Vidikovcima i gustim šumama do doline rijeke Glogovnice (Karta 12)
Ova uzbudljiva biciklistička ruta započinje u centru mjesta Gradec 1 na parkiralištu ispred općinske zgrade, trgovine i dva kafića, pogodna za planiranje vožnje i okrijepu. Gradec ima idiličnu poziciju na hrptu brijega koji se na istok lagano spušta u prostranu dolinu rijeke Glogovnice. Ova rijeka, baš kao i guste šume, obilježava kraj. Gradec je kao i općina Dubrava, kroz povijest bio sigurna biskupska utvrda. Spominje se oko 1552., kada je biskup ovamo prenio sjedište iz Dubrave koju su Turci iste godine osvojili
Nakon utvrde, Gradec prerasta u biskupski dvor kao središte gradečkog vlastelinstva, a 1821. biskup Maksimilijan Vrhovac gradi ovdje novi dvor koji je više odgovarao njegovom profinjenom ukusu (današnja zgrada škole). Godine 1870. kroz Gradec je prošla željeznica. Nekadašnja mala crkva sv. Petra zamijenjena je novom, većom, kasnobaroknom crkvom građenom od 1768. do 1824., koja i danas svojim vitkim tornjem dominira središtem mjesta i okolicom, a posvećena je Ranjenom Isusu. Interijerom crkve dominira pak historicistički oltar djelo Hermana Bolléa. Općina Gradec danas ima oko 4.000 stanovnika u 20 naselja. Iz Gradeca krenite cestom u smjeru sjevera prema Podjalesi i Repincu. Nakon 3.1 km rute, na Y raskrižju s kapelom skrenite desno, lagano nizbrdo i vozite kroz Repinec sve do T raskrižja 2, 4.9 km rute. Nakon pilane desno uz cestu, kod betonske ograde kuće s dva bora, skrenite desno prema željezničkoj postaji Repinec. Oprezno prijeđite željezničku prugu i nastavite desno makadamskom cestom. Oprez, jer odmah nakon prijelaza na livadi 3 započinje zasigurno najinteresantniji i pomalo avanturistički dio rute – vožnja tzv. nogostupom kroz polje i šumu u dužini od oko 2 km sve do Buzadovca.
Nogostup koristi lokalno stanovništvo za dolazak na vlak u Repinec. Potreban je oprez jer je nogostup nešto uži i mjestimično sklizak. Prijeći ćete i dva mostića preko rječica Koruška i Glogovnica. Nakon 7.2 km rute izlazite ponovo na cestu, a nogostup možete koristiti još jednom i za povratni dio rute, iako postoji i alternativa za povratak skretanjem s rute C . Na asfaltnoj cesti u Buzadovcu 4 skrenite desno u smjeru Cugovca. Ruta nastavlja slabo prometnom asfaltnom cestom kroz Tučenik, Salajce i Lubenu. Nakon 11.2 km rute oprez jer dolazite na prometno raskrižje 5 u Cugovcu. Prijeđite prometnu cestu i nastavite ravno. Na raskrižju su caffe bar i trgovina “Phoenix”, pogodni za odmor i okrijepu. Nastavite vožnju rutom lagano uzbrdo do Y raskrižja gdje skrenite lijevo i vozite u smjeru umjetnog jezera i naselja Fuka. Na 13.6 km rute na ribnjaku ste Fuka. Drveni most na Glogovnici – na nogostupuNakon jezera cesta se uspinje i prolazi uz zgradu šumarije i malu, zgodnu kapelicu. Na 15.8 km rute i sljedećem Y raskrižju 6 skrenite lijevo po užoj, ali vrlo pitoresknoj cesti kroz šumu Brezik u smjeru Habjanovca. Putem prolazite uz jedan lovački dom, a potom i uz poznato Eko-imanje “Zrno” u idiličnom selu Habjanovcu broj 45, lijevo uz cestu. “Zrno” je poznato po uzgoju organske i ekološke hrane kojom se gđa. Zlata Nanić i suradnici, ovdje na 12 ha, bave već punih 20 godina, od 1988. Zaustavite se, interesantno je i prikladno za odmor i okrijepu, a i naučiti ponešto novo.
Nakon 19.7 km rute dolazite na raskrižje 7 u šumi Bukovac. Na raskrižju vas smeđa ruta vodi lijevo, dok ravno put vodi dalje po zelenoj ruti prema G. Vukšincu. Nastavite vožnju asfaltnom cestom uz ograđeno lovište gdje se katkada, ako je jako mirno i tiho, mogu ugledati i divlje svinje. Uskoro ulazite u Novu Kapelu, rodno mjesto pok. hrvatskog motociklista Vilka Severa (1928. – 2003.). Ovaj višestruki prvak Jugoslavije u cestovnom motociklizmu i konstruktor i proizvođač motora klase 80 kubika, za uspomenu je ostavio privatni Moto muzej Sever, kraj kojeg prolazite. Na glavnom raskrižju skrenite desno u smjeru Stare Kapele, dok cesta ravno nastavlja prema Hagnju. Nakon 23.6 km rute dolazite na T raskrižje 8, gdje na nepreglednom zavoju oprezno skrenite lijevo u Staru Kapelu. Ulaskom u Staru Kapelu na T raskrižju 9 pokraj kapele Uznesenja B. D. Marije i biste dr. Vladku Mačeku nastavite lijevo. Središtem mjesta proći ćete između redova obiteljskih kuća i uz polikliniku Paracelzius. Cesta vas vodi uz rub šume Lješćak, a na 26 km rute počinje uređen poljski put kojim, u dužini 1.4 km nastavite vožnju kroz polja sve do T raskrižja s cestom Haganj – Žabnica. Skrenite desno u smjeru Žabnice. Ubrzo potom dolazite na sljedeće T raskrižje 10, gdje skrenite lijevo u smjeru Sveti Ivan Žabno. Uz raskrižje je i nogometno igralište. Nastavite uskom i mirnom asfaltnom cestom koja uskoro prelazi u makadam. Cestom ispod pruge nakon kraćeg uspona ulazite u središte općine Sveti Ivan Žabno. Nakon 31.8 km rute u središtu ste Sv. I. Žabnog 11 pogodnog za zaustavljanje i odmor i okrijepu. Lijepa župna crkva sv. Ivana Krstitelja i etnografska zbirka mogu vas zadržati još koji trenutak u razgledu općine. Nakon predaha nastavite u smjeru zapada glavom cestom. Nakon 300 m je Y raskrižje na kojem se nalazi pizzerija Sax, ovdje skrenite desno.
Ubrzo ulazite u Predavec Križevački i na T raskrižju 12 skrenite desno u smjeru Brezovljana. U Brezovljanima prolazite pokraj kapele Gospe Fatimske i nakon 36.2 km rute dolazite do željezničke pruge, oprezno je prijeđite i nastavite u smjeru Poljane Križevačke. Ubrzo započinje makadam kojim dolazite do Y raskrižja 13, 38.4 km rute, gdje skrenite lijevo prema Buzadovcu. Desno se odvaja asfaltna cesta prema Poljani Križevačkoj i skretanje s rute C dugačko 5 km, koje će vas u povratnom dijelu smeđe rute provesti kroz polja i poljske putove, za kišnih dana blatnjave i natopljene vodom, te kružno dovesti do Repinca. Kao stvoreno za malu avanturu! (Opis skretanja C: Nastavite cestom ravno prema Poljani Križevačkoj, skrenite lijevo kroz selo, do kraja sela, gdje počinje poljski put, najprije po livadi, zatim preko mosta na Glogovnici, pa kroz šumu, potom desno do podvožnjaka ispod pruge i ponovo na asfaltnu cestu paralelnu s prugom, gdje nastavite lijevo za Festinec i Repinec). Ukoliko ste na raskrižju skrenuli lijevo, nastavite asfaltnom cestom hrptom brežuljka s kojeg se pružaju lijepi pogledi. Ubrzo ulazite u Buzadovac i prolazite uz kapelu sv. Nikole iz 1928., izgrađenu na temeljima stare kapele iz 1678.
U Buzadovcu za povratak ponovo potražite lokalno prozvani nogostup, koji će Vas odvesti u Repinec. Ulaz na nogostup nalazi se na samom izlasku iz Buzadovca pokraj kuće s kućnim brojem Buzadovac 14 . Nakon uzbudljive vožnje do Repinca 2 pratite rutu po kojoj ste započeli vožnju sve do Gradeca, gdje ova sadržajna i lijepa ruta završava.
Tehnički opis rute
- Početak rute na parkiralištu u središtu Gradeca.
- T raskrižje, skrenite desno uz betonsku ogradu s dva bora prema željezničkoj postaji Repinec.
- Početak tzv. nogostupa, uskog, popločenog puteljka s dva mostića preko rječica Koruške i Glogovnice kroz polje i šumu. Ulaz na nogostup je točno preko puta željezničke postaje Repinec na livadi.
- Kraj nogostupa. T raskrižje u Buzadovcu, skrenite desno prema Tučeniku.
- Oprez! Raskrižje s prometnom cestom, nastavite ravno preko raskrižja.
- Y raskrižje, skrenite lijevo i nastavite u smjeru Habjanovca.
- Oprez! Raskrižje s prometnijom cestom, skrenite lijevo u smjeru Nove Kapele.
- Oprez! T raskrižje skrenite lijevo. Na raskrižju treba biti oprezan radi njegove nepreglednosti pri skretanju ulijevo.
- T raskrižje, skrenite lijevo. Na raskrižju je spomen bista dr. Vladka Mačeka.
- T raskrižje, skrenite lijevo u smjeru Sveti Ivan Žabno. Pored raskrižja je nogometno igralište.
- Oprez! T raskrižje s prometnijom cestom u Svetom Ivanu Žabnom, skrenite lijevo.
- T raskrižje u Predavcu Križevačkom, skrenite desno u smjeru Brezovljana.
- Y raskrižje, skrenite lijevo prema jugu i Buzadovcu. Skretanje s rute C , u dužini 5 km, vodi vas kombinacijom asfaltne podloge i poljskog puta na Pokasin i preko Festinca do Gradeca.
Kulturno-povijesne, etnološke i prirodne vrijednosti
- Župna crkva sv. Vida, Vrbovec – Crkvom dominira barokni oltar Sv. Vida. Bečki slikar, litograf i restaurator Josef Ritter von Hempel (1800.), koji se nastanio u Vrbovcu 1859. godine, donio je sa sobom iznimno vrijedne slike i rezbarene oltare tirolskih majstora koje je darovao crkvi. Kasnije tijekom popravka crkve, zbog nedostatka novca, župnik Valdec je te oltare i slike predao zagrebačkim muzejima, Muzeju za umjetnost i obrt te Strossmayerovoj galeriji, u zamjenu za popravak crkve. Župna crkva bila je izgrađena vjerojatno još u 14. st., ali je teško stradala 1591. godine u turskom napadu kad je osvojen i spaljen grad Vrbovec. Temeljito je obnovljena u 17. st. da bi 1754. godine ponovno stradala u požaru. Današnji oblik dobila je obnovom u 18. st. kada je barokizirana, a od stare crkve ostao je tek gotički tlocrt. Uz crkvu se uzdiže vrlo visok toranj koji je u prošlosti imao stratešku ulogu osmatračnice. Kontakt: Župni ured Vrbovec, tel. 01 2791 226.
- Kula Petra Zrinskog, Vrbovec – Kula Zrinski, ostatak je starog vrbovečkog kaštela obitelji Zrinski sagrađenog za obranu od Turaka nakon 1528. godine. Burna povijest ovog kraja očituje se u promjenama brojnih vlasnika kaštela: obitelji Erdody, Zrinski, Patačići i dr. Danas je od dvorca ostala samo valjkasta kula, koja je i u doba kad je podignuta bila više simbol moći, nego što je služila u obrambene svrhe. U Vrbovcu je 1621. godine rođen veliki domoljub, hrvatski ban Petar Zrinski. Kula smještena u glavnom gradskom parku simbol je grada i detalj gradskog grba.
- Dvorac Lovrečina Grad, Kućari – Na svom su ga posjedu podigli gregorijanci, da bi kasnije često mijenjao vlasnike. Srednjovjekovna nizinska utvrda, opasana jarkom prvi put se spominje u povijesnim dokumentima 1540. godine. Grad je prvobitno bio trokrilni, s valjkastim kulama na uglovima, od čega je danas ostao jedan trokut s dvije valjkaste kule. Dograđivan je sredinom 19. st. kad dobiva historicistička obilježja. U vlasništvu je časnih Sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, koje su u novije vrijeme dvorac i posjed ustupile na korištenje zajednici Cenacolo, komuni liječenih ovisnika. Kontakt: Turistički ured TZG Vrbovca, tel. 01 2791 661
- Crkva sv. Lovre, Lovrečka Varoš – spominje se u popisu župa 1334. godine. Crkva je bila znatnih dimenzija i na lijepom položaju, ali je stradala u vrijeme turskih osvajanja. Kasnija građevina skromnije je veličine, jednobrodna i stilski pripada vremenu kasnog baroka. Pred ulazom u crkvu postavljen je par slobodnostojećih kipova svetaca, što je kod nas rijetka pojava. Posebnost u ovoj crkvi je jedinstvena propovjedaonica u obliku "Jonine ribe" (1780.), što je u nas ikonografski osamljen motiv koji se susreće još u Češkoj i Šleziji. Rad je to nepoznatog kipara, ali dojmljivog i čvrstog stila klesanja. Kontakt: Župni ured Lovrečka Varoš, tel. 01 2726 533.
- Župna crkva sv. Margarete, Dubrava – U Dubravi još od 12. st. postoji župa, u sastavu koje je u početku bilo i područje Ivanića. Zahvaljujući čestoj biskupovoj prisutnosti, jer je pripadala biskupskom vlastelinstvu, pretvorila se u važan crkveni centar. Crkva je bila lijepa kasnogotička crkva, ali je teško stradala 1552. godine u turskim osvajanjima kad je uništeno i mjesto Dubrava. Obnovljena je krajem 16. st. Crkva je više puta pregrađivana i proširivana. Današnji je izgled s nadsvođenim svetištem i glavnim brodom dobila 1758. – 1765. godine. Unutrašnjost crkve odiše skladnom ljepotom oltara i crkvenog inventara. Kontakt: Župni ured Dubrava, tel. 01 2725 218.
- Župna crkva Ranjenog Isusa, Gradec – Naselje Gradec se u povijesnim dokumentima spominje 1292. godine, a kapela Sv. Petra već 1325. godine, 1334. godine uzdignuta je na status župe. Razlog tome je što nakon turskog osvajanja Dubrave 1552. godine zagrebački biskup svoje sjedište prenosi u Gradec. Stara župna crkva Sv. Petra nalazila se u biskupovom kaštelu, pa nije bila većih dimenzija. Kako se povećavao broj žitelja u Gradecu, podignuta je nova, veća crkva posvećena Ranjenom Isusu, čiju su dugu izgradnju (1768. – 1824.) pomagali zagrebački biskupi. Glavni historicistički oltar osmislio je Herman Bollé. Nakon što su stara zvona pretopljena za ratne potrebe 1917. godine, crkva je u razdoblju od 1925. do 1927. godine dobila tri nova zvona, kojima su kumovali prvaci HSS-a dr. Vladko Maček, dr. Juraj Krnjević i dr. Rudolf Horvat čija je supruga Jeliseva, predsjednica uglednog i djelatnog društva "Hrvatska žena", bila rodom iz Gradeca. Kontakt: Župni ured Gradec, tel. 01 2797 155.
- Etnografska zbirka Sv. Ivan Žabno, osnovana 1975. g. kao muzejska zbirka. Stalni postav u zgradi općine. Posjet isključivo uz najavu. Voditelj: Antun Toni Šramek, tel. 048 851 055 i 048 211 010 (Općina Sv. I. Žabno).
Smještaj, ugostiteljska ponuda i sport i rekreacija
- Hotel i restoran Bunčić–Vrbovec, Zagrebačka 4, tel. 01 2728 744, www.buncic.hr
- Motel i restoran Marina, M.Gupca 36, Vrbovec, tel. 01 2791 502, www.motel-marina.com
- Eko imanje Zrno, Habjanovac 45, Dubrava, tel. 01 2728 173, www.bio-zrno.hr (Od 1988. g. na površini od 12 ha uzgoj poljoprivrednih kultura bez uporabe mineralnih gnojiva i pesticida. Uz zdravu hranu i ponuda edukativnih programa, rekreacija i smještaj.
- Lovačka kuća Česma (obitelj Mešić), Kabal bb, Kabal – Farkaševac, ponuda: priroda i lov, smještaj (6 dvokrevetnih soba), tel. 01 2727 024, T/f: 01 2312 685, vmesic@inet.hr
- Restoran Galerija, Brdo 4, Vrbovec tel. 01 2791 058, www.restoran-galerija.com
- Pizzeria Amigo, Brdo bb, Vrbovec, tel. 01 2792 514, radi vikendom
- Slastičarnica Dinamo, Trg P. Zrinskog 6, Vrbovec, tel. 01 2793 168
- Biciklistički klub Vrbovec, Zleninska 11, tel. 01 2791 036, 098 829 088 (Darko Vadlja), darko_vadlja@msn.com
- Konjički klub Vrbovec, Konak 26, Konak, tel. 01 2796 130
- Lov (oko 11 lovačkih društava gotovo svako ima lovački dom, dok su u Vrbovcu i Gradecu i streljane glinenih golubova)
- Ribolov (jezero Bajer – šrd Amur, tel. 01 2793 141, 091 251 1540; jezero Črnec – šrd Črnec, tel. 01 2750 208, 098 659 796; umjetno jezero Fuka – šrd Šaran, tel. 01 2790 173, 091 578 5928; kanal Lonja – Glogovnica – šrd Štuka, tel. 01 2792 366; šrd Vukšinec, tel. 01 2725 575, 091 506 2826)
Servisne informacije
Vrbovec
- Turistička zajednica grada Vrbovca, Trg P. Zrinskog 7a, tel./fax: 01 2791 661, tzvrbovec@tzzz.hr; www.vrbovec.hr
- Poglavarstvo grada Vrbovca, Trg P. Zrinskog 9, tel. 01 2791 122, www.vrbovec.hr (Dan grada: 15. lipanj sv. Vid)
- Pučko otvoreno učilište Vrbovec, Kolodvorska 1, tel. 01 2791 115, www.pou-vrbovec.hr
- Šumarija Vrbovec – Uprava šuma Bjelovar, Kolodvorska 26, tel. 01 2791 127, http://vrbovec.hrsume.hr (upravlja Varoškim lugom – posebnim zoološkim rezervatom gdje je i "Staza prijateljstva s prirodom" i rezervatima šumske vegetacije Česma (zaštićeno od 1982.), Novakuša (također od 1982.) i šumski odsjek Varoškog luga (od 1988.)
- Dom zdravlja, 7. svibnja 14, tel. 01 2791 048, Hitna pomoć: 01 2793 004 ili 94
- Ljekarna Coner, Trg P. Zrinskog 10, tel. 01 2791 772, 091 1211 225, radi vikendom
- Policijska postaja Vrbovec, Zagrebačka 1, tel. 01 2791 124
- Autobusni kolodvor Vrbovec, Bubanj bb, tel. 01 2791 326
- Željeznički kolodvor Vrbovec, Kolodvorska bb, tel. 01 2791 501, www.hznet.hr
- Parkirališta – u središtu grada iza Gradske knjižnice i Zagrebačke banke je veliko parkiralište. Parkirališnog prostora ima i u Ul. poginulih branitelja, u kojoj je i Tržnica. Parkiranje se ne naplaćuje. Manjih problema s parkiranjem može biti utorkom (sajmeni dan).
- Benzinska postaja INA, Zagrebačka 2, Vrbovec, tel. 01 2791 010
- Benzinska postaja i vulkanizer KOS, Luka, tel. 01 2727 483, www.kos-doo.hr
- Benzinska postaja Akord Dubrava d.o.o., Greda 12, Greda, tel. 01 2724 904
- Bankomati: - Zagrebačka banka (Trg Petra Zrinskog 8 i Hotel Bunčić, Zagrebačka 4)
- Privredna banka (Trg Petra Zrinskog 10)
- Raiffeisen Bank (Autobusni kolodvor, Bubanj 27)
- Hrvatska poštanska banka (Brdo 3 – Zgrada FINA-e)
- Erste&Steiermerkische Bank d.d. (Zagrebačka 146 – robna kuća "Pevec")
Dubrava
-
Općina Dubrava, tel. 01 2725 821, opcina.dubrava@zg.t-com.hr (Dan općine: 10. lipanj sv. Margareta)
-
Vulkanizer i autopraonica Silađin, Strossmayerova 16a, tel. 01 2725 633
-
Letjelište Zvekovac, Aero klub Dubrava, mob. 098 640 290 (g. Stjepan Požgaj)
-
Autobusni kolodvor Dubrava, A. Starčevića, tel. 01 2725 950
-
"Štagalj" Kostanj, gđa. Mirjana Bobanac Sačer, organizacija kulturnih događanja: predstava, koncerata, izložbi, večeri poezije i druženja, tel. 01 2725 757
-
Restoran Dubrava, Trg slobode 19, tel. 01 2725 501, radi i vikendom
-
Caffe bar "Klub D", Ulica Braće Radića 2, Dubrava, tel. 01 2726 303, radi vikendom
-
Streljačko društvo Dubrava, obitelj Pereglin, Radnička 132, www.crossbow-croatia.hr/sd_dubrava
Gradec
-
Općina Gradec, tel. 01 2797 390 (Dan općine: 14. rujna Uzvišenje sv. Križa)
-
Benzinska postaja i vulkanizer KOS, Gradec, tel. 01 2797 440
Farkaševac
-
Općina Farkaševac, tel. 01 2727 003 (Dan općine: 15. srpanj Rastanak sv. Apostola)
Preseka
-
Općina Preseka, tel. 01 2724 768 (Dan općine: 29. lipanj sv. Petar i Pavao)
Rakovec
-
Općina Rakovec, Rakovec 54, T/f: 01 2798 005, 2798 009, www.rakovec.hr (Dan općine: 15. svibanj, povijesni datum)
Sveti Ivan Žabno
-
Općina Sv. I. Žabno, Trg K. Lukaša 11, tel. 048 211 010, fax. 048 211 031 (etnografska zbirka) ili voditelj Antun Toni Šramek, tel. 048 851 055
-
Benzinska postaja INA, Braće Radić 2, Sveti Ivan Žabno (na ruti), tel. 048 851 033
Predivna je ova šuma bukovac!