Blago Umaške rivijere

Ova ruta objavljena je uz dozvolu i suradnju s Turističkom zajednicom Istarske županije i portalom www.istria-bike.com. Dodatne i detaljnije informacije o biciklističkom putu (smještaj, servisne informacije, posebna ponuda, agencije, ...) možete pronaći na web portalu www.istria-bike.com uz opis puta Blago Umaške rivijere. Dobro došli na stazu koja će vam otkriti blaga umaške rivijere! Krenite od krajnjeg sjeverozapada istarskog poluotoka - Savudrije i nađite mjesto u kojem su nađeni tragovi ljudskog obitavanja stari čak 11000 godina. Osim što je, zahvaljujući svojem zemljopisnom položaju, postala jedna od najvažnijih antičkih luka sjevernog Jadrana, Savudrija je poznata po jednoj slavnoj pomorskoj bitci 1177. koja se odigrala između Mlečana i flote predvođene Otonom - sinom cara Fridrika Barbarosse, a ovjekovječena je i Tintorettovim kistom. Prošećete li se njome, obavezno uđite u obližnju župnu crkvu Sv. Ivana iz 11.st. obnovljenu u 19.st. sa čijeg će vam se baroknog oltara s platna smiješiti Marija sa sv. Ivanom i Petrom. Proslijedite li dalje stazom, na sljedećoj vas postaji čeka najstariji svjetionik u funkciji na obje jadranske obale! Osim što je poznat kao prvi svjetionik u Europi koji se koristio plinskim osvjetljenjem dobivenim iz kamenog ugljena, Savudrijski svjetionik sagrađen 1818. poznat je i po jednoj tužnoj ljubavnoj priči. Po njoj je Grof Metternich, iako oženjen, ludo zaljubljen u jednu crnku iz ovoga kraja, dao izgraditi upravo ovdje njihovo ljubavno gnijezdo. No, kako to i biva u tužnim ljubavnim epizodama, iako je gradnja svjetionika trajala manje od godine dana, dvoje se zaljubljenih nije ovdje nikada skrasilo budući da je lijepa i zagonetna crnka umrla nekoliko dana prije dovršetka svjetionika. Ostavite iza sebe tužni svjetionik i krenite dalje stazom preko tri rta: Sipar, Tiola i Katora – sve redom značajnih arheoloških lokaliteta, do Umaga - jednog od vodećih turističkih mjesta Istre. Iako je nastao na prijelazu kasne antike u rani srednji vijek, od arhitekture tog razdoblja u Umagu nije gotovo ništa sačuvano, već današnja povijesna jezgra najglasnije progovara jezikom Venecije. Provozate li se gradom, ušećite u najbolje sačuvani objekt povijesne jezgre ujedno i najstarije zdanje Umaga - najzapadniju gradsku kulu u kojoj je danas smješten muzej. Ljubitelj ste arheologije? - Provjerite postav 2. i 3. kata muzeja i ovdje ćete otkriti zanimljivosti o antičkoj Sepomaji (Sipar) ili pak hidroarheologiji umaškog područja. Nastavite li dalje duž gradskih bedema, naći ćete se pred nedovršenom fasadom župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije i Sv. Pelegrina iz 1760.g. mada arhivski podaci govore o još jednoj starijoj crkvi iz 14.st. s bočnom kapelom posvećenom Sv. Hermagori i Sv. Fortunatu. Obavezno uđite unutra i razgledajte njen barokni oltar, venecijanski triptih furlanskoga majstora iz 14 st., platno uskrslog Krista venecijanskog manirista iz 16.st. i lunetu s prikazom boga oca, djelo još jednog venecijanskog majstora iz 16.st. Posebnu pažnju obratite i na prelijepe orgulje iz 1776. godine, rad Francesca Dazzija koje osim u sakralne svrhe danas odzvanjaju svojim božanskim zvucima na tradicionalnim koncertima u sklopu “Dana orgulja”. Željni novih senzacija, neposredno uz župnu crkvu, naći ćete javnu gradsku cisternu iz 17.st., a malo dalje prema istoku proći ćete kroz glavna gradska vrata nedaleko kojih se nalazi crkvica Sv. Roka iz 16.st. Sagrađena kao zavjet po završetku epidemije kuge 1507., Sv. Rok ima vrijedan oslikani drveni strop (tzv Tabulat) u čijem centru neće biti teško prepoznati sveca titulara. Nastavite li južnije, stižete do Sv. Pelegrina - crkve na samoj obali mora gdje je prema tradiciji ovaj svetac početkom 4. st. doživio svoje mučeništvo, a još dalje i do Sv. Ivana - naselja u kojem su ljudi nastanjeni u neprekinutom kontinuitetu od prapovijesti (brončano doba) do današnjeg dana. Oplemenjeni spoznajama o kulturnom blagu umaške rivijere eto vas i na samom kraju staze u Lovrečici. Pitoreskno mjesto naseljeno još od antike i nazvano po svetom Lovri, za kraj će vam otkrit i istoimenu crkvu koja ponosno čuva najstarije orgulje u Istri. Izvorno sagrađene 1733. od Gaetana Amigazzija iz Verone za venecijansku crkvu S. Giorgio Maggiore, orgulje su 1867. preseljene u Dajlu, a otamo su 1910. stigle konačno i u ovo samozatajno mjesto koje ih ljubomorno čuva.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *