Kroz vinorodne brežuljke i idilične pejzaže okolice Vrbovca (Karta 12)

Visinski profil rute

Ova pitoreskna ruta najbrežuljkastijim dijelom vrbovečkog kraja, provesti će vas kroz idilične krajolike i udaljena naselja ovog područja. Rutu započnite u središtu Vrbovca na velikom parkiralištu 1 pokraj galerije. S parkirališta se spustite Ulicom Stjepana Radića prema Zagrebačkoj ulici. Na raskrižju s vrlo prometnom Zagrebačkom ulicom 2 oprezno prijeđite cestu i nastavite ravno Kutenovom ulicom u smjeru sela Cerje. Vozite manje prometnom cesticom kroz polja, te lagano uzbrdo ulazite u Cerje, najuređenije selo vrbovečkog kraja. Selo je puno lijepo uređenih kuća i okućnica, a na električnim stupovima, tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci, vise tegle s cvijećem. Cvijećem su ukrašene i lokalna kapelica, ali i sabirnica mlijeka tzv. mljekara u središtu sela. Nakon Cerja ruta i dalje nastavlja lagano uzbrdo kroz vinograde, između vinskih klijeti s pogledom unazad na Vrbovec i njegova dva prepoznatljiva tornja, onaj župne crkve sv. Vida i vrbovečki vodotoranj. Slijedi lagani spust do Lovrečke Varoši. Mjesto je poznato po lijepoj, kasnobaroknoj crkvi sv. Lovre, koja u svom interijeru čuva jedinstvenu propovjedaonicu u obliku “Jonine ribe” (1780.). Jedina u Hrvatskoj pripada tipu “prirodne propovjedaonice”, koji se javlja u Češkoj i Šleziji. Rad je nepoznatog, možda varaždinskog kipara, dojmljivog, čvrstog stila klesanja. Na Y raskrižju 3 u Lovrečkoj Varoši skrenite lijevo i pokraj groblja nastavite prema sjeveru i Hruškovici. Na 6 km rute nalazite se na T raskrižju u selu Cerik. Lijevo od raskrižja je kapela sv. Valentina i Srca Marijina. Na raskrižju nastavite ravno. Vozite se pitoresknim krajolicima okruženi voćnjacima, livadama i poljima s lijepim pogledima na okolicu.

Plava ruta dalje vodi slabo prometnom cestom kroz sela Hruškovica i Kamenica, a nakon 10.8 km rute dolazite na Y raskrižje 4, gdje skrećete desno u smjeru Preseke. Na raskrižju se nalazi spomenik borcima NOB-a, a lijevo se asfaltirana cesta odvaja za Pogančec. Spomenuto selo nije na plavoj ruti, ali je posebno zanimljivo jer se kao posjed spominje još 1481., a danas selom dominira otmjena, arhitektonski posebno zanimljiva crkva Majke Božje Lauretanske. Ova lijepa crkva u dosta je lošem stanju, a dovršena je 1780. godine kao zavjet vlastelina Antuna pl. Petričevića koji se vratio živ iz Sedmogodišnjeg rata (1756. – 1763.). Nastavite li dalje plavom rutom, ubrzo nakon duže uzbrdice ulazite u općinsko središte, naselje Preseka na 13 km rute. U središtu mjesta je područna škola, lovački dom, gostionica i nekoliko trgovina, a naseljem dominira župna crkva sv. Petra smještena na upečatljivom proplanku. U središtu Preseke na T raskrižju 5 skrenite desno, dok se lijevo odvaja skretanje s rute A kojim, za 7.5 km vožnje u jednom smjeru, možete doći do spoja s biciklističkom rutom sa karte 10 zelinskim krajem i naselja Zrinščina sa starim vuglenicama. Vožnja po skretanju s rute je jako brdovita i nešto napornija. Nakon što ste nastavili po ruti i skrenuli desno, dolazite na strmiji spust gdje je potreban oprez. Dalje nastavite u smjeru Kraljevog Vrha. Prolazite kroz Kraljev Vrh i vozite se lijepom dolinom rječice Velika prema G. Tkalcu. Prije ulaska u G. Tkalec dolazite na lagani uspon uz farmu jelena lopatara, potom vozite po hrptu brijega s lijepim vidicima i nakon 19 km ulazite u Gornji Tkalec s crkvom sv. Marije.

Na T raskrižju u selu nastavite ravno, lijevo se odvaja cesta za Veliki Raven. Nakon G. Tkalca na 19,8 km rute, dolazite na Y raskrižje 6 s prometnom cestom. Ovdje skrenite desno i nastavite 200 m do sljedećeg T raskrižja gdje oprezno skrenite lijevo na sporednu cestu za Novake Ravenske. U Novakima Ravenskim počinje makadam kojim ćete ravno doći u mjesto Zagorci. Na T raskrižju 7 u Zagorcima završava makadam, a ruta dalje nastavlja desno, lagano nizbrdo po asfaltu, prema Repincu. Ovdje su jako lijepi vidici obzirom da ruta prolazi hrptom brijega. Na spustu treba biti oprezniji u vožnji, jer završava na raskrižju s prometnijom cestom prema Gradecu. Na spomenutom T raskrižju 8, 24.3 km rute, skrenite desno i nastavite pokraj poklonca Kraljici mira iz 1916. godine. Ruta dalje vodi kroz Podjales, odakle su lijepi vidici na okolicu, a potom u smjeru Gradeca. Prije ulaska u samo središte Gradeca je T raskrižje 9 na 27.8 km rute. Ovdje skrenite desno nizbrdo u smjeru Malog Brezovca. Svakako svratite do obližnjeg Gradeca kojim dominira župna crkva Ranjenog Isusa (građena od 1768. do 1824., glavni historicistički oltar osmislio je Herman Bollé). Lokalni kafići pogodni su za odmor i okrijepu. Nakon skretanja na T raskrižju započinje spust u Mali Brezovec.

Na 29.4 km rute, nastavite vožnju po makadamskoj cesti uz korito potoka. Makadam završava u mjestu Gostović na T raskrižju 10 s prometnom cestom, 30.9 km rute. Na raskrižju skrenite lijevo i oprezno nastavite vožnju po glavnoj cesti Vrbovec – Križevci. Nakon 400 m, dolazite do sljedećeg T raskrižja 11. Nastavite li glavnom cestom pred vama je dvorac Lovrečina Grad (zatvoren za posjetitelje, poznat od 1540., dograđivan sredinom 19. st.). Na raskrižju 11 stoga nastavite ravno sporednom cestom uz livade i polja kroz naselje Kućari. Nakon 33.1 km rute, ponovo ste na T raskrižju s prometnom cestom. Na raskrižju skrenite lijevo i oprezno vozite cestom 400 m do sljedećeg T raskrižja 12 gdje s glavne prometnice skrenite desno na nešto užu, ali manje prometnu cesticu za Lovrečku Varoš. Pred vama je kratki uspon do L. Varoši, a u samoj Lovrečkoj Varoši spojit ćete se s dijelom rute kojim ste već prošli vozeći plavu rutu. Lagano nizbrdo uz vinograde i vinske klijeti, te kroz selo Cerje, sada već puni dojmova s ove prelijepe biciklističke rute najbrežuljkastijim, zaista idiličnim predjelima vrbovečke okolice, vratite se natrag u središte Vrbovca. Popijte kavicu u jednom od zgodnih vrbovečkih kafića razmišljajući o nekoj od znamenitih vrbovečkih osoba, spisateljici i novinarki Mariji Jurić Zagorki ili možda velikom hrvatskom banu Petru Zrinskom i Zrinsko-frankopanskoj uroti i smaknuću u Bečkom Novom Mjestu.

Ova ruta nastala je kao dio projekta organizacije biciklističke mreže Zagrebačke županije koji vodi turistički ured Turističke zajednice Zagrebačke županije. Uz ovaj opis preporučamo koristiti tiskanu kartu formata 1:60 000 kako bi se što lakše snašli u prostoru. Tiskana karta dostupna je u turističkom uredu Turističke zajednice Zagrebačke županije, Preradovićeva 42, Zagreb, uredovno vrijeme pon-pet 08:00-16:00, www.tzzz.hr.

Tehnički opis rute

  1. Početak rute na parkiralištu u centru Vrbovca pokraj Galerije Vrbovec. Skretanje s rute B u dužini 1.7 km u jednom smjeru vodi vas do Željezničkog kolodvora Vrbovec.
  2. Oprez! Raskrižje Ulice Stjepana Radića, Zagrebačke i Kutenove ulice. Na raskrižju nastavite ravno u smjeru Cerja.
  3. Oprez! Y raskrižje na kraju spusta u Lovrečkoj Varoši, skrenite oštro lijevo. Prilagodite brzinu uvjetima na cesti.
  4. Oprez! Raskrižje s prometnijom cestom. Na raskrižju skrenite desno u smjeru Preseke.
  5. Preseka. T raskrižje, skrenite desno. Lijevo se odvaja skretanje s rute a , koje vodi do biciklis­tičke rute na karti 10 zelinskim krajem – vuglenice u Zrinščini (7.5 km u jednom smjeru).
  6. Oprez! Raskrižje s prometnom cestom. Nastavite ravno cestom u dužini od 200 m do sljedećeg raskrižja gdje skrenite lijevo za Novake Ravenske. Oprez prilikom skretanja lijevo.
  7. T raskrižje, skrenite desno.
  8. Oprez! T raskrižje nakon nizbrdice, brzinu prilagodite uvjetima na cesti! Na raskrižju skrenite desno.
  9. T raskrižje, skrenite desno u smjeru Malog Brezovca.
  10. Oprez! Raskrižje s prometnom cestom Vrbovec – Križevci, skrenite lijevo.
  11. Oprez! T raskrižje, s glavne ceste koja nastavlja desno, odvojite se ravno po sporednoj cesti kroz Kućare.
  12. T raskrižje, skrenite desno prema Lovrečkoj Varoši i nastavite užom cestom lagano uzbrdo.

Kulturno-povijesne, etnološke i prirodne vrijednosti

  • Župna crkva sv. Vida, Vrbovec – Crkvom dominira barokni oltar Sv. Vida. Bečki slikar, litograf i restaurator Josef Ritter von Hempel (1800.), koji se nastanio u Vrbovcu 1859. godine, donio je sa sobom iznimno vrijedne slike i rezbarene oltare tirolskih majstora koje je darovao crkvi. Kasnije tijekom popravka crkve, zbog nedostatka novca, župnik Valdec je te oltare i slike predao zagrebačkim muzejima, Muzeju za umjetnost i obrt te Strossmayerovoj galeriji, u zamjenu za popravak crkve. Župna crkva bila je izgrađena vjerojatno još u 14. st., ali je teško stradala 1591. godine u turskom napadu kad je osvojen i spaljen grad Vrbovec. Temeljito je obnovljena u 17. st. da bi 1754. godine ponovno stradala u požaru. Današnji oblik dobila je obnovom u 18. st. kada je barokizirana, a od stare crkve ostao je tek gotički tlocrt. Uz crkvu se uzdiže vrlo visok toranj koji je u prošlosti imao stratešku ulogu osmatračnice. Kontakt: Župni ured Vrbovec, tel. 01 2791 226.
  • Kula Petra Zrinskog, Vrbovec – Kula Zrinski, ostatak je starog vrbovečkog kaštela obitelji Zrinski sagrađenog za obranu od Turaka nakon 1528. godine. Burna povijest ovog kraja očituje se u promjenama brojnih vlasnika kaštela: obitelji Erdody, Zrinski, Patačići i dr. Danas je od dvorca ostala samo valjkasta kula, koja je i u doba kad je podignuta bila više simbol moći, nego što je služila u obrambene svrhe. U Vrbovcu je 1621. godine rođen veliki domoljub, hrvatski ban Petar Zrinski. Kula smještena u glavnom gradskom parku simbol je grada i detalj gradskog grba.
  • Dvorac Lovrečina Grad, Kućari – Na svom su ga posjedu podigli gregorijanci, da bi kasnije često mijenjao vlasnike. Srednjovjekovna nizinska utvrda, opasana jarkom prvi put se spominje u povijesnim dokumentima 1540. godine. Grad je prvobitno bio trokrilni, s valjkastim kulama na uglovima, od čega je danas ostao jedan trokut s dvije valjkaste kule. Dograđivan je sredinom 19. st. kad dobiva historicistička obilježja. U vlasništvu je časnih Sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, koje su u novije vrijeme dvorac i posjed ustupile na korištenje zajednici Cenacolo, komuni liječenih ovisnika. Kontakt: Turistički ured TZG Vrbovca, tel. 01 2791 661
  • Crkva sv. Lovre, Lovrečka Varoš – spominje se u popisu župa 1334. godine. Crkva je bila znatnih dimenzija i na lijepom položaju, ali je stradala u vrijeme turskih osvajanja. Kasnija građevina skromnije je veličine, jednobrodna i stilski pripada vremenu kasnog baroka. Pred ulazom u crkvu postavljen je par slobodnostojećih kipova svetaca, što je kod nas rijetka pojava. Posebnost u ovoj crkvi je jedinstvena propovjedaonica u obliku "Jonine ribe" (1780.), što je u nas ikonografski osamljen motiv koji se susreće još u Češkoj i Šleziji. Rad je to nepoznatog kipara, ali dojmljivog i čvrstog stila klesanja. Kontakt: Župni ured Lovrečka Varoš, tel. 01 2726 533.
  • Župna crkva sv. Margarete, Dubrava – U Dubravi još od 12. st. postoji župa, u sastavu koje je u početku bilo i područje Ivanića. Zahvaljujući čestoj biskupovoj prisutnosti, jer je pripadala biskupskom vlastelinstvu, pretvorila se u važan crkveni centar. Crkva je bila lijepa kasnogotička crkva, ali je teško stradala 1552. godine u turskim osvajanjima kad je uništeno i mjesto Dubrava. Obnovljena je krajem 16. st. Crkva je više puta pregrađivana i proširivana. Današnji je izgled s nadsvođenim svetištem i glavnim brodom dobila 1758. – 1765. godine. Unutrašnjost crkve odiše skladnom ljepotom oltara i crkvenog inventara. Kontakt: Župni ured Dubrava, tel. 01 2725 218.
  • Župna crkva Ranjenog Isusa, Gradec – Naselje Gradec se u povijesnim dokumentima spominje 1292. godine, a kapela Sv. Petra već 1325. godine, 1334. godine uzdignuta je na status župe. Razlog tome je što nakon turskog osvajanja Dubrave 1552. godine zagrebački biskup svoje sjedište prenosi u Gradec. Stara župna crkva Sv. Petra nalazila se u biskupovom kaštelu, pa nije bila većih dimenzija. Kako se povećavao broj žitelja u Gradecu, podignuta je nova, veća crkva posvećena Ranjenom Isusu, čiju su dugu izgradnju (1768. – 1824.) pomagali zagrebački biskupi. Glavni historicistički oltar osmislio je Herman Bollé. Nakon što su stara zvona pretopljena za ratne potrebe 1917. godine, crkva je u razdoblju od 1925. do 1927. godine dobila tri nova zvona, kojima su kumovali prvaci HSS-a dr. Vladko Maček, dr. Juraj Krnjević i dr. Rudolf Horvat čija je supruga Jeliseva, predsjednica uglednog i djelatnog društva "Hrvatska žena", bila rodom iz Gradeca. Kontakt: Župni ured Gradec, tel. 01 2797 155.
  • Etnografska zbirka Sv. Ivan Žabno, osnovana 1975. g. kao muzejska zbirka. Stalni postav u zgradi općine. Posjet isključivo uz najavu. Voditelj: Antun Toni Šramek, tel. 048 851 055 i 048 211 010 (Općina Sv. I. Žabno).

Smještaj, ugostiteljska ponuda i sport i rekreacija

  • Hotel i restoran Bunčić–Vrbovec, Zagrebačka 4, tel. 01 2728 744, www.buncic.hr
  • Motel i restoran Marina, M.Gupca 36, Vrbovec, tel. 01 2791 502, www.motel-marina.com
  • Eko imanje Zrno, Habjanovac 45, Dubrava, tel. 01 2728 173, www.bio-zrno.hr (Od 1988. g. na površini od 12 ha uzgoj poljoprivrednih kultura bez uporabe mineralnih gnojiva i pesticida. Uz zdravu hranu i ponuda edukativnih programa, rekreacija i smještaj.
  • Lovačka kuća Česma (obitelj Mešić), Kabal bb, Kabal – Farkaševac, ponuda: priroda i lov, smještaj (6 dvokrevetnih soba), tel. 01 2727 024, T/f: 01 2312 685, vmesic@inet.hr
  • Restoran Galerija, Brdo 4, Vrbovec tel. 01 2791 058, www.restoran-galerija.com
  • Pizzeria Amigo, Brdo bb, Vrbovec, tel. 01 2792 514, radi vikendom
  • Slastičarnica Dinamo, Trg P. Zrinskog 6, Vrbovec, tel. 01 2793 168
  • Biciklistički klub Vrbovec, Zleninska 11, tel. 01 2791 036, 098 829 088 (Darko Vadlja), darko_vadlja@msn.com
  • Konjički klub Vrbovec, Konak 26, Konak, tel. 01 2796 130
  • Lov (oko 11 lovačkih društava gotovo svako ima lovački dom, dok su u Vrbovcu i Gradecu i streljane glinenih golubova)
  • Ribolov (jezero Bajer – šrd Amur, tel. 01 2793 141, 091 251 1540; jezero Črnec – šrd Črnec, tel. 01 2750 208, 098 659 796; umjetno jezero Fuka – šrd Šaran, tel. 01 2790 173, 091 578 5928; kanal Lonja – Glogovnica – šrd Štuka, tel. 01 2792 366; šrd Vukšinec, tel. 01 2725 575, 091 506 2826)

Servisne informacije

Vrbovec
  • Turistička zajednica grada Vrbovca, Trg P. Zrinskog 7a, tel./fax: 01 2791 661, tzvrbovec@tzzz.hr; www.vrbovec.hr
  • Poglavarstvo grada Vrbovca, Trg P. Zrinskog 9, tel. 01 2791 122, www.vrbovec.hr (Dan grada: 15. lipanj sv. Vid)
  • Pučko otvoreno učilište Vrbovec, Kolodvorska 1, tel. 01 2791 115, www.pou-vrbovec.hr
  • Šumarija Vrbovec – Uprava šuma Bjelovar, Kolodvorska 26, tel. 01 2791 127, http://vrbovec.hrsume.hr (upravlja Varoškim lugom – posebnim zoološkim rezervatom gdje je i "Staza prijateljstva s prirodom" i rezervatima šumske vegetacije Česma (zaštićeno od 1982.), Novakuša (također od 1982.) i šumski odsjek Varoškog luga (od 1988.)
  • Dom zdravlja, 7. svibnja 14, tel. 01 2791 048, Hitna pomoć: 01 2793 004 ili 94
  • Ljekarna Coner, Trg P. Zrinskog 10, tel. 01 2791 772, 091 1211 225, radi vikendom
  • Policijska postaja Vrbovec, Zagrebačka 1, tel. 01 2791 124
  • Autobusni kolodvor Vrbovec, Bubanj bb, tel. 01 2791 326
  • Željeznički kolodvor Vrbovec, Kolodvorska bb, tel. 01 2791 501, www.hznet.hr
  • Parkirališta – u središtu grada iza Gradske knjižnice i Zagrebačke banke je veliko parkiralište. Parkirališnog prostora ima i u Ul. poginulih branitelja, u kojoj je i Tržnica. Parkiranje se ne naplaćuje. Manjih problema s parkiranjem može biti utorkom (sajmeni dan).
  • Benzinska postaja INA, Zagrebačka 2, Vrbovec, tel. 01 2791 010
  • Benzinska postaja i vulkanizer KOS, Luka, tel. 01 2727 483, www.kos-doo.hr
  • Benzinska postaja Akord Dubrava d.o.o., Greda 12, Greda, tel. 01 2724 904
  • Bankomati: - Zagrebačka banka (Trg Petra Zrinskog 8 i Hotel Bunčić, Zagrebačka 4)
    • Privredna banka (Trg Petra Zrinskog 10)
    • Raiffeisen Bank (Autobusni kolodvor, Bubanj 27)
    • Hrvatska poštanska banka (Brdo 3 – Zgrada FINA-e)
    • Erste&Steiermerkische Bank d.d. (Zagrebačka 146 – robna kuća "Pevec")
Dubrava
  • Općina Dubrava, tel. 01 2725 821, opcina.dubrava@zg.t-com.hr (Dan općine: 10. lipanj sv. Margareta)
  • Vulkanizer i autopraonica Silađin, Strossmayerova 16a, tel. 01 2725 633
  • Letjelište Zvekovac, Aero klub Dubrava, mob. 098 640 290 (g. Stjepan Požgaj)
  • Autobusni kolodvor Dubrava, A. Starčevića, tel. 01 2725 950
  • "Štagalj" Kostanj, gđa. Mirjana Bobanac Sačer, organizacija kulturnih događanja: predstava, koncerata, izložbi, večeri poezije i druženja, tel. 01 2725 757
  • Restoran Dubrava, Trg slobode 19, tel. 01 2725 501, radi i vikendom
  • Caffe bar "Klub D", Ulica Braće Radića 2, Dubrava, tel. 01 2726 303, radi vikendom
  • Streljačko društvo Dubrava, obitelj Pereglin, Radnička 132, www.crossbow-croatia.hr/sd_dubrava
Gradec
  • Općina Gradec, tel. 01 2797 390 (Dan općine: 14. rujna Uzvišenje sv. Križa)
  • Benzinska postaja i vulkanizer KOS, Gradec, tel. 01 2797 440
Farkaševac
  • Općina Farkaševac, tel. 01 2727 003 (Dan općine: 15. srpanj Rastanak sv. Apostola)
Preseka
  • Općina Preseka, tel. 01 2724 768 (Dan općine: 29. lipanj sv. Petar i Pavao)
Rakovec
  • Općina Rakovec, Rakovec 54, T/f: 01 2798 005, 2798 009, www.rakovec.hr (Dan općine: 15. svibanj, povijesni datum)
Sveti Ivan Žabno
  • Općina Sv. I. Žabno, Trg K. Lukaša 11, tel. 048 211 010, fax. 048 211 031 (etnografska zbirka) ili voditelj Antun Toni Šramek, tel. 048 851 055
  • Benzinska postaja INA, Braće Radić 2, Sveti Ivan Žabno (na ruti), tel. 048 851 033

2 Opažanja za “ Kroz vinorodne brežuljke i idilične pejzaže okolice Vrbovca (Karta 12) ”

  1. Marko Ostojčić on 19.10.2011. at 10:37

    Isprobano 08.10.2011.g.
    Ruta je fenomenalna, malo je jutrom bilo hladno (+4°C), ali kada se zagriješ..milina! Pazite samo da se zafrknite kao ja pa dospijete u Šelovec..van rute..a opet, lijepo je mjestašce i ima malenu kapelicu pa se možete provozati do tamo.. ;)

  2. Robert Rigo (admin) on 19.10.2011. at 17:51

    Baš nam je drago da ste uživali. Taj je kraj doista poseban u jesen, ali i u proljeće:)

Pošalji komentar, opažanje ili bilo što :-)

Podaci o ruti

  • Start: Vrbovec
  • Cilj: Vrbovec
  • Dužina: 38 km
  • Ukupni uspon: 390 m
  • Najviša točka: 270 m
  • Vrijeme vožnje: 3 h
  • Težinski faktor: 2/5
  • Podloga: asfalt, makadam
  • Odmorišta: Preseka, Podjales, Gradec
  • Napomena: Ruta nije označena signalizacijom za bicikliste.
  • Autor(i): Lidija Mišćin i Robert Rigo
  • Objavljeno: Kolovoz 2008. / rev. 0
Pedala | Sva prava pridržana © 2012 Ručni rad iz Hrvatske | Pedaliramo od 2001., pa sve do danas :-) | Pogoni: RUTE na WordPress
RSS | Uvjeti korištenja | Impressum