija, produžite dalje preko Kaštelira do Vižinade – rodnog mjesta čuvene balerine Carloltte Grisi čije su gracilne baletne interpretacije osvajale sve značajnije europske pozornice 19. st. Nekoć mletački posjed obitelji Grimani čija se palača nalazila na mjestu današnje osnovne škole, s lijepim trgom i dvije javne cisterne u središtu, Vižinada je mjesto s kojeg se pružaju nezaboravni pogledi na Motovun i dolinu Mirne. Nastavite li se dalje preko Ponte Portona i Bijelih Zemlja stižete do Buja čija ćete dva zvonika uočiti još izdaleka. Upravo ovdje završava i vaša mala odiseja budući da su Buje, koje su zbog svojih srednjovjekovnih bedema i Kaštela izraslog na 222 m nadmorske visine, tijekom povijesti s pravom nosile naziv “straža Istre”, posljednji gradić koji ćete otkrivati prije nego vas put odvede natrag do Umaga, odakle je vaša avantura i počela.

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Rivijera okusa i tradicije.

Otkrijte rivijeru najfinijih mediteranskih okusa i ljepota tradicije! Vozeći se duž stogodišnje pinete tik do mora, kroz Savudriju, okolne stancije, zaseoke i naselja, ova će vam staza otkrivati bezbroj pitoresknih mediteranskih prizora, ali i njihovih nezaboravnih mirisa i okusa. Od starih dizalica za čamce i romantičnih svjetionika, rimskih ostataka, ruševina kaštela i samozatajnih crkvica do ribljih specijaliteta i vrhunskih vinskih podruma, Savudrijski kraj šarmirati će vas svojom izvornom ljepotom. Osim što se svojim svjetionikom upisuje kao najzapadnija točka Hrvatske, Savudrija – nekoć jedna od najvažnijih antičkih luka sjevernog Jadrana, poznata je i po jednoj slavnoj pomorskoj bitci koja se 1177. u njenim vodama odigrala između Mlečana i flote prevođene Otonom – sinom cara Fridrika Barbarosse. Prema legendi, toponim Savudrija dolazi od Salvo-re što bi u prijevodu značilo: “spas kralja” budući da se, nakon poraza na moru, sin slavnog Barbarosse pokušao u bijegu sakriti u jednoj obližnjoj cisterni. O značaju ove Savudrijske bitke svjedoči i činjenica da ju je ovjekovječio i kist slavnog Tintoretta. Upravo ovdje naći ćete i najstariji svjetionik u funkciji na obje Jadranske obale! Osim što je poznat kao prvi svjetionik u Europi koji se koristio plinskim osvjetljenjem dobivenim iz kamenog ugljena, Savudrijski svjetionik visok 36 m sagrađen 1818., poznat je i po jednoj tužnoj ljubavnoj priči. Prema njoj je grof Metternich, iako oženjen, ludo zaljubljen u jednu crnku iz ovog kraja, dao izgraditi upravo ovdje njihovo tajno ljubavno gnijezdo. No, kako to obično biva u tužnim ljubavnim epizodama, dvoje zaljubljenih nikada se ovdje nije skrasilo budući da je lijepa i zagonetna crnka umrla svega nekoliko dana prije dovršetka svjetionika. Vozeći se Savudrijskom rivom, posebnu pažnju obratite i na neobičan i za Istru posve netipičan način spremanja barki. Čamci visoko obješeni na posebnim za to pripremljenim drvenim stalcima, posebna su vizualna atrakcija ovog kraja!

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, …) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Blago Umaške rivijere.

Dobro došli na stazu koja će vam otkriti blaga umaške rivijere! Krenite od krajnjeg sjeverozapada istarskog poluotoka – Savudrije i nađite mjesto u kojem su nađeni tragovi ljudskog obitavanja stari čak 11000 godina. Osim što je, zahvaljujući svojem zemljopisnom položaju, postala jedna od najvažnijih antičkih luka sjevernog Jadrana, Savudrija je poznata po jednoj slavnoj pomorskoj bitci 1177. koja se odigrala između Mlečana i flote predvođene Otonom – sinom cara Fridrika Barbarosse, a ovjekovječena je i Tintorettovim kistom. Prošećete li se njome, obavezno uđite u obližnju župnu crkvu Sv. Ivana iz 11.st. obnovljenu u 19.st. sa čijeg će vam se baroknog oltara s platna smiješiti Marija sa sv. Ivanom i Petrom. Proslijedite li dalje stazom, na sljedećoj vas postaji čeka najstariji svjetionik u funkciji na obje jadranske obale! Osim što je poznat kao prvi svjetionik u Europi koji se koristio plinskim osvjetljenjem dobivenim iz kamenog ugljena, Savudrijski svjetionik sagrađen 1818. poznat je i po jednoj tužnoj ljubavnoj priči. Po njoj je Grof Metternich, iako oženjen, ludo zaljubljen u jednu crnku iz ovoga kraja, dao izgraditi upravo ovdje njihovo ljubavno gnijezdo. No, kako to i biva u tužnim ljubavnim epizodama, iako je gradnja svjetionika trajala manje od godine dana, dvoje se zaljubljenih nije ovdje nikada skrasilo budući da je lijepa i zagonetna crnka umrla nekoliko dana prije dovršetka svjetionika.

Ostavite iza sebe tužni svjetionik i krenite dalje stazom preko tri rta: Sipar, Tiola i Katora – sve redom značajnih arheoloških lokaliteta, do Umaga – jednog od vodećih turističkih mjesta Istre. Iako je nastao na prijelazu kasne antike u rani srednji vijek, od arhitekture tog razdoblja u Umagu nije gotovo ništa sačuvano, već današnja povijesna jezgra najglasnije progovara jezikom Venecije. Provozate li se gradom, ušećite u najbolje sačuvani objekt povijesne jezgre ujedno i najstarije zdanje Umaga – najzapadniju gradsku kulu u kojoj je danas smješten muzej. Ljubitelj ste arheologije? – Provjerite postav 2. i 3. kata muzeja i ovdje ćete otkriti zanimljivosti o antičkoj Sepomaji (Sipar) ili pak hidroarheologiji umaškog područja. Nastavite li dalje duž gradskih bedema, naći ćete se pred nedovršenom fasadom župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije i Sv. Pelegrina iz 1760.g. mada arhivski podaci govore o još jednoj starijoj crkvi iz 14.st. s bočnom kapelom posvećenom Sv. Hermagori i Sv. Fortunatu. Obavezno uđite unutra i razgledajte njen barokni oltar, venecijanski triptih furlanskoga majstora iz 14 st., platno uskrslog Krista venecijanskog manirista iz 16.st. i lunetu s prikazom boga oca, djelo još jednog venecijanskog majstora iz 16.st. Posebnu pažnju obratite i na prelijepe orgulje iz 1776. godine, rad Francesca Dazzija koje osim u sakralne svrhe danas odzvanjaju svojim božanskim zvucima na tradicionalnim koncertima u sklopu “Dana orgulja”.

Željni novih senzacija, neposredno uz župnu crkvu, naći ćete javnu gradsku cisternu iz 17.st., a malo dalje prema istoku proći ćete kroz glavna gradska vrata nedaleko kojih se nalazi crkvica Sv. Roka iz 16.st. Sagrađena kao zavjet po završetku epidemije kuge 1507., Sv. Rok ima vrijedan oslikani drveni strop (tzv Tabulat) u čijem centru neće biti teško prepoznati sveca titulara. Nastavite li južnije, stižete do Sv. Pelegrina – crkve na samoj obali mora gdje je prema tradiciji ovaj svetac početkom 4. st. doživio svoje mučeništvo, a još dalje i do Sv. Ivana – naselja u kojem su ljudi nastanjeni u neprekinutom kontinuitetu od prapovijesti (brončano doba) do današnjeg dana. Oplemenjeni spoznajama o kulturnom blagu umaške rivijere eto vas i na samom kraju staze u Lovrečici. Pitoreskno mjesto naseljeno još od antike i nazvano po svetom Lovri, za kraj će vam otkrit i istoimenu crkvu koja ponosno čuva najstarije orgulje u Istri. Izvorno sagrađene 1733. od Gaetana Amigazzija iz Verone za venecijansku crkvu S. Giorgio Maggiore, orgulje su 1867. preseljene u Dajlu, a otamo su 1910. stigle konačno i u ovo samozatajno mjesto koje ih ljubomorno čuva.