Po „Via Magni“ uz srednjevjekovne crkve i gradine do kanjona Karišnice i najmanjeg hrvatskog mora

Biciklistička ruta Ravnim kotarima od Benkovca preko Smilčića, Karina i Asserie kružno nazad do Benkovca, započinje u središtu grada Benkovca na tzv. „Šetnici“. U blizini gradskog centra s trgovinama, kafićima i malom benkovačkom tržnicom, nadomak koje je smješten i Turistički ured TZG Benkovca, opremljen svim korisnim turističkim informacijama, brošurama, razglednicama i tipičnim benkovačkim suvenirima, pronaći ćete i parkirališni prostor gdje možete ostaviti vaš automobil, ukoliko dolazite iz neke udaljenije obalne ili kopnene turističke destinacije na jednodnevni ili višednevni biciklistički izlet po benkovačkom kraju. Prije početka vožnje uzmite si dovoljno vremena za razgled povijesne jezgre grada Benkovca čije zgrade datiraju iz 19. stoljeća. Svakako prošetajte do Kaštela Benković na tzv. brijegu sv. Ante s čijih se polukružnih, ugaonih kula pruža najljepša panorama na grad s okolicom. U Kaštelu je smješten Zavičajni muzej Benkovac. Prve metre vožnje ovom biciklističkom rutom započnite lagano gurajući bicikl po pješačkoj zoni - Šetalištem kneza Branimira, kojim ćete doći do raskrižja s Ulicom Antuna Mihanovića. Na raskrižju skrenite lijevo i nastavite vožnju do slijedećeg raskrižja s Ulicom Nikole Tesle, i opet skrenite lijevo. Prolazite pored osnovne škole i novog dječjeg vrtića „Bubamara“, te nastavljate vožnju manje prometnom cestom prema naselju Kula Atlagić. Vozite se asfaltnom cestom s koje se na obije strane pružaju lijepi prizori obrađenih polja, vinograda i maslinika. Benkovački kraj prostire se područjem koje je u ranom srednjem vijeku bilo poznato pod imenom Hrvati. Tu je bilo naseljeno 12 hrvatskih plemenitih rodova, a središta njihovog života bila su oko Nina, benkovački kraj i Bribir. Sva su važna mjesta tog prostora bila povezana vitalnim putem, što ga povijesni izvori nazivaju Velikom cestom (Via Magna), a koji se protezao od Nina do Knina (više o trasi Vie Magne u dijelu kulturno-povijesna baština uz rutu). Vožnja danas vijugavom i pitoresknom cestom posebno je lijepa i sadržajna u proljeće i jesen za ugodnih ovdašnjih temperatura zraka, idealnih za vožnju biciklom, a doživljaj buđenja ili smiraja prirode razigran bojom, mirisom i raznim okusima prirode. Interesantan detalj za opaziti na Via Magni je niz bunara, odnosno kamenih zdenaca i pojila uz cestu. Ona su kroz povijest bila u funkciji mnogih putnika i njihovih životinja. Nakon 2,3 km puta ulazite u naselje Kula Atlagić. Današnje mjesto nalazi se na mjestu srednjevjekovnih sela Opatija, Bojišta i Tiglić (Tilčić), a pod današnjim imenom se spominje od kraja 17. st. Ime naselja dolazi od imena obitelji Atlagić, odnosno Atli-age (ili bega Atlića), koji je u mjestu imao svoje dvore odnosno kulu. Na 5. km od početka rute nalaze se dvije crkve. Stara crkva sv. Nikole (iz 1444. god.) na groblju, koju su podigli zadarski graditelji Vuk, Nikola i Grgur kao gotičku crkvicu Sv. Matije (kasnije Sv. Nikole), i novija pravoslavna crkva sv. Nikole (iz 1893. god.) smještena lijevo uz cestu na uzvisini u šumici čempresa. U Kuli Atlagić malo podalje glavne ceste nalazi se i najljepša romanička crkva na ovom području crkva sv. Petra. Do crkve se dolazi skretanjem s rute A lijevo s glavne ceste na makadam i vožnjom još nekoliko stotina metara kroz šumski krajolik. Kod crkve i danas postoji bunar koji se zove Opatija, a njive kod njega Bojišta. Ova stilski čista i jednostavno građena jednobrodna crkva potječe iz 11. st. i još je jedna u nizu zanimljivih građevina na srednjevjekovnoj „Velikoj cesti“ od Nina do Knina. Povijest ove crkve veže se za srednjevjekovni viteški red Templare, koji su u njenoj blizini imali hospicij za smještaj putnika na srednjevjekovnom „Templarskom putu“ ovim prostorima. Biciklistička ruta dalje vodi u smjeru naselja Korlat. Prolazite uz naselja Vulelije i Marinčići, s desne strane ceste. Neposredno prije ulaska u naselje Korlat uočiti ćete njegovu romantičnu panoramu i blage padine tipičnih vinogradarskih položaja na šljunkovitom tlu. U Koraltu je 2005. godine realiziran i veliki projekt korlatskih vinograda tvrtke Badel 1862 – Vinarije Benkovac podignutih na 10 ha s ukupno 539.000 trsova. Posebnost Badelovih vinograda u Korlatu je položaj na neobično velikoj nadmorskoj visini od 300 metara, te sadnja na kamenitu terenu, s usitnjenim kamenim stijenama na površinskom sloju tla, koje za sušnih mjeseci čuva vlagu u zemlji, a refleksija sunčevih zraka od takve kamene površine stvara idealne mikroklimatske uvjete za dozrijevanje grožđa, dominantno sađenog i zastupljenog cabernet sauvignona i syraha, kao i domaćeg babića i merlota, čija kakvoća uzgojena na korlatskim padinama daje vrhunska vina fantastičnog okusa, mirisa, gustoće i boje. U Korlatu su živjeli plemići Korlatovići, po kojima je naselje dobilo današnji naziv. Plemićka obitelj Korlatović ovdje je sagradila kaštel, koji su Turci srušili 1536. godine. Na 8,2 km rute dolazite do raskrižja u Korlatu na kojem je nekoliko oku interesantnih detalja. Raskrižjem dominira veliki bunar ili zdenac s lijepo izrađenim pojilom. Skretanjem desno na raskrižju možete posjetiti idilično smješten centar Korlata, kojim dominira visok toranj novoizgrađene, benkovačkim kamenom obložene župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije dovršene i posvećene krajem 2007. godine. Stara župna crkva nalazila se na korlatskom groblju, no srušena je 1991. godine za vrijeme Domovinskog rata. Odmah pored današnje župne crkve je i stara, obnovljena škola. Na raskrižju kod zdenca na glavnoj cesti lijevo pored raspela vodi cesta skretanjem s rute B do crkve sv. Marije, još jednog prelijepog položaja i vidikovca na idiličnom brežuljku, na nekih 500 m od raspela. Svakako skrenite s „Velike ceste“ i uputite se do crkve, jer će vas, doživljaj crkvice s natpisom na glagoljici, kako je pop Marko sa svim pukom 1751. god. sagradio crkvu, te polukružna apsida i jednostavno pročelje ostalo na ruševinama ove crkve, jednostavno oduševiti. Prelijep je položaj crkve usred groblja na vrh brijega s kojeg se pružaju fantastični vidici na Ravne kotar, planinu Velebit, okolna polja, vinograde, maslinike, te obližnji Korlat sa župnom crkve i njenim visokim tornjem, kao i na Nadinsku gradinu na zapadu. Od Korlata dalje nastavljate cestom u smjeru Biljana Gornjih. Na putu prolazite pored naselja Bobići, Vrkići, Galići i Pavlovići. Na 11. km rute, lagano se počinjete uspinjati i ulazite u Biljane Gornje. Prolazite pored crkve Sv. Georgija (ili Đurđa), idilično smještene na brežuljku uz cestu, radi stabala malo zaklonjenu od pogleda prolaznika. Crkva ima karakteristike gotičkog stila sa zvonikom „na preslicu“ i rozetom iznad glavnog ulaza. Po prvi put se spominje 1324. god. kao crkva sv. Jurja, a građena je i u 2. fazi u 1537. god., dok je od 17./18. st. koriste pravoslavni vjernici. Uz crkvu se nalazi i groblje. Uspon ubrzo završava i ruta dalje nastavlja cestom s koje se pruža lijep pogled na južni Velebit i more, te prostranstva Bukovice i Ravnih kotara. U vožnji kroz Biljane Gornje, gdje je još uvijek bez krovova i razrušen velik broj obiteljskih kuća, dolazite na Y raskrižje u lijevom zavoju na cesti, na 13. km od početka rute, gdje ćete nastaviti vožnju po ruti dalje glavnom cestom. No, na ovom Y raskrižju u zavoju, predlažemo vam skrenite desnim makadamskim odvojkom uzbrdo, po dobroj makadamskoj cesti, skretanje s rute C,do vidikovca udaljenog oko 500 m. Neka vas ne preplaši kratki uspon makadamskom cestom, jer nije dugačak i naporan, a s panoramske točke pruža se jako lijep pogled na Ravne kotare i impresivne površine pod nasadima vinograda Vinarije Benkovac – Badel 1862. u Korlatu. Kada se vratite s vidikovca na cestu, nastavite vožnju lagano nizbrdo, vijugavom asfaltiranom cestom u smjeru naselja Smilčić. Odavde ćete imati lijep pogled na Škabrnju i novosagrađenu župnu crkvu Uznesenja B.D. Marije u središtu Škabrnje. Ubrzo dolazite do T raskrižja na cesti Karin-Benkovac-Zadar u Smilčiću. Ovdje ruta nastavlja dalje desno u smjeru Karina. Na samom raskrižju je pravoslavna crkva sv. Arh. Mihaila. Prije nego nastavite vožnju desno cestom prema Karinu, predlažemo vam otići cestom lijevo do središta Smilčića. U centru Smilčića je nova župna crkva Gospe od Zdravlja, te trgovina i caffe bar „Bili“ za kratki predah od vožnje i okrijepu. U Smilčiću u obiteljskoj kući Mladena Anića, od početka kolovoza 2009. godine radi moderno opremljena „Vinarija Figurica“. Naziv Figurica dobila je po poziciji vinograda na 8 ha na području Figurice u blizini Smilčića, gdje odmah pored vinograda nastaje i buduće istoimeno obiteljsko imanje s podrumom i vlastitom punionicom vina. Obiteljska vinarija na ukupno 10 ha proizvodi bijelo vino Maraština Zadar i kvalitetna crna vina s geografskim podrijetlom Syrah, Cabernet Sauvignon, Cuvée i Crljenak. Mjesto Smilčić također je poznato i značajno radi velikog i bogatog prapovijesnog arheološkog nalazišta na lokalitetu poznatom pod imenom Barica (2.5 km zapadno od sela na oko 1.5 ha), otkrivenom 1955. godine. Radi se o jednom od najvećih nalazišta u sjevernom dijelu Dalmacije. Obzirom da je kroz povijest, točnije početkom 20. st. malarija bila karakteristična bolest oko 50% stanovništva Ravnih kotara 1924. godine u Smilčiću bila je osnovana privremena antimalarična stanica. Liječnicima su pomagali tzv. "pilulaši" koji su po uputama liječnika preko cijele godine bolesnicima dijelili lijek kinin. Cesta kojom nastavljate prema Karinu je široka i ravna, ali svakako obratite pozornost na promet na ovoj nešto prometnijoj, glavnoj cesti, na kojoj s desne strane ceste u smjeru vožnje postoji crta i dio ceste dovoljan za kretanje biciklista. Na putu do Karina, s ceste se lijevo pužaju predivni pogledi na južni Velebit, kanjon rijeke Zrmanje, čak i dijelove Masleničkog mosta, te Novigradsko i Karinsko more. Prolazite uz benzinsku postaju Batur Benz koja ima i trgovinu i caffe bar za odmor i okrijepu. U mjestu Pridraga na T raskrižju (24,5 km rute) nastavite desno cestom. Ovdje je i oznaka za skretanje lijevo u Pridragu, koju ćemo kratko ovdje spomenuti, bez obzira što je nešto udaljenija od pravca biciklističke rute, jer se u mjestu nalazi vrijedna crkva sv. Martina, najznačajniji primjer ranokršćanske arhitekture na ovom području. Nalazi se na pridraškom groblju uz prometnicu Novigrad-Pridraga. Crkva je sagrađena u 5. ili 6. stoljeću kao jednobrodna crkva sa svetištem u obliku trolista i do današnjih dana je sačuvana u izvornom obliku. Ostaci ranokršćanskih crkava sličnog tipa pronađeni su u Bilicama kod Šibenika i u Sutivanu na Braču. Nasuprot ove crkve vidljivi su ostaci temelja starohrvatske crkvice sv. Mihovila iz doba predromanike (9./10. st.), šesterolisnog oblika, kojeg se često može sresti u sjevernoj Dalmaciji. Na istom raskrižju možete nastaviti i ravno cestom - skretanje s rute D do Karina Donjeg – plaža s vikend naseljem, ali i Karina Gornjeg ravno cestom za Obrovac. Oba su mjesta u ljetnim mjesecima pogodna za predah uz odmor i osvježenje, ili duži boravak uz smještaj u sobama ili apartmanima. Karin također čuva bogato kulturno-povijesno i prirodno nasljeđe. Današnji Karin sastoji se od dva naselja, Karina Donjeg smještenog na brdu i Karina Gornjeg koji se smjestio uz samu obalu mora, što čovjeka u početku može malo zbuniti i treba se naviknuti. Na iznimno slikovitom dijelu obale nalazi se najvažniji spomenik karinske prošlosti Franjevački samostan Blažene Djevice Marije. Do samostana ćete doći spuštanjem oko 3 km, vijugavom, glavnom asfaltiranom cestom u smjeru Obrovca. Cestom se dolazi i do početka označene „Poučne staze Karišnica“, u zavoju malo poviše ulaza u samostan. Samostan se smjestio na samom ušću rječice Karišice u Karinsko more zvanom Tuvina, gdje se nalazi atraktivan željezni most preko rijeke Karišnice i plaža s ljekovitim blatom. Ako se nakon skretanja s rute D, vratite na točku broj 8 iz tehničkog opisa rute, tada nakon T raskrižja (400m), ubrzo dolazite i do sljedećeg T raskrižja na kojem skrećete lijevo u smjeru Popovića. Budite oprezni prilikom skretanja. Biciklistička ruta dalje vodi vrlo pitoresknom, užom asfaltiranom, očigledno manje prometnom, lokalnom cestom kroz područje Donjeg Karina. Obzirom na rjeđi promet motornih vozila na ovoj cesti možete se posvetiti ljepotama krajolika kojih ovdje ne nedostaje. Cesta je omeđena kamenim ogradama tzv. suhozidima, s voćnjacima, maslinicima, poljima i travnjacima. Nakon kratke nizbrdice, s lijeve strane ceste prolazite uz stari bunar i pojilo smješteno pored starog i velikog stabla. Na 28,5 km rute s lijeve strane ćete uočiti u makiji i polju niza ruševina tj. ostataka kula i utvrda koje dominiraju krajolikom. Zaustavite se pored ceste i pogledajte na koji su način i na kako lijepim, strateškim mjestima sagrađene, te koliko su i danas ovako napuštene i dosta zapuštene lijep ukras ovim prostorima. Prva i najveća utvrda koju ćete uočiti, sačuvana u najvećoj mjeri, pomalo nalik krajolicima Škotske, je stari, utvrđeni grad Karin – antički grad Corinium, koji i danas dominira prostorom i piše zaista bogatu, burnu i vrijednu povijest ovih prostora kroz mnogo stoljeća. Dok se divite ruševinama starog grada Coriniuma na strmoj litici lijevo uz cestu, pred vama se pruža lijep pogled na pravoslavnu crkvu sv. Ćirila i Metodija u Karinu Donjem s grobljem idilično smještenu na vrhu brijega. Dalje nastavljate vožnju lagano uzbrdo. Nakon uspona na dijelu ceste otvara se lijevo lijep pogled na južni Velebit i kanjon rijeke Zrmanje. Nakon 30 km rute, izlazite iz Donjeg Karina i nastavljate u smjeru Popovića. U naselje Popovići ulazite nakon 35. km od početka rute, te prolazite pored područne škole i na T raskrižju skrenite desno. I dalje se vozite asfaltiranom cestom koja se lagano uspinje. Ovaj dio puta slobodno možemo nazvati panoramskim, radi ugodne vožnje grebenskom cestom s koje se u svakom trenutku pruža lijepi panoramski pogled na benkovački kraj i planinu Velebit u daljini. Ubrzo dolazite na T raskrižje (38,6 km od početka rute). Na raskrižju skrenite desno u smjeru Benkovca i Lisičića. Ako se okrenete na lijevo na obližnjem vrhu Otavac možete uočiti ostatke, ruševine kule Gradina, koja dominira prostorom. Nakon skretanja, i dalje vozite mirnom asfaltiranom cestom i prolazite krajolikom gdje s obje strane ceste možete vidjeti benkovačke kamenolome i palete poznatog benkovačkog kamena. Na T raskrižju (40,7 km od početka rute) skrenite oprezno lijevo i ulazite u naselje Lisičić kroz koji ćete nastaviti vožnju u smjeru Asserije, Podgrađe i Benkovca. U Lisičiću na Y raskrižju, pokraj autobusne stanice, skrenite desno i nastavite vožnju uz športski centar s igralištem i uz crkvu Male Gospe (08.09.). Prvi vikend rujna u Lisičićima je veliko slavlje s proštenjem posvećeno Maloj Gospi. Prolazite pokraj osnovne škole i na Y raskrižju, 42,8 km puta, skrenite desno. Na raskrižju se nalazi stari kameni most. Dalje nastavite prema naselju Podgrađe. Prolazite pokraj velike šterne (cisterne) koja je skupljala vodu u obližnji bunar. Uska pitoreskna asfaltna cesta vodi vas do Podgrađa u kojem na Y raskrižju prvo skrenite lijevo, a zatim na slijedećem T raskrižju skrenite desno. Ukoliko na raskrižju produžite ravno, nakon stotinjak metara s lijeve strane ceste dolazite do OPG - vinarije Božo Bačić, koja na obližnjim brežuljcima podno Asserie ima vinograde na 8 ha i proizvodi vrhunska crna vina poput Cuvée „Asseria“ (može se kušati i kupiti na OPG). Ubrzo dolazite do Y raskrižja na 44,8 km rute, ovdje držite desnu stranu i nastavite makadamskim putem koji ubrzo dolazite do liburnsko-antičkog grada Asseria, najznačajnijeg arheološkog lokaliteta područja Benkovca. Ukoliko dolazite cestovnim biciklom, ovaj kratki dio makadamske ceste možete i propješačiti. Liburnsko-antički grad Asseria nalazi se na uzvisini s koje od pamtivijeka dominira nad cijelim prostorom Ravnih kotara. U liburnsko-antičko vrijeme najvažnija gospodarska grana bila je ipak eksploatacija zemlje. O tome svjedoče brojni ostaci ladanjske arhitekture (villae rusticae) s gospodarskim zgradama, cisternama za vodu, mlinovima za masline, bazenima za ulje, koji se kao svjedoci vremena mogu pronalaze na ovim prostorima od Pakoštana do Asserie. U Ravnim kotarima i Bukovici ratarstvo i stočarstvo imali su glavnu ulogu. Zaravan Bukovice osiguravala je drva potrebna za ogrjev i graditeljstvo, kvalitetnu ispašu stoke, a nemalu je važnost imala proizvodnja sira i vune koji su se izvozili. Na ovom mjestu ruta se spaja s biciklističkom rutom Asseria – Pakoštane (antička luka Asserie). Od Asserie krenite asfaltiranom, nešto užom cesticom kroz Podgrađe. Na Y raskrižju (46 km puta) skrenite lijevo u smjeru Bukovića. Vozite se uskom asfaltiranom cestom kroz karakterističan ravnokotarski krajolik o okruženim kamenom, niskim raslinjem, boricima i mnogim kamenim zdencima s pojilima. Nakon 48 km kružne biciklističke rute ulazite u naselje Buković i na T raskrižju skrećete lijevo na nešto prometniju cestu prema Benkovcu. Na raskrižju se nalazi trgovina mješovitom robom. Nastavljate dalje laganim spustom cestom kroz Buković do T raskrižja (49,8 km rute) na kojem oprezno skrenite desno na glavnu prometnicu za Benkovac. Ruta dalje vodi pokraj lijepe, skladno građene crkve Sv. Jovana (1885. g.) s vrlo lijepo uređenim i hortikulturno održavanim okolišem. Vozeći se kroz lijep drvored na ulazu u Benkovac - Ulicom Kralja Dmitra Zvonimira, polako ulazite u grad. Na raskrižju s ulicom Žrtava domovinskog rata nastavite ravno u sam centar do Šetališta kneza Branimira, gdje ova vrlo interesantna, lijepa, raznolika i sadržajna kružna, 52 km dugačka biciklistička ruta benkovačkim krajem završava, a vi se „za nagradu“ opustite i predahnite u nekom od caffe barova na Šetnici i u mislima još jednom posložite sva nova iskustva i uspomene na Magnu Viu i mnoštvo srednjevjekovnih utvrda i crkava iz burne i plemenite povijesti ovog kraja.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *